|
Povrede ljudskih
prava
U prilikama koje se odnose na ljudska
pravau Drugom svetskom ratu u okviru Ujedinjenih nacija postignuti
su tako veliki napreci, da za mnoge ljude na svetu ljudska prava danas predstavljaju nešto
samo po sebi razumljivo. Kad takvi ljudi čuju o kršenju ljudskih prava od muke i
teskobe pomišljaju na „treći svet“ ili na daleke diktature. Međutim,
kršenja ljudskih prava nisu ograničena niti na kontinente, niti na
određene političke sisteme, društvene norme ili religije. Gotovo da ne postoji
država u
kojoj se u toku jedne godine ne desi niti jedno kršenje ljudskih prava.
Primeri različitih vrsta povreda ljudskih prava u
različitim zemljama nalaze se kao proširene teme i materijali
uz ovaj osnovni kurs. Apartheid-režim u Južnoj Africi ubraja se u širom
sveta poznate primere kršenja ljudskih prava. Tom režimu posvećena
je jedna opširna proširena
tema.(da biste videli koje proširene teme sve postoje i
da biste do njih došli dovoljno je da bacite pogled na linkove u levom
gornjem uglu ove stranice).
 |
Internacionalno delotvorne organizacije koje
su se posvetile zaštiti ljudskih prava i o kojim se govorilo u Osnovnom
kursu 4 ., skreću pažnju na svojim internet-stranicama na kršenje ljudskih prava. Tamo se nailazi
(nažalost) na mnoštvo primera povreda ljudskih prava iz celog
sveta. Opis online-ponude
organizacija (Amnesty International, Human
Rights Watch, OneWorld) i linkovi koji Vas vode tamo stoje na listi
linkova na temu o ljudskim pravima.
|
Šta
su i kako dolazi do povrede ljudskih prava?
Sledeći isečak iz jedne knjige
razume povrede ljudskih prava kao zločin nad građaninom od strane države i
navodi instrumente koji bi mogli pomoći pri sprečavanju ove posebno teške forme:
"Pojam
povrede ljudskih prava je ništa drugo do ulepšani izraz za najteže zločine koje
država vrši nad građaninom. Povrede ljudskih prava kao zločini koji se
vrše po
nalogu, sa odobrenjem, odnosno trpljenjem ili pod zaštitom vlade ugrožavaju u
najvećoj meri unutarnji, kao i vanjski mir svake države. Pokazalo se da je zbog
kontrole monopola vlasti države putem podele vlasti na legislativnu,
egzekutivnu i judikativnu kao i putem slobodnih, općih i tajnih izbora koji se
periodično ponavljaju stvoren jedan prikladan pravno-državni instrument.
Države
u kojima vlada diktatura ne poznaju ovaj instrument, one baš zbog toga povređuju ljudska prava i predstavljaju generalno jednu opasnost za
svetski
mir. One truju političku klimu u kojoj ljudska prava i mir imaju slabe šanse
za
ostvarenje."
[Helmut Frenz, Ljudska prava
Zahtev i stvarnost, u: Gisela Klent-Kozinowski u.a. (Izdavač), Pravo na
postojanje kao čovek, Baden-Baden 1988., 21]
[Početak
stranice]
Da li su ljudska prava samo jedna lepa ideja?
Ako već ima toliko kršenja ljudskih prava, ukazuje li to onda na
to da su institucije zadužene da nadgledaju ljudska prava zakazale? Ostaju li
ljudska prava samo jedna lepa ideja?
U odbranu odgovornih institucija ovde
najpre moramo reći da bi bez njih bilo još više slučajeva kršenja ljudskih
prava i da većina tih prekršaja verovatno nikad ne bi došla na svetlo dana.
UN-u i INGOs sa kojima UN sarađuje moramo zahvaliti što uopće saznamo o
kršenjima ljudskih prava. To je prvi važan korak da bi se prekršaji
sprečili.
Naravno, ostaje još mnogo toga da se uradi. Mi smo tek na početku
delotvorne i celokupne zaštite ljudskih prava. Ali, ako pogledamo šta se sve ostvarilo od
Drugog svetskog rata – dakle, za relativno kratko vreme – onda možemo
optimistički posmatrati/promatrati budućnost. Ljudska prava su danas nešto više od puke
lepe zamisli i mnogo se radi na tome da što više ljudi uživa u njima.
Pri tome svemu od odlučujućeg
značaja je
da mi svi delujemo u smislu tog cilja. Na svakom od nas je da poštuje ljudska
prava i dostojanstvo ljudi koji žive oko nas, da bismo na taj način na samom
početku sprečili kršenje ljudskih prava. Svako od nas može dati svoj doprinos,
u svojoj okolini ili učešćem, podržavanjem ili radom u kampanjama INGOs. Jedan pogled na internet stranicu tih organizacija
pokazat će Vam kako je to jednostavno. Internet adrese naći
ćete u našoj listi
linkova.
Visoki komesar Ujedinjenih nacija, Mary Robinson, neumorno
ukazuje na to koliko je važna zaštita ljudskih prava:
"... today's human rights violations are the causes of tomorrow's
conflicts."
I Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Kofi Annan,
naglašava:
"A United Nations that will not stand up for
human rights is a United Nations that cannot stand up for itself."
[Početak
stranice]
[Pregledni dijagram]
|