Osnovna cj. 5
Na gore Osnovna cj. 2 Osnovna cj. 3 Osnovna cj. 4 Osnovna cj. 5 UN-ova Povelja

 

Financije
Mir
Učinkovitost
Reforma


 

Ujedinjeni narodi

Osnovna cjelina 5: S kojim se problemima susreću Ujedinjeni narodi?

Nakon što su u Osnovnoj cjelini 1 predstavljeni zadaci i ciljevi Ujedinjenih naroda, u Osnovnoj cjelini 2 je predstavljen razvoj svjetske Organizacije, a u Osnovnim cjelinama 3 i 4 instrumenti koji su na raspolaganju za provedbu postavljenih ciljeva Organizacije - glavna tijela s jedne i posebna tijela i organizacije s druge strane, Osnovna cjelina 5 bavi se pitanjem mogu li Ujedinjeni narodi ispuniti očekivanja i u kojim područjima njihov rad nije zadovoljio očekivano.

O pojedinačnim problemima Ujedinjenih naroda već je bilo riječi u dosadašnjim osnovnim cjelinama u sklopu ovog tematskog kompleksa - povijest UN-a, predstavljena u sklopu Osnovne cjeline 2, pokazala je da je prilikom ispunjavanja najvažnijeg zadatka, osiguranja mira u svijetu, uvijek dolazilo do velikih i teških kriza. Pokazalo se da su Ujedinjeni narodi od šezdesetih godina prošlog stoljeća najvažniji forum za prevladavanje konflikta između Sjevara i Juga, ali da se veoma malo postiglo na istinskom rješavanju problema između zemalja u razvoju i industrijskih zemalja.

Uvijek i iznova spominjala se kritična točka u veoma razgranatom sistemu Ujedinjenih naroda - nedostatak koordiniranja aktivnosti - a time se kritika usmjeravala i na neučinkovitost rada Ujedinjenih naroda. Zbog toga je SAD, kao država koja daje najveći doprinos budžetu UN-a, veoma često pokušavao da neplaćanjem svog dijela doprinosa pod pritisak stavi ostale države-članice, što je, naravno, izazvalo daljnje probleme - općepoznati nedostatak novca u budžetu Ujedinjenih naroda. 

Doprinos budžetu UN-a (u procentima)

 

1998.

2000.

SAD

25,00

25,00

Japan

17,98

20,57

Njemačka

9,63

9,86

Francuska

6,49

6,55

Italija

5,39

5,44

Velika Britanija

5,08

5,09

Rusija

2,87

1,08

Kanada

2,83

2,73

Španija

2,57

2,59

Holandija

1,62

1,63

Brazil

1,51

1,47

Australija

1,47

1,48

Švedska

1,10

1,08

Belgija

1,10

1,10

Ostale države

15,36

14,33

Između ciljeva i načela imenovanih u UN-ovoj Povelji i realnosti postoji jaz, koji su Gareis i Varwick pokušali prikazati na tablici dolje. Jedan od nedostataka je i sam sistem organizacije Ujedinjenih naroda u kojem je potpuno zanemarena realnost. Ujedinjeni narodi su klasična međunarodna organizacija - države su članice UN-a, i kao i bilo koja druga međunaraona organizacija i oni su jaki samo onoliko koliko im to dopuštaju članice. Volja i spremnost država-članica (a posebno bogatih država-članica)  na rješavanje multilateralnih problema odlučuju o uspjehu ili neuspjehu rada Ujedinjenih naroda.

To znači da bi se o tome trebalo dobro promisliti prilikom predstavljanja Ujedinjenih naroda - jedan dio kritike koja se upućuje Ujedinjenim narodima svakako se odnosi na njihove države-članice. Osim toga, potrebno je uključiti i drugi aspekt koji relativizira već postojeću kritiku - naime, nerealistična očekivanja koja su postavljena pred Ujedinjene narode. Ponekad kritika upućena Ujedinjenim narodima počiva na pogrešnoj pretpostavci da oni predstavljaju vladu svijeta.

Ciljevi i načela

Politička realnost

Suverena jednakost svih država-članica

Izražena diferencijacija moći između država i regija

Ispunjavanje obaveza preuzetih potpisivanjem UN-ove Povelje

Uskraćivanje financijskih i drugih doprinosa Organizaciji u zavisnosti od interesa pojedinačnih država-članica

Obaveza mirnog rješavanja konflikata

Sveprisutno nasilje u međunarodnom sistemu

Sveopća zabrana nasilja

Prakticiranje prava pojedinih država na unilateralnu upotrebu nasilja

Mir i sigurnost u svijetu kao kolektivni zadatak svih država-članica

Dominacija interesa industrijskih država i zaboravljeni konflikti u zemljama u razvoju

Zabrana uplitanja u unutrašnja pitanja država-članica

Globalizacija osnovnih problema uvjetuje eroziju državnog suvereniteta

[Sven Gareis/Johannes Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen; Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S. 302]

Nakon kratkog bavljenja poviješću Ujedinjenih naroda Volger dolazi do sljedećeg zaključka: "Ako su Ujedinjeni narodi imali i imaju poteškoća prilikom osiguravanja mira u svijetu ili prilikom rješavanja drugih globalnih problema, onda za to nisu odgovorne strukture Ujedinjenih naroda, jer one su se i do sada pokazale kao dosta efikasne i fleksibilne, već odgovornost leži u nejedinstvu država-članica i njihovoj nespremnosti da provedu odgovarajuće političke i ekonomske mjere."  

[Helmut Volger, Zur Geschichte der Vereinten Nationen; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 42/1995, Bundeszentrale für politische Bildung Bonn, S. 12]

Uprkos tome - a to predstavlja sljedeći problem s kojim se susreću Ujedinjeni narodi - treba spomenuti da je Organizacija od osnivanja do danas učetverostručila broj svojih članova, proširila područja djelovanja, a u Povelji nisu napravljane bitnije promjene. U njoj se ogleda svjetska politička situacija koja je bila prisutna na kraju Drugog svjetskog rata i Organizacija sve više postaje nesuvremena.

Ujedinjeni narodi su "od organizacije koja je, prije svega, poštivala rat kao političko sredstvo postale globalni forum u sklopu kojeg se diskutira o svjetskim problemima i gdje se pokušavaju naći rješenja za njih. U međunarodnoj politici postoji konsenzus o tome da se mora izvršiti reforma Ujedinjenih naroda, jer njihove strukture i postupci više ne odgovaraju političkoj realnosti 21. stoljeća. Od Ujedinjenih naroda se istovremeno zahtijeva popunjavanje političkih rupa u globaliziranom svijetu, pa ovaj jaz između realnih mogućnosti Organizacije i suviše visokih očekivanja izaziva klimu preopterećenja i negativne ocjene rada Ujedinjenih naroda."

[Johannes Varwick, Vereinte Nationen; in: Wichard Woyke (Hg.), Handwörterbuch Internationale Politik, 8. Auflage, Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 404, Bonn 2000, S. 496]

Ostali tekstovi u sklopu Osnovne cjeline  5

Naravno da nismo u mogućnosti nešto više reći o svim problemima i namjerama reformi koje su spomenute u gornjem tekstu. Ograničili smo se na sljedeće važne aspekte koji su usko povezeni jedni s drugima:

bullet FINANCIJE: Financijska kriza Ujedinjenih naroda
 
bulletMIR: Kriza u području osiguravanja mira putem Ujedinjenih naroda
 
bullet UČINKOVITOST: Problemi s koordiniranjem i učinkovitošću rada
 
bullet REFORMA: Principijelna namjera da se provede reforma i problemi njene provedbe

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

 

TemeLjudska prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Stranke  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode

     

Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo agora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.