|
| |
Osnovni kurs 5: Sa kojim se problemima susreću
Ujedinjene nacije?
Nakon što su u Osnovnom kursu 1 predstavljeni
zadaci i ciljevi Ujedinjenih nacija, u Osnovnom
kursu 2 je predstavljen razvoj svjetske
Organizacije, a u Osnovnim kursevima 3 i 4 instrumenti koji su na
raspolaganju za sprovođenje postavljenih ciljeva Organizacije -
glavni organi sa jedne i
posebni organi i organizacije sa druge strane, Osnovni kurs 5 bavi se pitanjem da li Ujedinjene nacije mogu
ispuniti očekivanja i u kojim oblastima njihov rad nije zadovoljio
očekivano.
O pojedinačnim
problemima Ujedinjenih nacija već je bilo riječi u dosadašnjim osnovnim
kursevima u okviru ovog Tematskog kompleksa - istorija UN-a, predstavljena u
okviru Osnovnog kursa 2, pokazala je da je prilikom ispunjavanja najvažnijeg
zadatka, naime osiguranja mira u svijetu, uvijek dolazilo do velikih i
teških kriza. Pokazalo se da su Ujedinjene nacije od šezdesetih godina
prošlog vijeka najvažniji forum za prevazilaženje konflikta između Sjevara i
Juga, ali da se veoma malo postiglo na istinskom rješavanju problema između
zemalja u razvoju i industrijskih zemalja.
Uvijek i iznova spominjala se kritična tačka u veoma razgranatom sistemu
Ujedinjenih nacija - nedostatak koordiniranja aktivnosti - a time se kritika
usmjeravala i na neučinkovitost rada Ujedinjenih nacija. Zbog toga je SAD,
kao država koja daje najveći doprinos budžetu UN-a, veoma često pokušavao da
neplaćanjem svog dijela doprinosa pod pritisak stavi ostale države-članice,
što je, naravno, prouzrokovalo dalje probleme - općepoznati nedostatak novca
u budžetu Ujedinjenih nacija. |
|
Doprinos budžetu UN-a
(u procentima) |
|
|
1998. |
2000. |
|
SAD |
25,00 |
25,00 |
|
Japan |
17,98 |
20,57 |
|
Njemačka |
9,63 |
9,86 |
|
Francuska |
6,49 |
6,55 |
|
Italija |
5,39 |
5,44 |
|
Velika Britanija |
5,08 |
5,09 |
|
Rusija |
2,87 |
1,08 |
|
Kanada |
2,83 |
2,73 |
|
Španija |
2,57 |
2,59 |
|
Holandija |
1,62 |
1,63 |
|
Brazil |
1,51 |
1,47 |
|
Australija |
1,47 |
1,48 |
|
Švedska |
1,10 |
1,08 |
|
Belgija |
1,10 |
1,10 |
|
Ostale države |
15,36 |
14,33 |
|
Između ciljeva i načela imenovanih u UN-ovoj
Povelji i realnosti postoji jaz, koji su Gareis i Varwick pokušali
prikazati na tabeli dolje. Jedan od nedostataka je i sam sistem organizacije
Ujedinjenih nacija u kojem je potpuno zanemarena realnost. Ujedinjene nacije su
klasična međunarodna organizacija - države su članice UN-a, i kao i bilo koja
druga međunaraona organizacija i Ujedinjene nacije su samo onoliko jake, koliko
im to dozvole članice. Volja i spremnost država-članica (a posebno
bogatih država-članica) na rješavanje multilateralnih problema odlučuju o
uspjehu ili neuspjehu rada Ujedinjenih nacija.
To znači da bi o ovome trebalo da se dobro promisli prilikom predstavljanja
Ujedinjenih nacija - jedan dio kritike koja se upućuje Ujedinjenim nacijama
svakako se odnosi na njihove države-članice. Pored toga, potrebno je uključiti i
drugi aspekt koji relativizira već postojeću kritiku - naime, nerealistična
očekivanja koja su postavljena pred Ujedinjene nacije. Ponekad kritika upućena
Ujedinjenim nacijama počiva na pogrešnoj pretpostavci da Ujedinjene nacije
predstavljaju vladu svijeta.
|
Ciljevi i načela |
Politička realnost |
|
Suverena jednakost svih
država-članica |
Izražena diferencijacija
moći između država i regija |
|
Ispunjavanje obaveza
preuzetih potpisivanjem UN-ove Povelje |
Uskraćivanje
financijskih i drugih doprinosa Organizaciji u zavisnosti od interesa
pojedinačnih država-članica |
|
Obaveza na mirno
rješavanje konflikata |
Sveprisutno nasilje u
međunarodnom sistemu |
|
Sveopća zabrana nasilja |
Praktikovanje prava
pojedinih država na unilateralnu upotrebu nasilja |
|
Mir i sigurnost u
svijetu kao kolektivni zadatak svih država-članica |
Dominacija interesa
industrijskih država i zaboravljeni konflikti u zemljama u razvoju |
|
Zabrana uplitanja u
unutrašnja pitanja država-članica |
Globalizacija osnovnih
problema uslovljava eroziju državnog suvereniteta |
[Sven Gareis/Johannes
Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen;
Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S.
302]
Nakon kratkog bavljenja istorijom Ujedinjenih nacija Volger (Folger)
dolazi do sljedećeg zaključka: "Ako su Ujedinjene nacije imale i imaju poteškoća
prilikom osiguravanja mira u svijetu ili prilikom rješavanja drugih globalnih
problema, onda za to nisu odgovorne strukture Ujedinjenih nacija, jer one su se
i do sada pokazale kao dosta efikasne i fleksibilne, već odgovornost leži u
nejedinstvu država-članica i njihovoj nespremnosti da sprovedu odgovarajuće
političke i ekonomske mjere."
[Helmut Volger, Zur Geschichte der
Vereinten Nationen; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 42/1995, Bundeszentrale
für politische Bildung Bonn, S. 12]
Uprkos tome - a to predstavlja sljedeći problem s kojim se susreću Ujedinjene
nacije - treba spomenuti da je Organizacija od osnivanja do danas
učetverostručila broj svojih članova, proširila oblasti djelovanja, a
u
Povelji nisu napravljane bitnije promjene. U njoj se
ogleda svjetska politička situacija koja je bila prisutna na kraju Drugog
svjetskog rata i Organizacija sve više postaje nesavremena.
Ujedinjene nacije su "od organizacije koja je, prije svega, poštovala rat kao
političko sredstvo postale globalni forum u okviru kojeg se diskutuje o
svjetskim problemima i gdje se pokušavaju naći rješenja za njih. U međunarodnoj
politici postoji koncenzus o tome da se mora izvršiti reforma Ujedinjenih
nacija, jer njihove strukture i postupci više ne odgovaraju političkoj realnosti
21. vijeka. Od Ujedinjenih nacija se istovremeno zahtijeva popunjavanje
političkih rupa u globaliziranom svijetu, pa ovaj jaz između realnih mogućnosti
Organizacije i suviše visokih očekivanja uzrokuje klimu preopterećenja i
negativne ocjene rada Ujedinjenih nacija."
[Johannes Varwick, Vereinte Nationen;
in: Wichard Woyke (Hg.), Handwörterbuch Internationale Politik, 8. Auflage,
Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 404,
Bonn 2000, S.
496]
Ostali tekstovi u okviru Osnovnog kursa 5
Naravno da nismo u mogućnosti da nešto više kažemo o svim problemima i namjerama
reformi koje su spomenute u gornjem tekstu. Ograničili smo se na sljedeće važne
aspekte koji su usko povezeni jedni s dugima:
 |
FINANSIJE: Finansijska
kriza Ujedinjenih nacija
|
| MIR:
Kriza u oblasti osiguravanja mira putem Ujedinjenih nacija
|
|
UČINKOVITOST: Problemi sa
koordiniranjem i učinkovitosti rada
|
|
REFORMA: Principijelna
namjera da se sporvede reforma i problemi njenog sprovođenja |
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
