|
| |
Financijska kriza Ujedinjenih naroda
Financije
Organizacije potiču iz tri izvora:
 | Obavezni doprinosi država-članica
budžetu Organizacije; |
| Obavezni doprinosi za mirovne misije i
oba tribunala (za Jugoslaviju i za Ruandu); |
| Dobrovoljni doprinosi posebnim
tijelima i programima. |
Financiranje budžeta
UN-ova Povelja ne sadrži ključ po
kojem je utvrđena visina obaveznih doprinosa, član 17. propisuje: "Troškove
Organizacije snose članovi prema raspodjeli koju izvrši
Opća skupština." U praksi Odbor za doprinose budžetu uz pomoć
veoma kompleksnog ključa određuje za svake tri godine visinu doprinosa koje
u budžet UN-a mora uplatiti svaka pojedina država-članica.
Osnova za određivanje visine doprinosa je bruto socijalni dohodak u posljednjih
šest godina. Za zemlje čiji je bruto socijalni dohodak po glavi stanovnika niži
od svjetskog prosjeka ili za one koje imaju visoke stope duga osigurani su
rabati. Nakon što se na taj način izračuna visina doprinosa za svaku
pojedinu zemlju, dobiva se budžet Organizacije koji čini svega 40% svih
izdataka. Budžet za 2000/2001. iznosio je 2.535 milijarde američkih dolara.
[Auswärtiges Amt, ABC der Vereinten Nationen, Berlin 2000, S. 33]
|
|
Doprinosi budžetu UN-a
(u postocima) |
|
|
1998. |
2000. |
|
SAD |
25,00 |
25,00 |
|
Japan |
17,98 |
20,57 |
|
Njemačka |
9,63 |
9,86 |
|
Francuska |
6,49 |
6,55 |
|
Italija |
5,39 |
5,44 |
|
Velika Britanija |
5,08 |
5,09 |
|
Rusija |
2,87 |
1,08 |
|
Kanada |
2,83 |
2,73 |
|
Španija |
2,57 |
2,59 |
|
Nizozemska |
1,62 |
1,63 |
|
Brazil |
1,51 |
1,47 |
|
Australija |
1,47 |
1,48 |
|
Švedska |
1,10 |
1,08 |
|
Belgija |
1,10 |
1,10 |
|
Ostale države |
15,36 |
14,33 |
|
Ovaj dio budžeta obuhvaća troškove za
infrastrukturu i personal Ujedinjenih naroda. Operativni izdaci, kao što su
aktivnosti u području suradnje i razvoja ili humanitarna pomoć, financiraju se
na temelju dobrovoljnih doprinosa država-članica.
Financiranje mirovnih operacija i međunarodnih tribunala
"Operacije održanja mira financiraju se posebnom podjelom troškova. I ovdje
su u osnovi obavezni doprinosi svih država-članica, ali se od stalnih članova
Vijeća sigurnosti stalno zahtijevaju veći doprinosi zbog njihove posebne
odgovornosti za mir i sigurnost u svijetu (...).
Međunarodni tribunali za Ruandu i bivšu Jugoslaviju imaju vlastite budžete i
financiraju se na temelju posebnih sredstava sakupljenih od doprinosa država-članica.
Njihov budžet se sastoji 50% od regularnog budžeta i 50% od budžeta za operacije
održavanja mira. Ukupan budžet međunarodnih tribunala za 2000. godinu iznosio je
oko 176 milijuna američkih dolara."
[Auswärtiges Amt, ABC der Vereinten Nationen, Berlin 2000, S. 34]
Financiranje operativnih zadataka
Doprinosi za
posebna tijela, programe i fondove Ujedinjenih naroda, koji su mnogo viši od
regularnog budžeta, dobrovoljni su doprinosi i podliježu pojedinačnim odlukama
država-članica.
Pregled izdataka sistema Ujedinjenih naroda (u milijunima američkih dolara)
|
Godina |
UN-ov budžet |
Očuvanje mira |
Posebna tijela |
Posebne organizacije |
Dobrovoljni
doprinosi |
Ukupni izdaci |
|
1986. |
725 |
242 |
1.142 |
3.075 |
951 |
6.135 |
|
1987. |
725 |
240 |
1.178 |
3.266 |
931 |
6.340 |
|
1988. |
752 |
266 |
1.349 |
3.868 |
1.129 |
7.364 |
|
1989. |
765 |
635 |
1.359 |
4.078 |
1.182 |
8.019 |
|
1990. |
838 |
379 |
1.495 |
4.436 |
1.346 |
8.494 |
|
1991. |
999 |
449 |
1.509 |
5.401 |
1.360 |
9.718 |
|
1992. |
1.008 |
1.697 |
1.731 |
5.888 |
1.271 |
11.595 |
|
1993. |
1.031 |
3.005 |
1.713 |
6.091 |
1.216 |
13.056 |
|
1994. |
1.087 |
3.357 |
1.826 |
5.967 |
1.126 |
13.363 |
|
1995. |
1.181 |
3.281 |
1.847 |
5.778 |
1.159 |
13.246 |
|
1996. |
1.112 |
1.522 |
2.057 |
5.009 |
1.045 |
10.745 |
|
1997. |
1.112 |
1.226 |
2.033 |
4.936 |
1.057 |
10.364 |
|
1998. |
1.265 |
907 |
1.866 |
-- |
-- |
-- |
|
1999. |
1.265 |
1.110 |
1.792 |
-- |
-- |
-- |
|
2000. |
1.267 |
1.800 |
1.766 |
-- |
-- |
-- |
[Sven Gareis/Johannes
Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen;
Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S.
66]
Uzroci financijske krize
S obzirom na to da postoje dobrovoljni i obavezni doprinosi, moglo bi se
pomisliti da do problema u financiranju dolazi zbog toga što je visina
dobrovoljnih doprinosa suviše mala. Međutim, to nije slučaj. Problemi se
javljaju kod obaveznih doprinosa, i to i kod doprinosa regularnom budžetu kao i
kod doprinosa mirovnim misijama. Postoji više faktora koji izazivaju financijsku krizu u Organizaciji:
| "nedostatak platnog morala kod nekih
država-članica, posebno kod država koje daju velike doprinose, poput SAD-a;
|
| nedostatna platežna moć država koje su
preopterećene visinom doprinosa, prije svega država nasljednica Sovjetskog
Saveza; |
| nepravedni popusti za države koje u
dosadašnjem sistemu raspodjele doprinosa nisu iskoristile svoje ekonomske
sposobnosti; |
| nezadovoljavajući menadžment resursa u
Sekretarijatu
Ujedinjenih naroda, prespori administrativni procesi."
[Auswärtiges Amt, ABC der Vereinten Nationen, Berlin 2000, S. 34] |
Ovdje je izuzetno vidljiva veza između
različitih problema Ujedinjenih naroda o kojima će biti riječi u
sklopu Osnovne cjeline 5 - nedostatak
učinkovitosti rada zaoštrava
financijsku krizu, i to s jedne strane neposredno zbog povećanja troškova, a
s
druge posredno jer je nedostatak učinkovitosti jedan od razloga zbog kojeg SAD
nije spreman da u punoj mjeri plati doprinos Ujedinjenim narodima.
"Da bi se
našlo trajno rješenje ove krize, nužno je napraviti novu skalu doprinosa
po kojoj će se od država-članica na pravedniji i logičniji način zahtijevati
plaćanje obaveznih doprinosa, te je potrebno postupno razgraditi dugovanja
koja trenutno iznose oko 2,6 milijardi američkih dolara (...).
Dugoročnije rješenje do sada nije uspijevalo, u prvom redu zbog ponašanja
SAD-a - najvećeg dužnika Ujedinjenih naroda. SAD je pristao isplatiti svoja
dugovanja samo pod uvjetom da se umanji visina njegovog obaveznog doprinosa
Ujedinjenim narodima, što se, opet, kosi s principom učinkovitosti
Organizacije (...).
S druge strane, većina zemalja u razvoju zastupa stajalište da promjena
skale doprinosa ne treba biti najvažniji element financijske reforme
UN-a, s obzirom na to da je, po njihovom mišljenju, financijska kriza
nastupila zbog slabog platnog morala pojedinih država-članica koje po
dosadašnjoj skali plaćaju visoke doprinose."
[Auswärtiges Amt, ABC der Vereinten Nationen, Berlin 2000, S. 34-35]
Ostaje zaključak da su financijske krize od šezdesetih godina prošlog
stoljeća kao propratna pojava stalno ometale rad Ujedinjenih naroda. "Ujedinjeni
narodi stoje pred financijskom reformom, a prijedlozi koje je dao glavni
tajnik u sklopu svog reformskog programa 1997. godine do danas nisu
provedeni u djelo. Nova skala doprinosa, predstavljena u prosincu 2000.
godine, mogla bi rezultirati smirivanjem dugogodišnje rasprave sa SAD-om,
ali se na taj način neće riješiti problem zavisnosti Organizacije od
država-članica koje ponekad nisu spremne platiti svoj dio doprinosa."
[Sven Gareis/Johannes
Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen;
Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S.
65-66] |
|
Doprinosi regularnom budžetu od 2002 (u procentima) |
|
SAD |
22,00 |
|
Japan |
19,67 |
|
Njemačka |
9,85 |
|
Francuska |
6,52 |
|
Velika Britanija |
5,58 |
|
Italija |
5,10 |
|
Kanada |
2,58 |
|
Španija |
2,54 |
|
Brazil |
2,09 |
|
Republika Koreja |
1,87 |
|
Nizozemska |
1,75 |
|
Australija |
1,64 |
|
Kina |
1,55 |
|
Rusija |
1,20 |
|
Argentina |
1,16 |
|
Belgija |
1,14 |
|
Meksiko |
1,10 |
|
Švedska |
1,04 |
|
Ostale države |
12,66 |
|
Ostali tekstovi o problemima s kojima se
susreću Ujedinjeni narodi
|
FINANCIJE: Financijska
kriza Ujedinjenih naroda
|
| MIR:
Kriza u području osiguravanja mira putem Ujedinjenih naroda |
|
|
UČINKOVITOST: Problemi s
koordiniranjem i učinkovitošću rada
|
|
REFORMA: Principijelna
namjera da se provede reforma i problemi njene provedbe |
|
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
