Sekretarijat
Nach oben Generalna skupština Savet bezbednosti Sekretarijat Međunarodni sud pravde ECOSOC Starateljski savet

 


 

Ujedinjene nacije

Sekretarijat i Generalni sekretar Ujedinjenih nacija

Dok se ostali glavni organi Ujedinjenih nacija - sa izuzetkom Međunarodnog suda prevde - sastoje od delegacija vlada, u Sekretarijatu UN-a rade samostalni službenici.

Sekretarijat je glavni administrativni organ Organizacije. Sastoji se od Generalnog sekretara, kojeg na predlog Saveta bezbednosti bira Generalna skupština (njegov mandat je 5 godina) i upravnog aparata koji je hijerarhijski podeljen na branche (branše), odnosno division (kancelarije) i department (glavna odeljenja). Pozicija zamenika Generalnog sekretara uvedena je 1998. godine. 

Glavno sedište je u Njujorku, tri predstavništva se nalaze u Ženevi, Beču i Najrobiju. U Sekretarijatu je 2000. godine bilo 8900 zaposlenih iz 170 zemalja sveta. Ovi službenici su odgovorni samo Organizaciji i ne smiju da primaju nikakva uputstva od treće strane.

Zadaci sekretarijata

"Među zadatke Sekretarijata, koje ispunjava Generalni sekretar zajedno sa Sekretarijatom, spadaju zadaci klasične administrativne i političke prirode. Sekretarijat koordinira i rad ostalih glavnih organa, izuzev rada Međunarodnog suda, zadužen je za pripremanje plana budžeta, upravu finansija, sekretarijat registruje i izdaje ugovore međunarodnog prava koje mu predoče članovi UN-a i predstavlja Organizaciju u oblasti međunarodnih odnosa i prema državama-članicama.

U njegove osnovne zadatke spada, u skladu sa članom 99. Povelje UN-a, skretanje pažnje Saveta bezbednosti na svako pitanje ili situaciju, koja bi, po njegovom mišljenju, mogla da ugrozi mir."

[Sven Gareis/Johannes Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen; Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S. 57-58]

Sekretarijat sa Generalnim sekretarom na čelu se tako kreće "iz jedne uloge u drugu kao najviši upravni organ (službenik) i moderator, odnosno katalizator međunarodne politike" (Gareis/Varwick). Bivši Generalni sekratar, Kurt Waldheim autor je često citirane rečenice da je "posao Generalnog sekretara najteži posao na svetu". Trygve Lie, prvi Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, opisujući svoj posao, govorio je o "nemogućoj misiji". 

Genaralni sekretari Ujedinjenih nacija
 


Trygve Lie (Trigve Li)
Norveška
1946-1952


Dag Hammarskjöld (Hamarskjeld)
Švedska
1953-1961


Sithu U Thant (Situ U Tant)
Birma
1961-1971


Kurt Waldheim (Valdhajm)
Austrija
1972-1981


Javier Pérez de Cuéllar (Havijer Perez de Kueljar)
Peru
1982-1991


Boutros Boutros-Ghali (Butros Butros-Gali)
Egipat
1992-1996


Kofi Annan (Anan)
Gana
od 1997.

 

Ostali tekstovi o UN-ovim glavnim organima:

bullet

UN-ova Generalna skupština
 

bullet

UN-ov Savet bezbednosti
 

bullet

Sekretarijat i Generalni sekretar
 

bullet

Savet za ekonomska i socijalna pitanja (ECOSOC)
 

bullet

Starateljski savet
 

bullet

Međunarodni sud prevde

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

 

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     

Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.