Osnovni kurs 5
Na gore Osnovni kurs 2 Osnovni kurs 3 Osnovni kurs 4 Osnovni kurs 5 Povelja Ujedinjenih nacija

 

Finansije
Mir
Učinkovitost
Reforma


 

Ujedinjene nacije

Osnovni kurs 5: Sa kojim se problemima susreću Ujedinjene nacije?

Nakon što su u Osnovnom kursu 1 predstavljeni zadaci i ciljevi Ujedinjenih nacija, u Osnovnom kursu 2 je predstavljen razvoj svjetske Organizacije, a u Osnovnim kursevima 3 i 4 instrumenti koji su na raspolaganju za sprovođenje postavljenih ciljeva Organizacije - glavni organi sa jedne i posebni organi i organizacije sa druge strane, Osnovni kurs 5 bavi se pitanjem da li Ujedinjene nacije mogu ispuniti očekivanja i u kojim oblastima njihov rad nije zadovoljio očekivano.

O pojedinačnim problemima Ujedinjenih nacija već je bilo riječi u dosadašnjim osnovnim kursevima u okviru ovog Tematskog kompleksa - istorija UN-a, predstavljena u okviru Osnovnog kursa 2, pokazala je da je prilikom ispunjavanja najvažnijeg zadatka, naime osiguranja mira u svijetu, uvijek dolazilo do velikih i teških kriza. Pokazalo se da su Ujedinjene nacije od šezdesetih godina prošlog vijeka najvažniji forum za prevazilaženje konflikta između Sjevara i Juga, ali da se veoma malo postiglo na istinskom rješavanju problema između zemalja u razvoju i industrijskih zemalja.

Uvijek i iznova spominjala se kritična tačka u veoma razgranatom sistemu Ujedinjenih nacija - nedostatak koordiniranja aktivnosti - a time se kritika usmjeravala i na neučinkovitost rada Ujedinjenih nacija. Zbog toga je SAD, kao država koja daje najveći doprinos budžetu UN-a, veoma često pokušavao da neplaćanjem svog dijela doprinosa pod pritisak stavi ostale države-članice, što je, naravno, prouzrokovalo dalje probleme - općepoznati nedostatak novca u budžetu Ujedinjenih nacija. 

Doprinos budžetu UN-a (u procentima)

 

1998.

2000.

SAD

25,00

25,00

Japan

17,98

20,57

Njemačka

9,63

9,86

Francuska

6,49

6,55

Italija

5,39

5,44

Velika Britanija

5,08

5,09

Rusija

2,87

1,08

Kanada

2,83

2,73

Španija

2,57

2,59

Holandija

1,62

1,63

Brazil

1,51

1,47

Australija

1,47

1,48

Švedska

1,10

1,08

Belgija

1,10

1,10

Ostale države

15,36

14,33

Između ciljeva i načela imenovanih u UN-ovoj Povelji i realnosti postoji jaz, koji su Gareis i Varwick pokušali prikazati na tabeli dolje. Jedan od nedostataka je i sam sistem organizacije Ujedinjenih nacija u kojem je potpuno zanemarena realnost. Ujedinjene nacije su klasična međunarodna organizacija - države su članice UN-a, i kao i bilo koja druga međunaraona organizacija i Ujedinjene nacije su samo onoliko jake, koliko im to dozvole članice. Volja i spremnost država-članica (a posebno bogatih država-članica)  na rješavanje multilateralnih problema odlučuju o uspjehu ili neuspjehu rada Ujedinjenih nacija.

To znači da bi o ovome trebalo da se dobro promisli prilikom predstavljanja Ujedinjenih nacija - jedan dio kritike koja se upućuje Ujedinjenim nacijama svakako se odnosi na njihove države-članice. Pored toga, potrebno je uključiti i drugi aspekt koji relativizira već postojeću kritiku - naime, nerealistična očekivanja koja su postavljena pred Ujedinjene nacije. Ponekad kritika upućena Ujedinjenim nacijama počiva na pogrešnoj pretpostavci da Ujedinjene nacije predstavljaju vladu svijeta.

Ciljevi i načela

Politička realnost

Suverena jednakost svih država-članica

Izražena diferencijacija moći između država i regija

Ispunjavanje obaveza preuzetih potpisivanjem UN-ove Povelje

Uskraćivanje financijskih i drugih doprinosa Organizaciji u zavisnosti od interesa pojedinačnih država-članica

Obaveza na mirno rješavanje konflikata

Sveprisutno nasilje u međunarodnom sistemu

Sveopća zabrana nasilja

Praktikovanje prava pojedinih država na unilateralnu upotrebu nasilja

Mir i sigurnost u svijetu kao kolektivni zadatak svih država-članica

Dominacija interesa industrijskih država i zaboravljeni konflikti u zemljama u razvoju

Zabrana uplitanja u unutrašnja pitanja država-članica

Globalizacija osnovnih problema uslovljava eroziju državnog suvereniteta

[Sven Gareis/Johannes Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen; Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S. 302]

Nakon kratkog bavljenja istorijom Ujedinjenih nacija Volger (Folger) dolazi do sljedećeg zaključka: "Ako su Ujedinjene nacije imale i imaju poteškoća prilikom osiguravanja mira u svijetu ili prilikom rješavanja drugih globalnih problema, onda za to nisu odgovorne strukture Ujedinjenih nacija, jer one su se i do sada pokazale kao dosta efikasne i fleksibilne, već odgovornost leži u nejedinstvu država-članica i njihovoj nespremnosti da sprovedu odgovarajuće političke i ekonomske mjere."  

[Helmut Volger, Zur Geschichte der Vereinten Nationen; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 42/1995, Bundeszentrale für politische Bildung Bonn, S. 12]

Uprkos tome - a to predstavlja sljedeći problem s kojim se susreću Ujedinjene nacije - treba spomenuti da je Organizacija od osnivanja do danas učetverostručila broj svojih članova, proširila oblasti djelovanja, a u Povelji nisu napravljane bitnije promjene. U njoj se ogleda svjetska politička situacija koja je bila prisutna na kraju Drugog svjetskog rata i Organizacija sve više postaje nesavremena.

Ujedinjene nacije su "od organizacije koja je, prije svega, poštovala rat kao političko sredstvo postale globalni forum u okviru kojeg se diskutuje o svjetskim problemima i gdje se pokušavaju naći rješenja za njih. U međunarodnoj politici postoji koncenzus o tome da se mora izvršiti reforma Ujedinjenih nacija, jer njihove strukture i postupci više ne odgovaraju političkoj realnosti 21. vijeka. Od Ujedinjenih nacija se istovremeno zahtijeva popunjavanje političkih rupa u globaliziranom svijetu, pa ovaj jaz između realnih mogućnosti Organizacije i suviše visokih očekivanja uzrokuje klimu preopterećenja i negativne ocjene rada Ujedinjenih nacija."

[Johannes Varwick, Vereinte Nationen; in: Wichard Woyke (Hg.), Handwörterbuch Internationale Politik, 8. Auflage, Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 404, Bonn 2000, S. 496]

Ostali tekstovi u okviru Osnovnog kursa 5

Naravno da nismo u mogućnosti da nešto više kažemo o svim problemima i namjerama reformi koje su spomenute u gornjem tekstu. Ograničili smo se na sljedeće važne aspekte koji su usko povezeni jedni s dugima:

bullet FINANSIJE: Finansijska kriza Ujedinjenih nacija
 
bulletMIR: Kriza u oblasti osiguravanja mira putem Ujedinjenih nacija
 
bullet UČINKOVITOST: Problemi sa koordiniranjem i učinkovitosti rada
 
bullet REFORMA: Principijelna namjera da se sporvede reforma i problemi njenog sprovođenja

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

 

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     


Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.