|
| |
Vijeće za ekonomska i socijalna pitanja (ECOSOC)
Ujedinjenih nacija
ECOSOC je zajedno sa
Generalnom skupštinom
odgovoran za zadatke navedene u poglavlju IX UN-ove
Povelje. U skladu sa članom 63, ovo Vijeće djeluje u ekonomskoj, socijalnoj,
oblasti zdravstva i obrazovanja, kulture i u srodnim oblastima. Može se reći da
je ECOSOC koordinatorsko tijelo za ekonomska i socijalna pitanja. Kao što se
vidi na sljedećem dijagramu i njegov sastav odgovara oblasti njegovih zadataka,
pa se tako po regionalnom ključu u ovom Vijeću može primijetiti veoma velika
zastupljenost zemalja u razvoju.
|
|
Generalna skupština svake godine
bira trećinu članova Vijeća sa mandatom na tri godine. Za razliku od pravila
koja se vežu za Vijeće sigurnosti, ovdje je
moguć ponovni izbor člana kojem je netom istekao mandat, pa se tako neke države
mogu zadržati više godina u Vijeću kao da su njegovi stalni članovi. ECOSOC
predstavlja faktor povezivanja između posebnih organizacija i Organizacije, pa
time ispunjava važan zadatak umrežavanja sistema Ujedinjenih nacija. O ovome će
biti više riječi u okviru Osnovnog
kursa 4.
Pored toga, ECOSOC održava savjetodavne
odnose sa više od 1500 nevladinih organizacija širom svijeta.
ECOSOC zasjeda jedanput godišnje, a zasjedanje traje četiri sedmice. Veliki dio
rada ovog Vijeća odvija se u ostalim posebnim organima koje ustanovljava Vijeće.
Veliki porast broja ovih organa predmet je stalne kritike koja se poziva na
nedjelotvornost rada [za više
informacija o ovim problemima i kritici vidi Osnovni kurs 5]. Posebni organi
mogu se podijeliti u šest kategorija:
 |
1) Posebni organi:
Program kontrole droga (INDCB), Istraživački institut za unapređenje prava žena (INSTRAW)
|
|
2) Stalni odbori:
Komisija za pitanja stanovanja i naselja,
Odbor za nevladine organizacije, Odbor
za pregovore sa međudržavnim organizacijama, Komisija za transnacionalna
preduzeća
|
|
3) Posebni odbori:
Programski i koordinacijski odbor (CPC, zajedno sa Genaralnom skupštinom),
Upravni odbor za koordinaciju (ACC)
|
|
4) Stručna tijela:
tijela u kojima se nalaze nezavisni stručnjaci:
Odbor za razvojno
planiranje, Konferencija o programu Ujedinjenih nacija za javnu upravu i
finansije, Grupa stručnjaka "ad
hoc" za međunarodnu saradnju u poreskoj oblasti
tijela u kojima se nalaze stručnjaci vlada:
Odbor za nove i obnovljene
izvore energije za razvoj, Odbor za prirodna bogatstva,
Odbor za očuvanje
ugroženih dobara, Grupa stručnjaka Ujedinjenih nacija za geografska imena,
Međudržavna radna grupa za međunarodne norme prava
|
|
5) Regionalne komisije:
Komisija za ekonomska pitanja Afrike (ECA),
Komisija za ekonomska pitanje Evrope (ECE),
Komisija za ekonomska pitanja Južne Amerike i Karipskih ostrva (ECLAC),
Komisija za
ekonomska i socijalna pitanja Azije i Pacifika (ESCAP), Komisija za ekonomska i
socijalna pitanja zapadne Azije (ESCWA)
|
|
6) Stručne komisije:
Komisija za održivi razvoj, Komisija za socijalni razvoj,
Državne komisije,
Komisija za ljudska prava, Komisija za prava žena,
Komisija za opojna sredstva,
Komisija za zaštitu od zločina i kazneno pravo
|
Uprkos ovoj masi posebnih organa,
značaj ECOSOC-a je opao. Gareis i Varwick pišu: "U skladu
sa ciljevima
Ujedinjenih nacija, navedenim u članu 1. stav 3, i sa namjenom, navedenom u članu
55, ECOSOC se, prije svega, bavi pitanjima razvoja siromašnih zemalja (...).
Njegova ovlaštenja su, doduše, pritom ograničena i podliježu autoritetu
Generalne skupštine, što ECOSOC sve više čini njenim 'pomoćnim organim'.
Pored toga, osnivanjem posebnih organa kao što su Razvojni program (UNDP) ili
Konferencija za trgovinu i razvoj (UNCTAD) Generalna skupština je ECOSOC-u oduzela
neke nadležnosti u oblasti razvoja, pa je tako ovom Vijeću, pored ljudskih
prava, ostalo veoma malo oblasti u kojima može djelovati."
[Sven Gareis/Johannes
Varwick, Die Vereinten Nationen. Aufgaben, Instrumente und Reformen;
Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 403, Bonn 2003, S.
54]
Ostali tekstovi o UN-ovim glavnim organima:
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
