|
| |
Problemi s provedbom reforme
"Ako bi međunarodna zajednica sutra iznova osnovala Ujedinjene narode, one bi sigurno
drukčije izgledale od naše današnje Organizacije."
[Millenijumski izvještaj UN-ovog Generalnog
sekretara, Kofi Anana, pred Generalnom skupštinom]
Izvještaj o reformi usvojili su 2000. godine
šefovi država i vlada, a na Milenijskom sastanku na vrhu Kofi Anan,
glavni tajnik UN-a, imenovao je tri strategijska cilja koji su
okosnica debate o reformi:
Razvojni program: Oslobađanje od siromaštva
Sigurnosni program: Oslobađanje od straha
Ekološki program: Ekološki orijentirana budućnost |
Iako se Ujedinjenim
narodima mora priznati da imaju izuzetnu sposobnost prilagođavanja [vidi
Osnovnu cjelinu 2], nakon
epohalnih događanja
1989/90. na dnevnom redu Organizacije stoji reforma. U sljedećem tekstu
autora Varwicka i Knelangena u najkraćem su predstavljeni ciljevi reforme:
"Iako su mišljenja o tome kako bi u budućnosti trebali izgledati i
koju funkciju imati Ujedinjeni narodi podijeljena, jedno je sigurno -
svi se slažu da je Organizaciji potrebna reforma. I
Povelji i Organizaciji treba detaljno
osvježenje:
 | Za mnoge odredbe Povelje - kao, na
primjer, za dijelove Poglavlja VII - pokazalo se da ih je nemoguće
provesti u praksi, pa su samim tim ti dijelovi, na primjer o neprijateljskim državama, postali suvišni; |
| S druge strane, mnoga druga područja
koja
su postala težište rada Organizacije, poput prevencije kriza, zaštite
životne okoline i pitanja stanovništva, nisu nikako ili su nedovoljno
prisutne u Povelji; |
| Sastav
Vijeća sigurnosti, vezano
za njegove stalne članove, oslikava situaciju s kraja Drugog svjetskog
rata, a što se tiče ostalih članova Vijeća - situaciju s početka
šezdesetih godina prošlog stoljeća; |
| Pravo na veto koje imaju stalni članovi
Vijeća sigurnosti označava se kao diskriminirajuće i nepravedno;
|
| Jedno od
glavnih tijela - Starateljsko vijeće - suspendiralo je svoj rad zbog
nedostatka teritorija koje bi se trebale staviti pod starateljstvo;
|
| Rad
Opće skupštine je neučinkovit i oduzima suviše vremena, uloga
Vijeća za ekonomska i socijalna
pitanja postaje
sve manja i manje važna; |
| Nemoguće je učinkovito koordinirati
cjelokupnim sistemom zbog mnogo tijela i
organizacija, programa i fondova."
[Johannes Varwick/Wilhelm Knelangen, Die Rolle der Vereinten Nationen
in der internationalen Politik; in: Aus Politik und Zeitgeschichte
27-28/2002, Bundeszentrale für politische Bildung Bonn, S. 8-9] |
Većina ovih
nabrojanih ciljeva reforme može se ostvariti samo promjenom Povelje UN-a. U
skladu sa članovima 108. i 109. postupak za promjenu Povelje zahtijeva:
| dvotrećinsku većinu u Općoj
skupštini, |
| ratifikaciju dvije trećine
država-članica, |
| u te dvije trećine mora biti
i svih pet stalnih članova Vijeća sigurnosti. |
Time su pred
reforme stavljene visoke prepreke. Za sprječavanje reformi je, dakle,
dovoljan negativan glas samo jednog od pet stalnih članova Vijeća
sigurnosti. Međutim, nije samo velika moć ovih pet država-članica koje mogu
spriječiti reformu. Potrebno je imati i dovoljan broj glasova za promjenu
Povelje, a to je 127 država u Općoj skupštini. |
Tipologija prijedloga reforme
|
Povećanje
učinkovitosti |
Institucionalne
reforme |
Principijelno
prestrukturiranje |
|
Reforme imaju za cilj
povećanje učinkovitosti i bolje mogućnosti djelovanja u važnim
područjima dosadašnjeg rada UN-a |
Reforme imaju za cilj
institucionalne promjene, odnosno prilagođavanje novim izazovima |
Reforme imaju za cilj
novo strukturiranje dosadašnjih principa UN-a |
|
Primjer: |
Primjer: |
Primjer: |
|
Racionalizacija u
administrativnom i financijskom području |
Reforma Vijeća
sigurnosti, stvaranje novih tijela (npr. Svjetske ekološke organizacije) |
Ukidanje zabrane
uplitanja u unutrašnja pitanja jedne države, supranacionalizacija UN-a |
|
Šanse za ostvarenje: |
Šanse za ostvarenje: |
Šanse za ostvarenje: |
|
Djelomično su ove
promjene već ostvarene unutrašnom reformom Kofija Anana
[vidi tekst "Učinkovitost"] |
Promjene zahtijevaju i
promjenu Povelje i zbog toga su teško ostvarive |
Promjena je nerealna |
[Sven Gareis/Johannes
Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen;
Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S. 259]
Daljnji poticaj za debatu o reformi Organizacije
predstavljao je 50. jubilej postojanja Ujedinjenih naroda (1995) i diskusija o Global Governance
kao odgovoru na izazove globalizacije. Kofi Anan, glavni tajnik UN-a,
predstavio je 1997.
godine program reformiranja i počeo s provedbom mjera koje su
se ticale sekretarijata. Tu se uglavnom radilo o mjerama koje su predstavljane u
prvoj koloni tabele (vidi gore), tj. o mjerama za povećanje učinkovitosti [vidi
tekst "Učinkovitost"]. Jedna od najvažnijih tema iz druge kolone gornje
tablice ("Institucionalne reforme") je reforma Vijeća sigurnosti.
"Moderniziranje najvažnijeg glavnog tijela Ujedinjenih naroda predstavlja
jedan od najvećih izazova za Organizaciju, a ujedno je to i test o sposobnosti
reformiranja Organizacije jer je ova reforma povezana s velikim poteškoćama i
preprekama institucionalnog reformiranja Ujedinjenih naroda."
[Sven Gareis/Johannes
Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen;
Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S. 270]
U ovom području do sada se nisu pojavile uspješne inicijative za reformu. Ne
postoje izgledi da bi se države-članice mogle dogovoriti o novim stalnim
članovima Vijeća sigurnosti, niti izgledi da bi se mogle ukinuti već postojeće
privilegije za pet dosadašnjih stalnih članova Vijeća. Ako se složimo
s Gareisom
i Varwickom da se ovdje radi o preispitivanju sposobnosti i spremnosti
Organizacije da se podvrgne reformama, onda moramo biti veoma skeptični u vezi
sa neophodno i hitno
potrebnim reformama Ujedinjenih naroda, kako bi mogli odgovoriti izazovima 21.
stoljeća.
Ostali tekstovi o problemima sa kojima se
susreću Ujedinjene narode
|
FINANCIJE: Financijska
kriza Ujedinjenih naroda
|
| MIR:
Kriza u području osiguravanja mira putem Ujedinjenih naroda |
|
|
UČINKOVITOST: Problemi s
koordiniranjem i učinkovitošću rada
|
|
REFORMA: Principijelna
namjera da se provede reforma i riješe problemi njezine provedbe |
|
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
