|
| |
Pregled sekvenci
Osnovna cjelina 1: Što su zadaci i koji su ciljevi
Ujedinjenih naroda?
Osnovna cjelina 2: Kako su se
razvili Ujedinjeni narodi?
Osnovna cjelina 3: Kako su
strukturirani Ujedinjeni narodi?
Osnovna cjelina 4: Kako izgleda sistem Ujedinjenih
naroda?
Osnovna cjelina 5:
S kojim se problemima susreću Ujedinjeni narodi?
Osnovna cjelina 1: Što su zadaci i koji su ciljevi Ujedinjenih naroda?
"Potpuno neovisno o praktičnim zadacima koji se postavljaju pred
Ujedinjene narode, Organizacija ima za cilj da promijeni bit odnosa među
državama-članicama i način na koji se rješavaju međunarodni problemi."
[Milenijski izvještaj glavnog tajnika
UN-a Kofija Anana pred Općom skupštinom]
Glavni zadaci Ujedinjenih naroda mogu se podijeliti u tri područja
koja su međusobno povezana, ali imaju specifične, pojedinačne korijene:
 |
Nakon dva svjetska rata
osiguravanje mira i međunarodne sigurnosti predstavlja jedan od središnjih
zadataka Organizacije, pri čemu se pokušava izvući pouka iz neuspjelog pokušaja
uspostavljanja kolektivnog sistema sigurnosti uz pomoć Lige naroda u
razdoblju između dva svjetska rata [za više informacija o Ligi naroda i
povijesti Ujedinjenih naroda vidi Osnovnu
cjelinu 2].
Prilikom osnivanja Organizacije, međudržavni ratovi i njihovo sprječavanje
predstavljali su najveći izazov. Takva se situacija tijekom posljednjih
nekoliko desetljeća promijenila te su primjetni opadanje broja međudržavnih ratova i porast broja
unutrašnjih konflikata i novih fenomena, kao što je pojava transnacionalnog
terorizma [sugestije za bavljenje pojmovima "rat", "mir", "nasilje" i "konflikt"
možete naći u sklopu
tematskog kompleksa "Pedagogija mira"]
Razvoj u području mirovnog odgoja - od blokade Vijeća sigurnosti
tijekom Hladnog
rata do aktualne debate o humanitarnim intervencijama - predstavljen je u sklopu
Osnovne cjeline
2.
|
|
Genocid i zločin protiv
čovječnosti, koji je proveden tijekom Hitlerova režima, predstavljaju osnovni
razlog za drugo veliko područje zadataka Ujedinjenih naroda - zaštita ljudskih
prava i unapređivanje međunarodnog prava.
Već 1948. godine je Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela Opću povelju
o ljudskim pravima. Ta Povelja predstavlja najvažniji dokument u
povijesti ljudskih prava. Konkretna pravna primjena ove Povelje uslijedila je
nakon dugih i mukotrpnih debata i diskusija potpisivanjem dva međunarodna pakta
- Pakta za građanska i politička prava i Pakta za ekonomska, socijalna i
kulturalna prava. Sporazumi su potpisani 1966., a na snagu su stupili
1976. godine [te dokumente, kao i ostale relevantne i detaljne informacije o
temama "Ljudska prava", "Prava djeteta" i "Prava žena" možete naći na
D@dalosu u sklopu
tematskog kompleksa "Ljudska prava"].
|
|
Ekonomski i socijalni razvoj
predstavlja treće područje zadataka Ujedinjenih naroda. Mir se ne smije
shvaćati samo u smislu negativnog pojma "mir" - kao odsutnost rata,
nego treba obuhvaćati i smisao pozitivnog pojma "mir" - pitanje sveopćeg razvoja i
unapređenja pravde [za više informacija o pojmu "mir" vidi
odlomak "Mir" u okviru
tematskog kompleksa "Pedagogija mira"]. Posljednjih godina
zbog globalnih problema kao što su efekt staklene bašte ili ozonska rupa, uz
ovo je definirano još jedno područje zadataka Ujedinjenih naroda - zaštita životne
okoline.
Već 1945. došlo je do spoznaje o neraskidivoj vezi između mira i razvoja.
Kao primjer za to često se navode riječi tadašnjeg američkog ministra vanjskih
poslova Edwarda Stettiniusa: "Borba za mir mora se
voditi na dva fronta. Na jednom frontu riječ je o sigurnosti, a na drugom o
ekonomiji i socijalnoj pravdi. Samo pobjeda na oba fronta može osigurati trajan
mir u svijetu."
Teme razvoja i životne okoline tretiraju se unutar mnogobrojnih programa, u radu
komisija, posebnih tijela i organizacija unutar sistema Ujedinjenih naroda. Tim
sistemom bavi se Osnovna
cjelina 4.
|
Član 1.
Povelje Ujedinjenih naroda sažima ciljeve Organizacije:
|
"1. održanje
međunarodnog mira i sigurnosti i u tu svrhu: poduzimanje efikasnih
kolektivnih mjera radi sprječavanja i otklanjanja prijetnji miru i
suzbijanje agresije ili drugih povreda mira, kao i postizanje mirnim
sredstvima, a u skladu s načelima pravde i međunarodnog prava, sređivanja
ili rješavanja međunarodnih sporova ili situacija koji bi mogli dovesti do
povreda mira;
2. razvijanje prijateljskih odnosa među nacijama, zasnovanih na poštivanju
načela ravnopravnosti i prava na samoopredjeljenje naroda i preuzimanje
drugih odgovarajućih mjera radi učvršćivanja općeg mira;
3. postizanje međunarodne suradnje kako bi se riješili međunarodni problemi
ekonomske, socijalne, kulturalne ili humanitarne prirode, i unapređivanje i
poticanje poštovanja prava čovjeka i osnovnih sloboda bez obzira na
rasu, spol, jezik ili vjeru;
4. postavljanje Organizacije kao središta za usklađivanje akcija poduzetih radi
postizanja ovih zajedničkih ciljeva."
[cjelokupan tekst Povelje Ujedinjenih nacija možete naći na
odvojenoj stranici] |
Kako je teško i mukotrpno
ispunjavanje ovih zadataka, predočio je bivši glavni tajnik Ujedinjenih
naroda Kurt Waldheim u svom godišnjem izvještaju iz 1978. godine:
"Karakteristično za probleme koji se postavljaju pred Ujedinjene
narode je to što
se uvijek radi o sve kompleksnijim pitanjima. Mnogi od tih problema
predstavljaju prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. Ujedinjeni narodi nude
okvir unutar kojeg se ti problemi mogu rasvijetliti, treterirati i izgladiti.
Ujedinjeni narodi su i mjesto koje svima stoji na raspolaganju za traženje
zajedničkih rješanja i sporazuma.
Doduše, često se događa da se ovakvi sporazumi veoma sporo provode i prolaze
kroz razdoblje razvoja unutar kojeg je potrebno i dalje s oprezom tretirati
dotične probleme i kontinuirano usmjeravati pozitivne snage u pravom smjeru.
To
je praktična funkcija Ujedinjenih naroda koja je od presudne važnosti za
daljnji
razvoj međunarodnog sistema i ne smije se dopustiti da je prekrije sjena
razočaranja koja nastaju zbog neuspjeha pri pokušaju pronalaska brzih i
općevažećih rješenja."
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
