|
| |
Vijeće za ekonomska i socijalna pitanja (ECOSOC)
Ujedinjenih naroda
ECOSOC je zajedno s
Općom skupštinom
odgovoran za zadatke navedene u poglavlju IX UN-ove
Povelje. U skladu s članom 63, to Vijeće djeluje u ekonomskom,
socijalnom, zdravstvenom, obrazovnom, kulturnom i u srodnim područjima. Može se reći da
je ECOSOC koordinatorsko tijelo za ekonomska i socijalna pitanja. Kao što se
vidi na sljedećem dijagramu, i njegov sastav odgovara području njegovih zadataka,
pa se tako po regionalnom ključu u ovom Vijeću može primijetiti veoma velika
zastupljenost zemalja u razvoju.
|
|
Opća skupština svake godine
bira trećinu članova Vijeća s mandatom na tri godine. Za razliku od pravila
koja se vežu za Vijeće sigurnosti, ovdje je
moguć ponovni izbor člana kojem je netom istekao mandat pa se tako neke države
mogu zadržati više godina u Vijeću kao da su njegovi stalni članovi. ECOSOC
predstavlja faktor povezivanja između posebnih organizacija i Organizacije, pa
time ispunjava važan zadatak umrežavanja sistema Ujedinjenih naroda. O tome će
biti više riječi u sklopu Osnovne
cjeline 4. Osim toga, ECOSOC održava savjetodavne
odnose s više od 1500 nevladinih organizacija diljem svijeta.
ECOSOC zasjeda jedanput godišnje, a zasjedanje traje četiri tjedna. Veliki dio
rada tog Vijeća odvija se u ostalim posebnim tijelima koja utvrđuje Vijeće.
Veliki porast broja ovih tijela predmet je stalne kritike koja se poziva na
nedjelotvornost rada [za više
informacija o ovim problemima i kritici vidi Osnovna cjelina 5]. Posebna
tijela mogu se podijeliti u šest kategorija:
 |
1) Posebna tijela:
Program kontrole droga (INDCB), Istraživački institut za unapređenje prava žena (INSTRAW)
|
|
2) Stalni odbori:
Komisija za pitanja stanovanja i naselja,
Odbor za nevladine organizacije, Odbor
za pregovore s međudržavnim organizacijama, Komisija za transnacionalna
preduzeća
|
|
3) Posebni odbori:
Programski i koordinacijski odbor (CPC, zajedno
s Općom skupštinom),
Upravni odbor za koordinaciju (ACC)
|
|
4) Stručna tijela:
tijela u kojima se nalaze nezavisni stručnjaci:
Odbor za razvojno
planiranje, Konferencija o programu Ujedinjenih naroda za javnu upravu i
financije, Grupa stručnjaka "ad
hoc" za međunarodnu suradnju u porezima
tijela u kojima su stručnjaci vlada:
Odbor za nove i obnovljene
izvore energije za razvoj, Odbor za prirodna bogatstva,
Odbor za očuvanje
ugroženih dobara, Grupa stručnjaka Ujedinjenih
naroda za geografska imena,
Međudržavna radna grupa za međunarodne norme prava
|
|
5) Regionalne komisije:
Komisija za ekonomska pitanja Afrike (ECA),
Komisija za ekonomska pitanje Europe (ECE),
Komisija za ekonomska pitanja Južne Amerike i Karipskih
otoka (ECLAC),
Komisija za
ekonomska i socijalna pitanja Azije i Pacifika (ESCAP), Komisija za ekonomska i
socijalna pitanja zapadne Azije (ESCWA)
|
|
6) Stručne komisije:
Komisija za održivi razvoj, Komisija za socijalni razvoj,
Državne komisije,
Komisija za ljudska prava, Komisija za prava žena,
Komisija za opojna sredstva,
Komisija za zaštitu od zločina i kazneno pravo
|
Unatoč ovoj masi posebnih
tijela,
značaj ECOSOC-a je opao. Gareis i Varwick pišu: "U skladu
s ciljevima
Ujedinjenih naroda, navedenim u članu 1. stav 3, i s namjenom, navedenom u članu
55, ECOSOC se, prije svega, bavi pitanjima razvoja siromašnih zemalja (...).
Njegove ovlasti su, doduše, pritom ograničene i podliježu autoritetu Opće
skupštine, što ECOSOC sve više čini njenim 'pomoćnim organim'.
Osim toga, osnivanjem posebnih tijela kao što su Razvojni program (UNDP) ili
Konferencija za trgovinu i razvoj (UNCTAD) Opća skupština je ECOSOC-u oduzela
neke nadležnosti u području razvoja, pa je tako ovom Vijeću, osim ljudskih
prava, ostalo veoma malo područja u kojima može djelovati."
[Sven Gareis/Johannes
Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen;
Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S.
54]
Ostali tekstovi o UN-ovim glavnim tijelima:
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
