|
| |
Pregled sekvenci
Osnovni kurs 1: Šta su zadaci i koji su ciljevi
Ujedinjenih nacija?
Osnovni kurs 2: Kako su se razvile Ujedinjene nacije?
Osnovni kurs 3: Kako su strukturirane Ujedinjene nacije?
Osnovni kurs 4: Kako izgleda sistem Ujedinjenih nacija?
Osnovni kurs 5:
Sa kojim se problemima susreću Ujedinjene nacije?
Osnovni kurs 1: Šta su zadaci i koji su ciljevi Ujedinjenih nacija?
"Potpuno neovisno od praktičnih zadataka koji se postavljaju pred
Ujedinjene nacije, Organizacija ima za cilj da promijeni bit odnosa među
državama-članicama i način na koji se rješavaju međunarodni problemi."
[Milenijumski izvještaj Genaralnog
sekretara UN-a Kofija Anana pred Genaralnom skupštinom]
Glavni zadaci Ujedinjenih nacija mogu se podijeliti u tri oblasti
koje su međusobno povezane, ali imaju specifične, pojedinačne korijene:
 |
Nakon dva svjetska rata
osiguravanje mira i međunarodne sigurnosti predstavlja jedan od centralnih
zadataka Organizacije, pri čemu se pokušava izvući pouka iz neuspjelog pokušaja
uspostavljanja kolektivnog sistema sigurnosti uz pomoć Lige naroda u periodu
između dva svjetska rata [za više informacija o Ligi naroda i historiji
Ujedinjenih nacija vidi Osnovni
kurs 2].
Prilikom osnivanja Organizacije, međudržavni ratovi i njihovo spriječavanje
predstavljali su najveći izazov. Ova situacija se tokom posljednjih
nekoliko desetljeća
promijenila, te su primijetni opadanje broja međudržavnih ratova i porast broja
unutrašnjih konflikata i novih fenomena, kao što je pojava transnacionalnog
terorizma [sugestije za bavljenje pojmovima "rat", "mir", "nasilje" i "konflikt"
možete naći u okviru
tematskog kompleksa "Pedagogija mira"]
Razvoj u oblasti mirovnog odgoja - od blokade Vijeća sigurnosti tokom Hladnog
rata do aktuelne debate o humanitarnim intervencijama - predstavljen je u okviru
Osnovnog kurs 2.
|
|
Genocid i zločin protiv
čovječnosti koji je sproveden tokom Hitlerovog režima predstavljaju osnovni
razlog za drugu veliku oblast zadataka Ujedinjenih nacija - zaštita ljudskih
prava i unapređivanje međunarodnog prava.
Već 1948. godine je Generalna skupština Ujedinjenih nacija donijela Opću povelju
o ljudskim pravima. Ova Povelja predstavlja najvažniji dokument u
historiji ljudskih prava. Konkretna pravna primjena ove Povelje uslijedila je
nakon dugih i mukotrpnih debata i diskusija potpisivanjem dva međunarodna pakta
- Pakta za građanska i politička prava i Pakta za ekonomska, socijalna i
kulturalna prava. Sporazumi su potpisani 1966. godine, a na snagu su stupili
1976. godine [ove dokumente, kao i ostale relevantne i detaljne informacije o
temama "Ljudska prava", "Prava djeteta" i "Prava žena" možete naći na D@dalos-u u okviru
tematskog kompleksa "Ljudska prava"].
|
|
Ekonomski i socijalni razvoj
predstavlja treću oblast zadataka Ujedinjenih nacija. Mir se ne smije
razumijevati samo u smislu negativnog pojma "mir" - kao odsustvo rata, već treba
da obuhvata i smisao pozitivnog pojma "mir" - pitanje sveopćeg razvoja i
unapređenja pravde [za više informacija o pojmu "mir" vidi
odlomak
"Mir" u okviru tekatskog kompleksa "Pedagogija mira"]. Posljednjih godina
zbog globalnih problema kao što su efekat staklene bašte ili ozonska rupa uz ovu
definisana je još jedna oblast zadataka Ujedinjenih nacija - zaštita životne
okoline.
Već 1945. godine došlo je do spoznaje o neraskidivoj vezi između mira i razvoja.
Kao primjer za to često se navode riječi tadašnjeg američkog ministra vanjskih
poslova Edward-a Stettinius-a (Edvard Stetinius): "Borba za mir mora se
voditi na dva fronta. Na jednom frontu riječ je o sigurnosti, a na drugom o
ekonomiji i socijalnoj pravdi. Samo pobjeda na oba fronta može osigurati trajan
mir u svijetu."
Teme razvoja i životne okoline tretiraju se unutar mnogobrojnih programa, u radu
komisija, posebnih organa i organizacija unutar sistema Ujedinjenih nacija. Ovim
sistemom bavi se Osnovni
kurs 4.
|
Član 1.
Povelje Ujedinjenih nacija sažima ciljeve Organizacije:
|
"1. održanje
međunarodnog mira i sigurnosti i u tu svrhu: preduzimanje efikasnih
kolektivnih mjera radi spriječavanja i otklanjanja prijetnji miru i
suzbijanje agresije ili drugih povreda mira, kao i postizanje mirnim
sredstvima, a u skladu sa načelima pravde i međunarodnog prava, sređivanja
ili rješavanja međunarodnih sporova ili situacija koji bi mogli dovesti do
povreda mira;
2. razvijanje prijateljskih odnosa među nacijama, zasnovanih na poštovanju
načela ravnopravnosti i prava na samoopredjeljenje naroda i preuzimanje
drugih odgovarajućih mjera radi učvršćivanja općeg mira;
3. postizanje međunarodne saradnje kako bi se rješili međunarodni problemi
ekonomske, socijalne, kulturalne ili humanitarne prirode, i unapređivanje i
podsticanje poštovanja prava čovjeka i osnovnih sloboda bez obzira na
rasu, spol, jezik ili vjeru;
4. postavljanje Organizacije kao središta za usklađivanje akcija preduzetih radi
postizanja ovih zajedničkih ciljeva."
[cjelokupan tekst Povelje Ujedinjenih nacija možete naći na
odvojenoj stranici] |
Kako je teško i mukotrpno
ispunjavanje ovih zadataka predočio je bivši Generalni sekretar Ujedinjenih
nacija Kurt Waldheim (Valdhajm) u svom godišnjem izvještaju iz 1978. godine:
"Karakteristično za probleme koji se postavljaju pred Ujedinjene nacije je to što
se uvijek radi o sve kompleksnijim pitanjima. Mnogi od tih problema
predstavljaju prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. Ujedinjene nacije nude
okvir unutar kojeg se ovi problemi mogu rasvijetliti, treterirati i izgladiti.
Ujedinjene nacije su i mjesto koje svima stoji na raspolaganju za traženje
zajedničkih rješanja i sporazuma.
Doduše, često se događa da se ovakvi sporazumi veoma sporo sprovode i prolaze
kroz razdoblje razvoja unutar kojeg je potrebno i dalje sa opreznošću tretirati
dotične probleme i kontinuirano usmjeravati pozitivne snage u pravom smjeru. Ovo
je praktična funkcija Ujedinjenih nacija koja je od presudnog značaja za dalji
razvoj međunarodnog sistema i ne smije se dozvoliti da je prekrije sjena
razočarenja koja nastaju zbog neuspjeha pri pokušaju pronalaska brzih i
općevažećih rješenja."
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
