Problemi sa koordiniranjem i učinkovitošću rada

Prikaz istorije Ujedinjenih nacija u okviru Osnovnog kursa 2 pokazao je da je Organizacija stalno bila prisiljena da se prilagođava novim uslovima rada i da savladava nove izazove. Ovdje se, prije svega, misli na konflikt Istok-Zapad koji je onemogućio rad najvažnijeg organa UN-a - Vijeća sigurnosti i na proces dekolonijalizacije tokom kojeg se enormno povećao broj država-članica. Važno je spomenuti da je proces dekolonijalizacije imao za posljedicu to da su zemlje u razvoju činile većinu u Generalnoj skupštini, pa je konflikt Sjever-Jug bio jedan od važnih činilaca za rad Ujedinjenih nacija.

Sve više oblasti rada ...

Organizacija je osnovana sa ciljem da se stvori sistem kolektivne sigurnosti koji bi spriječio ratove među državama. Ovaj zadatak Organizacija nije mogla ispuniti zbog blokade Vijeća sigurnosti i zbog nedostataka sistema. Zbog toga su druge oblasti zadataka postale težište rada: "Pored problema i rizika koji su prepoznati već pri osnivanju Ujedinjenih nacija 1945. godine, došlo je do novih globalnih problema kao što su smanjenje prirodnih bogatstava, uništavanje životne okoline, klimatske promjene, enorman porast ljudske populacije, te nove forme prijetnji miru i cjelokupnom stanovništvu oružjem za masovno uništenje i unutardržavnim konfliktima."

[Sven Gareis/Johannes Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen; Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S. 258-259]

Sve u svemu, Ujedinjene nacije su se pokazale valjanim pri savladavanju ovih izazova. Jedan primjer za to bi bio stvaranje novog instrumenta - Plavih šljemova - zbog nedostatka adekvatnih mjera predviđenih u UN-ovoj Povelji. Ovaj instrument se pokazao kao uspješan, iako se s vremena na vrijeme susretao sa teškim krizama [vidi tekst "Problemi osiguranja mira"]. Ipak, sposobnost prilagođavanja i fleksibilnost te stalni proces učenja iznjedrili su i negativne posljedice: 

... sve više organa

Tokom "procesa učenja i reformiranja, Ujedinjene nacije su se ograničavale uglavnom na proširivanje postojećih tijela i na stvaranje novih posebnih organa, programa i posebnih organizacija, koje su se dodavali sistemu Ujedinjenih nacija. Na taj način je mehanizam, koji je od strane osnivača Organizacije zamišljen kao princip rada, sve više izmicao kontroli. Ujedinjene nacije trebale su biti organizirane kao 'sistem planeta' čija je središnja institicija trebalo da funkcionira relativno slobodno sa zadatkom koordiniranja učinkovitom saradnjom. Pri tome je središnja organizacija trebalo da se koristi znanjem cjelokupnog sistema kako bi mogla formulisati i sprovesti sveobuhvatne strategije."

[Sven Gareis/Johannes Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen; Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S. 259]

Ovakav princip rada nije funkcionirao. Ujedinjene nacije su upravo zbog nedostatne učinkovitosti rada bile izložene različitim kritikama. Nije se više mogao zadržati ni pregled nad mrežom tijela koja su se obrazovala oko Organizacije. Broj ovih tijela bio je u stalnom porastu i njihovim radom je bilo nemoguće koordinirati. Rad Ujedinjenih nacija posebno je trpio u socio-ekonomskoj i oblasti razvojne politike, pa je zbog nedostatka koordiniranja dolazilo do preklapanja nadležnosti i aktivnosti različitih organa i tijela. Zbog ovoga je u središtu kritike stajalo Vijeće za ekonomska i socijalna pitanja sa gotovo nepreglednim brojem svojih dodatnih i posebnih organizacija.

Zahtijeva se, stoga, da se cijeli sistem detaljno preispita. Tvrdi se da Vijeće za ekonomska i socijalana pitanja s svojom trenutnom strukturom nije u stanju da obavlja funkciju koordinatora, te da radi suviše birokratski i neučinkovito. Sljedeći veoma važan problem je nedostatak usaglašavanja između tijela i organa UN-a i Bretton-Woods organizacija koje su u posljednjim desetljećima dobile na značaju. Ovaj nedostatak usaglašavanja i koordinacije rada najmanje doprinosi rješavanju problema."

[Sven Gareis/Johannes Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen; Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S. 288-289]

Pritom se ne smije previdjeti činjenica da su države-članice kao nositelji sistema Organizacije odgovorne za stvaranje novih organa i tijela unutar sistema. "UN-ov sistem u svojoj kompleksnosti, sa mnogobrojnim posebnim organima i organizacijama, fondovima i programima koji se često stvaraju i pokreću kao trend i radi zaštite interesa pojedinačnih grupa najbolje predstavlja sliku država-članica. Prijedlozi da se napravi detaljna reforma uprave sigurno potiču iz namjere da se smanji dvostruki rad, ukine preklapanje oblasti djelovanja te smanji trošenje sredstava. Postoji veliki broj organizacija koje se bave zaštitom životne okoline, mnogobrojne organizacije su zadužene za humanitarne aktivnosti u istim kriznim oblastima."

[Sven Gareis/Johannes Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen; Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S. 263]

Reforme Kofi Anana

Sistematizacija sadržajnog rada

Kofi Anan je odmah po svom imenovanju za Generalnog sekretara počeo sa novim načinom oblikovanja sadržajnog rada Sekretarijata i to tako što je definisao pet osnovnih zadataka Ujedinjenih nacija. Ovih pet oblasti zadataka on je dodijelio različitim odjeljenjima Sekretarijata, a jedan njihov dio posebnim organima i programima.

"Za oblasti mira i sigurnosti, ekonomije i socijalnih pitanja, humanitarnih aktivnosti i razvoja obrazovani su tzv. izvršni odbori. Pitanje ljudskih prava definisano je kao pitanje koje zalazi u sve oblasti. Generalni sekretar je u julu 1997. godine predstavio svoj program reforme za obnovu Ujedinjenih nacija. S obzirom na naglašavanje pojedinih oblasti unutar programa reformi, proces bi se s pravom mogao nazvati 'tiha revolucija' (...). Jedino čega se Generalni sekretar nije dotaknuo u svom programu reforme bilo je Vijeće sigurnosti (...).

U reformskim mjerama koje su sprovedene ili, prije svega, nisu sprovedene tokom devedestih godina jasno se zapaža sljedeća struktura: sekretarijat i njemu podređene oblasti djelovanja očigledno su bili spremni i sposobni za promjenu u cilju pripreme svojih kompetencija i kapaciteta za nadolazeće izazove. Državama-članicama je kao i prije nedostajalo spremnosti da postignu kocenzus o reformi."

[Sven Gareis/Johannes Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen; Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S. 266, 268]

Ostali tekstovi o problemima sa kojima se susreću Ujedinjene nacije

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     

Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.