|




| |
Pojam "obrazovanja"
Onaj tko se bavi
političkim opismenjavanjem, mora sasvim jasno reći kako shvaća pojmove "politika" i "obrazovanje". Na ovoj
stranici bavit ćemo se pojmom "obrazovanja", a naše viđenje
politike naći ćete na stranici Politika.
|
|
"Biti
čovječan (ili jednostavno 'biti čovjek')
karakterističan je cilj učenja svake forme klasičnog
obrazovanja, nebitno da li na Orijentu ili Okcidentu."
[Mostovi u budućnosti.
Manifest za dijalog kultura. Inicijativa Kofija Annana] |
|
Što je
obrazovanje? - Tim pitanjem bavila se komisija stručnjaka, koju je
sazvao UNESCO a održana je pod vodstvom Jacques Delorsa, nakon čega je prezentiran
veoma utjecajan izvještaj pod naslovom: "Sposobnost učenja:
Naše skriveno bogatstvo" (orig. "Learning - the Treasure Within").
Taj izvještaj skicira opširan pojam obrazovanja koji počiva na
četiri stupa:
"Koncept doživotnog učenja počiva na četiri stupa:
učenje da bi se postiglo znanje; učenje da bi se djelovalo; učenje kako bi se živjelo
zajedno; učenje za cijeli život.
- Učenje da bi se postiglo znanje pretpostavlja veome široko opće
obrazovanje s mogućnošću povezivanja malog broja disciplina
koje se onda mogu detaljnije izučavati i studirati. U određenoj
mjeri to znači i: naučiti učenje, kako bi se izvukla
korist za sebe iz mogućnosti u kojima se nudi doživotno učenje. |
|
"Svaka
osoba - dijete, mladi ili odrastao čovjek -
mora biti u stanju profitirati od šansi koje joj se nude za
obrazovanje i koje su orijentirane prema njezinim osnovnim
potrebama. Te potrebe sadrže tehnike učenja (kao što su
čitanje, pisanje, usmeno izražavanje, računanje i rješavanje
problema), ali i osnovne sadržaje učenja (kao znanje,
sposobnosti, vrijednosti i stajališta), koje su potrebne čovjeku
da bi preživio, razvio svoje sposobnosti,
dostojanstveno živio i radio, potpuno sudjelovao u
razvoju društva, poboljšao kvalitetu svog življenja, donio
osnovne odluke te kako bi se dalje obrazovao."
[Svjetska deklaracija o
obrazovanju za sve, Član 1, Stavka 1] |
|
- Učenje da bi se djelovalo ne odnosi se samo na stručnu kvalifikaciju
nego i na kompetenciju da se prilagodimo novoj situaciji i da
radimo u timu. Ova točka obuhvaća i praktičnu primjenu naučenog u
okviru najrazličitijih iskustava koje ima mlad čovjek u socijalnom i
poslovnom kontekstu (...).
- Učenje kako bi se živjelo zajedno je nezaobilazno da bi se razvilo
razumijevanje za druge te kako bi se shvatila ovisnost jednih o drugima, ali i
globalne ovisnosti, npr. putem zajedničkih projekata ili razvijanje
strategija za mirno rješenje konflikta. Pritom se moraju poštivati osnovne
vrijednosti kao pluralizam, međusobno razumijevanje i mirovni
poredak. - Učenje za cijeli život zapravo znači učenje
razvijanja vlastite osobnosti, sa što više autonomije, učenje
procjenjivanja i prihvaćanja odgovornosti. Da bi se to postiglo odgoj ni
jednog čovjeka ne smije zapostaviti njegove potencijale, sposobnost pamćenja,
sjećanja, procjenjivanja, smisao za estetiku, manualne vještine,
komunikativne sposobnosti. - Dok formalni obrazovni sustavi daju
prednost stjecanju znanja, a zaboravljaju ostale vrste učenja, nužno je,
posebice danas, shvatiti odgoj u njegovoj cjelokupnosti. Stoga, reforme
obrazovnih sustava i obrazovna politika u budućnosti trebaju obratiti
jednaku pozornost na sadržaje i metode učenja."
[Sposobnost učenja: Naše skriveno bogatstvo. UNESCO-ov
izvještaj o obrazovanju za 21. vijek, izdato: Njemačka UNESCO komisija,
Neuwied; Kriftel; Berlin: Luchterhand, 1997., S. 83]
Ostali dijelovi iz izvještaja
"Sposobnost učenja: Naše skriveno bogatstvo":
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|