|
|
"Declaration of Sentiment" "Mi smatramo da sledeće istine nije potrebno dokazivati: svi muškarci i žene su stvoreni jednaki, Stvoritelj im je svima podario određena neotuđiva prava, ovom životu pripadaju sloboda i težnja prema sreći, a za osiguranje ovih prava postavljene su vlade, koje proizilaze iz naroda. [...] Istorija čovečanstva je istorija ponovljenih oštećenja jednog pola (oštećenja nanesenih ženi od strane muškarca), koja za neposrednu svrhu imaju potvrdu tiranije [...] Muškarac ženi nikada nije dopustio da ostvari svoje neotuđivo pravo glasa. [...] On je prisilio ženu da se podvrgne zakonima u čijem stvaranju nije učestvovala. Oduzeo joj je prava koja se garantuju najizopačenijim muškarcima, strancima i domaćim građanima. Tim oduzimanjem prava glasa ženi i ostavljanjem žene bez predstavnika u svim telima države podvrgnuo ju je najvećoj tiraniji. Udatu ženu sa stanovišta zakona on je učinio "mrtvom" građankom. Oduzeo joj je svako pravo na imovinu, čak i na platu koju bi sama mogla zaraditi. Moralno ju je učinio neodgovornim bićem, s obzirom da je bez kazne mogla počiniti mnoge zločine, ukoliko ih počini u prisutnosti svoga muža. U bračnom ugovoru morala je obećati da će svom mužu biti poslušna, da će on u svakoj oblasti postati njen gospodar, dok je zakon njemu garantovao da joj može oduzeti slobodu i fizički je kažnjavati. [...] Dok oduzima sva prava udatoj ženi, ako je neudata oporezuje njen posed i imovinu. [...] Ima monopol nad gotovo svim registrovanim zanimanjima, a u onim zanimanjima koja sme obavljati i žena, ona biva samo jadno plaćena. Zatvara sve njene puteve prema školskom vaspitanju i priznanjima. [...] Ne daje joj mogućnosti da se detaljnije obrazuje, pošto su za nju zatvorene sve više škole. I u školi i u crkvi priznaje joj samo podređen položaj. [...] Pomešao je javni moralni svetonazor praveći odvojene uloge za muškarca i ženu, po kojim moralni prestupi, koji se za ženu čine nemogućim kod muškarca ne predstavljaju neki veliki problem ili skandal u ponašanju. Sam sebi je uzeo pravo Jehove, uzimajući sebi za pravo da odlučuje o njenom životu, dok je to, ipak, njena lična stvar. Pobrinuo se da joj uništi samopouzdanje, snizi njeno samopoštovanje i da joj da volje da vodi nedostojan život u zavisnosti od njega. Imajući u vidu kmetski odnos jedne polovice stanovništva prema drugoj, socijalna i religiozna ponižavanja, imajući u vidu upravo pomenute nepravedne zakone, i činjenicu da se žene osećaju potlačene, oštećene, te da osećaju da su im oduzeta njihova najsvetija prava, insistiramo da im se dopuste sve privilegije i prava koja im pripadaju kao građanima Sedinjenih država. Počinjući ovo veliko delo vidimo da će doći do velike mere pogrešnih začenja, pogrešnih tumačenja, ali mi ćemo upotrebiti svako sredstvo koje je u našoj moći kako bismo ostvarili ovaj cilj. Poslaćemo govornike, raditi naučne radove, upućivati pisma molbe državi i zakonodavnim telima i trudićemo se da pridobijemo štampu i govornicu za ostvarivanje naših prava. Nadamo se da će nas pratiti ovaj skup i još mnogo skupova širom zemlje." (napisano i usvojeno od strane Prve Women’s Rights Convention u SAD-u u Seneka Fouls, Nju Jork, juli 1848.) [Prevod iz: Klara Cetkin: O istoriji proleterskog pokreta žena. Berlin: Dic 1958.] [Tekst je u uskoj vezi sa američkom Objavom nezavisnosti iz 1776., koju možete naći u delu sa dokumentima Tematskog kompleksa Ljudska prava]
|
|
Teme: Ljudska
prava I Uzori I Demokratija I Partije I Evropa
I Globalizacija I Ujedinjene
nacije I
Održivi razvoj
|