|
| |
Osnovna cjelina 5: S kojim se problemima susreću
Ujedinjeni narodi?
Nakon što su u Osnovnoj cjelini 1 predstavljeni
zadaci i ciljevi Ujedinjenih naroda, u Osnovnoj
cjelini 2 je predstavljen razvoj svjetske
Organizacije, a u Osnovnim cjelinama 3 i 4 instrumenti koji su na
raspolaganju za provedbu postavljenih ciljeva Organizacije -
glavna tijela s jedne i
posebna tijela i organizacije s druge strane,
Osnovna cjelina 5 bavi se pitanjem mogu li Ujedinjeni narodi
ispuniti očekivanja i u kojim područjima njihov rad nije zadovoljio
očekivano.
O pojedinačnim
problemima Ujedinjenih naroda već je bilo riječi u dosadašnjim osnovnim
cjelinama u sklopu ovog tematskog kompleksa - povijest UN-a, predstavljena u
sklopu Osnovne cjeline 2, pokazala je da je prilikom ispunjavanja najvažnijeg
zadatka, osiguranja mira u svijetu, uvijek dolazilo do velikih i
teških kriza. Pokazalo se da su Ujedinjeni narodi od šezdesetih godina
prošlog stoljeća najvažniji forum za prevladavanje konflikta između Sjevara i
Juga, ali da se veoma malo postiglo na istinskom rješavanju problema između
zemalja u razvoju i industrijskih zemalja.
Uvijek i iznova spominjala se kritična točka u veoma razgranatom sistemu
Ujedinjenih naroda - nedostatak koordiniranja aktivnosti - a time se kritika
usmjeravala i na neučinkovitost rada Ujedinjenih naroda. Zbog toga je SAD,
kao država koja daje najveći doprinos budžetu UN-a, veoma često pokušavao da
neplaćanjem svog dijela doprinosa pod pritisak stavi ostale države-članice,
što je, naravno, izazvalo daljnje probleme - općepoznati nedostatak novca
u budžetu Ujedinjenih naroda. |
|
Doprinos budžetu UN-a
(u procentima) |
|
|
1998. |
2000. |
|
SAD |
25,00 |
25,00 |
|
Japan |
17,98 |
20,57 |
|
Njemačka |
9,63 |
9,86 |
|
Francuska |
6,49 |
6,55 |
|
Italija |
5,39 |
5,44 |
|
Velika Britanija |
5,08 |
5,09 |
|
Rusija |
2,87 |
1,08 |
|
Kanada |
2,83 |
2,73 |
|
Španija |
2,57 |
2,59 |
|
Holandija |
1,62 |
1,63 |
|
Brazil |
1,51 |
1,47 |
|
Australija |
1,47 |
1,48 |
|
Švedska |
1,10 |
1,08 |
|
Belgija |
1,10 |
1,10 |
|
Ostale države |
15,36 |
14,33 |
|
Između ciljeva i načela imenovanih u UN-ovoj
Povelji i realnosti postoji jaz, koji su Gareis i Varwick pokušali
prikazati na tablici dolje. Jedan od nedostataka je i sam sistem organizacije
Ujedinjenih naroda u kojem je potpuno zanemarena realnost. Ujedinjeni narodi su
klasična međunarodna organizacija - države su članice UN-a, i kao i bilo koja
druga međunaraona organizacija i oni su jaki samo onoliko koliko
im to dopuštaju članice. Volja i spremnost država-članica (a posebno
bogatih država-članica) na rješavanje multilateralnih problema odlučuju o
uspjehu ili neuspjehu rada Ujedinjenih naroda.
To znači da bi se o tome trebalo dobro promisliti prilikom predstavljanja
Ujedinjenih naroda - jedan dio kritike koja se upućuje Ujedinjenim narodima
svakako se odnosi na njihove države-članice. Osim toga, potrebno je uključiti i
drugi aspekt koji relativizira već postojeću kritiku - naime, nerealistična
očekivanja koja su postavljena pred Ujedinjene narode. Ponekad kritika upućena
Ujedinjenim narodima počiva na pogrešnoj pretpostavci da oni predstavljaju vladu svijeta.
|
Ciljevi i načela |
Politička realnost |
|
Suverena jednakost svih
država-članica |
Izražena diferencijacija
moći između država i regija |
|
Ispunjavanje obaveza
preuzetih potpisivanjem UN-ove Povelje |
Uskraćivanje
financijskih i drugih doprinosa Organizaciji u zavisnosti od interesa
pojedinačnih država-članica |
|
Obaveza mirnog
rješavanja konflikata |
Sveprisutno nasilje u
međunarodnom sistemu |
|
Sveopća zabrana nasilja |
Prakticiranje prava
pojedinih država na unilateralnu upotrebu nasilja |
|
Mir i sigurnost u
svijetu kao kolektivni zadatak svih država-članica |
Dominacija interesa
industrijskih država i zaboravljeni konflikti u zemljama u razvoju |
|
Zabrana uplitanja u
unutrašnja pitanja država-članica |
Globalizacija osnovnih
problema uvjetuje eroziju državnog suvereniteta |
[Sven Gareis/Johannes
Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen;
Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S.
302]
Nakon kratkog bavljenja poviješću Ujedinjenih naroda Volger
dolazi do sljedećeg zaključka: "Ako su Ujedinjeni narodi imali i imaju poteškoća
prilikom osiguravanja mira u svijetu ili prilikom rješavanja drugih globalnih
problema, onda za to nisu odgovorne strukture Ujedinjenih naroda, jer one su se
i do sada pokazale kao dosta efikasne i fleksibilne, već odgovornost leži u
nejedinstvu država-članica i njihovoj nespremnosti da provedu odgovarajuće
političke i ekonomske mjere."
[Helmut Volger, Zur Geschichte der
Vereinten Nationen; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 42/1995, Bundeszentrale
für politische Bildung Bonn, S. 12]
Uprkos tome - a to predstavlja sljedeći problem s kojim se susreću
Ujedinjeni narodi - treba spomenuti da je Organizacija od osnivanja do danas
učetverostručila broj svojih članova, proširila područja djelovanja, a
u
Povelji nisu napravljane bitnije promjene. U njoj se
ogleda svjetska politička situacija koja je bila prisutna na kraju Drugog
svjetskog rata i Organizacija sve više postaje nesuvremena.
Ujedinjeni narodi su "od organizacije koja je, prije svega, poštivala rat kao
političko sredstvo postale globalni forum u sklopu kojeg se diskutira o
svjetskim problemima i gdje se pokušavaju naći rješenja za njih. U međunarodnoj
politici postoji konsenzus o tome da se mora izvršiti reforma Ujedinjenih
naroda, jer njihove strukture i postupci više ne odgovaraju političkoj realnosti
21. stoljeća. Od Ujedinjenih naroda se istovremeno zahtijeva popunjavanje
političkih rupa u globaliziranom svijetu, pa ovaj jaz između realnih mogućnosti
Organizacije i suviše visokih očekivanja izaziva klimu preopterećenja i
negativne ocjene rada Ujedinjenih naroda."
[Johannes Varwick, Vereinte Nationen;
in: Wichard Woyke (Hg.), Handwörterbuch Internationale Politik, 8. Auflage,
Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 404,
Bonn 2000, S.
496]
Ostali tekstovi u sklopu Osnovne cjeline 5
Naravno da nismo u mogućnosti nešto više reći o svim problemima i namjerama
reformi koje su spomenute u gornjem tekstu. Ograničili smo se na sljedeće važne
aspekte koji su usko povezeni jedni s drugima:
 |
FINANCIJE: Financijska
kriza Ujedinjenih naroda
|
| MIR:
Kriza u području osiguravanja mira putem Ujedinjenih naroda
|
|
UČINKOVITOST: Problemi s
koordiniranjem i učinkovitošću rada
|
|
REFORMA: Principijelna
namjera da se provede reforma i problemi njene provedbe |
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
