D@dalos - Politička didaktika: Osnovna cjelina 3

Politička didaktika

Odabir didaktičke perspektive drugi je i centralni korak u procesu pripreme nastave iz predmeta građansko obrazovanje i političko opismenjavanje. Istodobno je riječ o jednom veoma teškom koraku, s obzirom na to da ovdje u velikoj mjeri dolazi do izražaja činjenica da nastava građanskog obrazovanja i politike, više nego je to slučaj s drugim predmetima, ima ciljeve postavljene na više razina.

U čemu se ogleda poteškoća?

"Politički sadržaji u pravilu su tako opširni, kompleksni i apstraktni te sadrže tako puno faktora da ih se u vremenu predviđenom za nastavu gotovo uopće ne može u potpunosti obraditi. Ipak, nastavnici su često skloni težiti toj potpunosti i nerijetko je njihova nastava veoma "enciklopedijska". Iza toga stoji pretpostavka da je sve bitno i da se ništa ne može izostaviti. Iako je to sasvim razumljivo, u praksi takav pristup vodi prema umnožavanju nestrukturiranog materijala za nastavu. Učenici onda samo ostaju izgubljeni u golemoj lepezi materijala, a "političko", odnosno smisao, se gubi. Nastava građanskog obrazovanja i političkog opismenjavanja tako se pretvara u nastavu pamćenja, tijekom koje se trenira memorija učenika ali se ne pokreću nikakvi procesi učenja. Efekti učenja politike na tako strukturiranoj nastavi bit će minimalni."

[Politička didaktika ukratko. Planska pitanja za nastavu građanskog obrazovanja i politike, izdano: Savezna centrala za političko obrazovanje, svezak 326, Bonn 1994., S. 47 ]

Koju svrhu ima didaktička perspektiva?

"Političko postaje sadržajem nastave samo ako nam uspije izgraditi težište, staviti akcent koji u lepezi činjenica, informacija i aspekata grade okosnicu, tako da odlučujući elementi političkog ostaju na raspolaganju. Reflektirano i svjesno postavljanje akcenta događa se kad nastavnici razviju didaktičku perspektivu. Didaktička perspektiva sadrži pedagošku intenciju (namjeru), koja je u osnovi nastave, sadrži ciljeve, koji se trebaju realizirati s planiranom nastavnom jedinicom. (...) Didaktička perspektiva u nastavi građanskog obrazovanja i poličkog opismenjavanja nije ništa drugo do svjesno povezivanje sadržaja i cilja."

[Politička didaktika ukratko. Planska pitanja za nastavu građanskog obrazovanja i politike, izdano: Savezna centrala za političko obrazovanje, svezak 326, Bonn 1994., S. 47-49 ]

Kako se vrši odabir didaktičke perspektive?

"Didaktička perspektiva razvija se najprije od same stvari. Mora se odnositi na središnji politički aspekt područja problema (...). U skladu s dvostrukim karakterom didaktičke perspektive, ona se ne mora zastupati samo sa stručno-znanstvenog gledišta, već treba pridonijeti i tome da se ostvare opći ciljevi nastave građanskog obrazovanja i političkog opismenjavanja (...). Ako se nastavnik nakon preispitivanja odlučio za jednu didaktičku perspektivu, onda mu je poznato što odabranom nastavnom jedinicom želi postići kod svojih učenika i koji je sadržajni akcent postavljen. Didaktička perspektiva namijenjena je nastavnicima, učenici s njom ne dolaze u izravan kontakt, nego je pojme samo neizravno preko nastavne jedinice koja se obrađuje upravo tom didaktičkom perspektivom i koja im se predstavi na početku nastavnog procesa. Dakle, nastavnici nakon odabira didaktičke perspektive imaju zadatak razviti temu za nastavu. Tema za nastavu je kristaliziranje didaktičke perspektive, odnosno preformuliranje didaktičke perspektive shodno uzrastu učenika." [vidi Osnovna cjelina 4: Formuliranje teme]

[Politička didaktika ukratko. Planska pitanja za nastavu građanskog obrazovanja i politike, izdato: Savezna centrala za političko obrazovanje, svezak 326, Bonn 1994., S. 51, 52, 64]

Povezanost i značaj kao pomoćno sredstvo u odabiru didaktičke perspektive

"Kao pomoć u odabiru didaktičke perspektive za planiranje konkretne nastavne jedinice iz predmeta građansko obrazovanje i političko opismenjavanje nastavnik bi trebao koristiti i stručno-didaktičke kategorije povezanosti i značenja. Povezanost je kategorija koja naglašava individuu, što bi u nastavi značilo - naglašava učenike. Individualna povezanost može imati različite izvore.

	Učenici su povezani ako ih se politički i društveni događaju emocionalno snažno dojme, čak iako se ti događaji ne tiču izravno njih. Događaji koji imaju takav učinak su, u pravilu, katastrofe i ratovi. Tako su, na primjer, smrt američkih astronauta pri eksploziji rakete ili Zaljevski rat veoma emocionalno dojmili učenike, ponajprije u prvim danima nemilih događaja. Povezanost koja je rezultat takvih događaja veoma je rijetko dugoročno održiva.
	Povezanost može nastati i zbog činjenice da se politički problemi i pitanja dotiču interesnog horizonta i sklonosti učenika, što bi značilo da ti problemi i politička pitanja dotiču učenike u njihovu svakodnevnom životu.
	I konačno, povezanost može nastati i zbog razvijenog osjećaja empatije. Učenici se identificiraju s drugim osobama u njihovim situacijama te pokušavaju razumjeti njihove misli i osjećaje. Na taj način i učenici se emocionalno vežu, odnosno javlja se osjećaj povezanosti.

Ako su učenici povezani s nekim problemom, mnogo su otvoreniji i spremniji na razgovor o njemu nego kad je riječ o stvari koja im je strana ili im se čini nebitnom za njihovu vlastitu perspektivu i životnu situaciju. Međutim, kad govorimo o kategoriji povezanosti, ona ni u kom slučaju ne predstavlja samo ovu motivacijsku točku za učenike, nego i odgovor na pitanje kako na što manju mjeru smanjiti jaz između iskustvenog svijeta učenika i "svijeta politike", i koje se mogućnosti otvaraju za "otkrivanje makrosvijeta politike u mikrosvijetu učenika". Ovakvo razmišljanje samo nam pokazuje nužnost da se pitanje subjektivne povezanosti učenika s danom situacijom preokrene u pitanje o značaju određenog problema za našu sadašnjost i blisku budućnost. Kategorija značaja postavlja pitanje težine političkog problema za socijalne grupe, za društvo kao cjelinu i za čovječanstvo uopće. Tako nastava građanskog obrazovanja i političkog opismenjavanja ima zadatak proširivanja horizonata od subjektivne povezanosti do pitanja njihovog značaja za druge, za društvo i čovječanstvo, te obrnuto - od značaja jedne stvari koje učenici u nekim okolnostima uopće nisu svjesni do njihove vlastite povezanosti, do njihovih konkretnih životnih situacija."

[Politička didaktika ukratko. Planska pitanja za nastavu građanskog obrazovanja i politike, izdato: Savezna centrala za političko obrazovanje, svezak 326, Bonn 1994., S. 58, 59]

Primjeri

Područje/problem	Moguće didaktičke perspektive
Nezaposlenost	Učenici trebaju analizirati uzroke nezaposlenosti, upoznati kako se ona odražava na one koje pogađa te preispitati njene ekonomske, socijalne i političke posljedice.
Nezaposlenost	Učenici trebaju upoznati pravne principe socijalne države, razraditi bitne elemente sustava socijalnog osiguranja te ispitati kakav značaj ima taj sustav za nezaposlene.
Izbori	Učenici trebaju ispitati koliko je djelotvorno sudjelovanje na izborima i koliki dio predstavlja učešće na izborima u procesu obrazovanja političke volje.
Globalizacija	Učenici se trebaju pozabaviti odnosom ekonomije i politike te ocijeniti u kolikoj će mjeri će doći do promjena uvjetovanih procesom globalizacije.
Globalizacija	Učenici trebaju razraditi uzroke koji vode do globalizacije i pozabaviti se ideologijom koja je u osnovi ovog procesa - neoliberalizmom.

[Primjeri 1-3 preuzeti iz: Politička didaktika ukratko. Planska pitanja za nastavu građanskog obrazovanja i politike, izdato: Savezna centrala za političko obrazovanje, svezak 326, Bonn 1994., S. 67]

... dalje do 3. koraka pri pripremi nastavnog materijala:
Formulacija teme

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

Teme: Ljudska prava  I Uzori I Demokracija I Stranke I Europa I  Globalizacija I Ujedinjeni narodi I Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode



Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo a gora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.