Privreda
Na gore Homelands Klasifikovanje Privreda Drustvo Politika


 

Ljudska prava

Apartheid

Sastavni delovi apartheid-režima (IV): Privredno ugrožavanje

Zakoni koji su u privrednom životu osigurali rasističku segregaciju bili su povezani sa potrebom za nebelom radnom snagom, kao i sa željom da se i u tom svetu radne snage živi odvojeno od crnaca. 

Ključno stanovište o tome dao je Mines and Works Act", donešen 1911. godine, koji je crnce isključivao iz određenih delatnosti ("job reservation"). Sa "Mines and Works Amendment Act" iz 1926. godine vlada je pokušala da da prednost belim i obojenim stručnjacima time što je diplome i certifikate davala još samo njima, a nikako crncima i Indima. Zajedno sa Apprenticeship Act", donešenim 1922. godine, koji je regulisao školstvo i još neke oblasti, "Mines and Works Amendment Act" doveo je do pravno regulisane "rezervacije" zahtevnih delatnosti za belce. Primer za delovanje ovih zakona su južnoafričke železnice. 

[Početak stranice]

Eisenbahn Primer: Južnoafričke železnice

Promena broja zaposlenih po rasnoj pripadnosti, 1924. - 1933.

zaposleni/godina

1924

1933

Promene u %

crni radnici

37.564

22.008

- 41,4 %

beli radnici

4.760

17.683

+ 271,5 %

Zastareo u toku Drugog svetskog rata koncept "job reservation"  doživeo je pravi preporod krajem 50-tih godina. Ipak, u toku 60-tih i 70-tih godina zbog naglog porasta industrija, vlada je bila primorana da donekle napusti "Colour Bar", dakle, ograničenja u privredi po osnovu boje kože. Privreda u naglom porastu zahtevala je kvalifikovanu radnu snagu, koju nije bilo moguće pronaći samo u belom segmentu populacije Južne Afrike.  

Ovi, delom zastareli zakoni trebali su sprečiti rast jeftine crne konkurencije za bele radnike. Istovremeno, zakonski okviri su trebali ostvariti nešto i za crne radnike, time što su im dozvoljavali sindikalnu organizaciju, pravo na štrajk i tarifnu autonomiju. Ono što je interesantno je da su preduzetnici podržali ukidanje ovih diskriminirajućih zakona. 

[Početak stranice]

Preduzetnici protiv apartheida

U leto 1978. godine (...) poslodavcima južnoafričke železnice i metalne industrije je uspelo da sa sindikatima postignu sporazum o ukidanju kriterija boje kože pri dodeli radnog mesta. Istovremeno, "Udruženje južnoafričkih trgovaca" koje je imalo izuzetan uticaj potpomoglo je razvoj ostatka privrede, koji je trebao pratiti primer metalurgije i ukinuti rasnu diskriminaciju. Kao sledeći korak predstavnici trgovačke komore tražili su priznavanje sindikata crnaca kao ravnopravnog tarifnog partnera. Dobro primećeno: Preduzetnici u borbi za sindikalna osnovna prava (...).

Za sindikate belaca to je bio šok (...). Šef sindikata Arrie Paulus obećao je da će se on i njegovi drugovi protiv ove "izdaje belog čovjeka" boriti do poslednje kapi krvi.

[preuzeto iz: Erich Wiedemann, "Jašemo dok ne utonemo u krv", Rassenstaat Südafrika, Hamburg 1981, 44-45]

[Početak stranice]

Nejednaka plata 

Primer mesečne skale plate — Rudari Rietspruit

Kategorija

Mesečna plata

Godišnji odmor u danima

Crnci

Belci

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

356- 381

383- 396

417- 485

485- 561

562- 671

672-1078

714-1225

905-1665

1134-1959

1168-1923

1316-2472

1428-2852

21

21

21

21

24

28

34

37

42

37-45

37-45

42-52

174

162

144

111

144

214

107

53

13

18

2

3

-

-

-

2

3

31

17

13

44

112

7

40

Kategorije radnog mesta:

1 = čistačice, domar

2 = sanitarni radnici,  čuvari

3 = vozači viljuškara

4 = kuhari, vozači dostavnih vozila

5 = asistenti na mašinama 45R, vozači kamiona

6 = vozači tegljača

7 = vozači buldožera,  službenici u upravi (Stepen 2)

8 = kontrolori podataka, kontrolori kopova, vođe mehaničke čete

9 = vođe mašine 1570, službenici u personalnom odejenju, nadglednici magacina

10 = asistenti u personalnom odeljenju, inspektor magacina

11 = baštovani, službenici transporta

12 = asistenti knjigovođe, metalurzi

[preuzeto iz: Južnoafrički službeni list, Nr.15/1987, 9]

[Početak stranice]


[Ostali sastavni delovi apartheid-režima: Homelands, Klasificiranje, Društvo, Politika]

 

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     

Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.