|
| |
Problemi sa sprovođenjem reforme
"Ako bi međunarodna zajednica sutra iznova osnovala Ujedinjene
nacije, one bi sigurno drugačije izgledale od naše današnje Organizacije."
[Millenijumski izvještaj UN-ovog Generalnog
sekretara, Kofi Anana, pred Generalnom skupštinom]
Izvještaj o reformi usvojen je 2000. godine od
strane šefova država i vlada, a na Milenijumskom sastanku na vrhu Kofi Anan, Generalni
sekretar UN-a, imenovao je tri strategijska cilja koji su
okosnica debate o reformi:
Razvojni program: Oslobađanje od siromaštva
Sigurnosni program: Oslobađanje od straha
Ekološki program: Ekološki orijentirana budućnost |
Iako se Ujedinjenim
nacijama mora priznati da imaju izuzetnu sposobnost prilagođavanja [vidi
Osnovni kurs 2], nakon
epohalnih događanja
1989/90. na dnevnom redu Organizacije stoji reforma. U sljedećem tekstu
autora Varwick-a i Knelangen-a u najkraćem su predstavljeni ciljevi reforme:
"Iako su mišljenja o tome kako bi u budućnosti trebalo da izgledaju i
koju funkciju da imaju Ujedinjene nacije podijeljena, jedno je sigurno -
svi se slažu da je Organizaciji potrebna reforma. I
Povelji i Organizaciji treba detaljno
osvježenje:
 | Za mnoge odredbe Povelje - kao, na
primjer, za dijelove Poglavlja VII - pokazalo se da ih je nemoguće
sprovesti u praksi, pa su samim tim ti dijelovi, na primjer o neprijateljskim državama, postali suvišni; |
| Sa druge strane, mnoge druge oblasti koje
su postale težište rada Organizacije, poput prevencije kriza, zaštite
životne okoline i pitanja stanovništva, nisu nikako ili su nedovoljno
prisutne u Povelji; |
| Sastav
Vijeća sigurnosti, vezano
za njegove stalne članove, oslikava situaciju s kraja Drugog svjetskog
rata, a što se tiče ostalih članova Vijeća - situaciju s početka
šezdesetih godina prošlog vijeka; |
| Pravo na veto koje imaju stalni članovi
Vijeća sigurnosti označava se kao diskriminirajuće i nepravedno;
|
| Jedan od
glavnih organa - Starateljsko vijeće - suspendiralo je svoj rad zbog
nedostatka teritorija koje bi se trebale staviti pod starateljstvo;
|
| Rad
Generalne skupštine je neučinkovit i oduzima suviše vremena, uloga
Vijeća za ekonomska i socijalna
pitanja postaje
sve manja i manje važna; |
| Nemoguće je učinkovito koordinirati
cjelokupnim sistemom zbog mnogo organa i
organizacija, programa i fondova."
[Johannes Varwick/Wilhelm Knelangen, Die Rolle der Vereinten Nationen
in der internationalen Politik; in: Aus Politik und Zeitgeschichte
27-28/2002, Bundeszentrale für politische Bildung Bonn, S. 8-9] |
Većina ovih
nabrojanih ciljeva reforme može se ostvariti samo promjenom Povelje UN-a. U
skladu sa članovima 108. i 109. postupak za promjenu Povelje zahtijeva:
| dvotrećinsku većinu u Generalnoj
skupštini, |
| ratifikaciju od strane dvije trećine
država-članica, |
| u te dvije trećine mora biti
i svih pet stalnih članova Vijeća sigurnosti. |
Time su pred
reforme stavljene visoke prepreke. Za spriječavanje reformi je, dakle,
dovoljan negativan glas samo jednog od pet stalnih članova Vijeća
sigurnosti. Međutim, nije samo velika moć ovih pet država-članica koje mogu
spriječiti reformu. Potrebno je imati i dovoljan broj glasova za promjenu
Povelje, a to je 127 država u Generalnoj skupštini. |
Tipologija prijedloga reforme
|
Povećanje
učinkovitosti |
Institucionalne
reforme |
Principijelno
prestrukturiranje |
|
Reforme imaju za cilj
povećanje učinkovitosti i bolje mogućnosti djelovanja u važnim oblastima
dosadašnjeg rada UN-a |
Reforme imaju za cilj
institucionalne promjene, odnosno prilagođavanje novim izazovima |
Reforme imaju za cilj
novo strukturiranje dosadašnjih principa UN-a |
|
Primjer: |
Primjer: |
Primjer: |
|
Racionalizacija u
administrativnoj i finansijskoj oblasti |
Reforma Vijeća
sigurnosti, stvaranje novih tijela (npr. Svjetske ekološke organizacije) |
Ukidanje zabrane
uplitanja u unutrašnja pitanja jedne države, supranacionalizacija UN-a |
|
Šanse za ostvarenje: |
Šanse za ostvarenje: |
Šanse za ostvarenje: |
|
Djelomično su ove
promjene već ostvarene unutrašnom reformom Kofi Anana
[vidi tekst "Učinkovitost"] |
Promjene zahtijevaju i
promjenu Povelje i zbog toga su teško ostvarive |
Promjena je nerealna |
[Sven Gareis/Johannes
Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen;
Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S. 259]
Dalji poticaj za debatu o reformi Organizacije
predstavljao je 50. jubilej postojanja Ujedinjenih nacija (1995) i diskusija o Global Governance
kao odgovoru na izazove globalizacije. Kofi Anan, Genaralni sekretar UN-a,
predstavio je 1997.
godine program reformiranja i počeo sa sprovođenjem mjera koje su
se ticale sekretarijata. Tu se uglavnom radilo o mjerama koje su predstavljane u
prvoj koloni tabele (vidi gore), tj. o mjerama za povećanje učinkovitosti [vidi
tekst "Učinkovitost"]. Jedna od najvažnijih tema iz druge kolone gornje
tabele ("Institucionalne reforme") je reforma Vijeća sigurnosti.
"Moderniziranje najvažnijeg glavnog organa Ujedinjenih nacija predstavlja
jedan od najvećih izazova za Organizaciju, a ujedno je to i test o sposobnosti
reformisanja Organizacije jer je ova reforma povezana sa velikim poteškoćama i
preprekama institucionalnog reformisanja Ujedinjenih nacija."
[Sven Gareis/Johannes
Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen;
Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S. 270]
U ovoj oblasti do sada se nisu pojavile uspješne inicijative za reformu. Ne
postoje izgledi da bi se države-članice mogle dogovoriti o novim stalnim
članovima Vijeća sigurnosti, niti izgledi da bi se mogle ukinuti već postojeće
privilegije za pet dosadašnjih stalnih članova Vijeća. Ako se složimo sa Gareis-om
i Varwick-om da se ovdje radi o preispitivanju sposobnosti i spremnosti
Organizacije da se podvrgne reformama, onda moramo biti veoma skeptični u vezi
sa neophodno i hitno
potrebnim reformama Ujedinjenih nacija, kako bi iste mogle odgovoriti izazovima 21.
vijeka.
Ostali tekstovi o problemima sa kojima se
susreću Ujedinjene nacije
|
FINANSIJE: Finansijska
kriza Ujedinjenih nacija
|
| MIR:
Kriza u oblasti osiguravanja mira putem Ujedinjenih nacija |
|
|
UČINKOVITOST: Problemi sa
koordiniranjem i učinkovitošću rada
|
|
REFORMA: Principijelna
namjera da se sprovede reforma i problemi sprovođenja iste |
|
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
