|
|
|
|
U čemu se ogleda poteškoća? "Politički sadržaji u pravilu [su] tako opširni, kompleksni i apstraktni i [sadrže] tako puno faktora, da ih se u toku vremena predviđenog za nastavu gotovo uopće ne može u potpunosti obraditi. Ipak, nastavnici su često skloni tome da teže ovoj potpunosti i nerijetko je njihova nastava veoma "enciklopedijska". Iza toga stoji pretpostavka da je sve bitno i da se ništa ne može izostaviti. Iako je ovo sasvim razumljivo, u praksi takav pristup vodi ka umnožavanju nestrukturiranog materijala za nastavu. Učenici onda samo ostaju izgubljeni u ogromnoj lepezi materijala, a "političko", odnosno smisao se gubi. Nastava građanskog obrazovanja i političkog opismenjavanja se tako razvija u nastavu pamćenja, u toku koje se trenira memorija učenika, ali se ne pokreću nikakvi procesi učenja. Efekti učenja politike na ovako strukturiranoj nastavi biće minimalni." [Politička didaktika ukratko. Planska pitanja za nastavu građanskog obrazovanja i politike, izdato: Savezna centrala za političko obrazovanje, svezak 326, Bonn 1994., S. 47 ] Koju svrhu ima didaktička perspektiva? "Političko postaje sadržajem nastave samo onda ukoliko nam uspije izgraditi težište, staviti akcenat, koji u lepezi činjenica, informacija i aspekata grade okosnicu, tako da odlučujući elementi političkog ostaju na raspolaganju. Reflektovano i svjesno postavljanje akcenta dešava se kada nastavnici razviju didaktičku perspektivu. Didaktička perspektiva sadrži pedagošku intenciju (namjeru), koja je u osnovi nastave, sadrži ciljeve, koji se trebaju realizirati sa planiranom nastavnom jedinicom. (...) Didaktička perspektiva u nastavi građanskog obrazovanja i poličkog opismenjavanja nije ništa drugo do svjesno povezivanje sadržaja i cilja." [Politička didaktika ukratko. Planska pitanja za nastavu građanskog obrazovanja i politike, izdato: Savezna centrala za političko obrazovanje, svezak 326, Bonn 1994., S. 47-49 ] Kako se vrši odabir didaktičke perspektive? "Didaktička perspektiva razvija se najprije od same stvari. On se mora odnositi na politički centralni aspekt oblasti problema (...). U skladu sa dvostrukim karakterom didaktičke perspektive ona se ne mora zastupati samo sa stručno-naučnog stanovišta, već treba da doprinese i tome da se ostvare opći ciljevi nastave građanskog obrazovanja i političkog opismenjavanja (...). Ukoliko se nastavnik nakon preispitivanja odlučio za jednu didaktičku perspektivu, onda mu je poznato šta to sa odabranom nastavnom jedinicom želi postići kod svojih učenika i koji je sadržajni akcenat postavljen. Didaktička perspektiva namjenjena je nastavnicima, učenici s njom ne dolaze u direktan kontakt, nego je pojme samo indirektno preko nastavne jedinice koja se obrađuje upravo tom didaktičkom perspektivom i koja im se predstavi na početku nastavnog procesa. Dakle, nastavnici nakon odabira didaktičke perspektive imaju sljedeći zadatak, a to je da razviju temu za nastavu. Tema za nastavu je kristaliziranje didaktičke perspektive, odnosno preformuliranje didaktičke perspektive shodno uzrastu učenika." [vidi Osnovni kurs 4: Formuliranje teme] [Politička didaktika ukratko. Planska pitanja za nastavu građanskog obrazovanja i politike, izdato: Savezna centrala za političko obrazovanje, svezak 326, Bonn 1994., S. 51, 52, 64] Povezanost i značaj kao pomoćno sredstvo u odabiru didaktičke perspektive "Kao pomoć u odabiru didaktičke perspektive za planiranje konkretne nastavne jedinice iz predmeta građansko obrazovanje i političko opismenjavanje nastavnik bi trebao koristiti i stručno-didaktičke kategorije povezanosti i značaja. Povezanost je kategorija koja naglašava individuu, što bi u nastavi značilo - naglašava učenike. Individualna povezanost može imati različite izvore.
Ukoliko su učenici povezani sa nekim problemom, puno su otvoreniji i spremniji na razgovor o istom, nego kada se radi o stvari koja im je strana ili im se čini nebitnom za njihovu sopstvenu perspektivu i životnu situaciju. Međutim, kada govorimo o kategoriji povezanosti, ona ni u kom slučaju ne predstavlja samo ovu motivacionu tačku za učenike, već i odgovor na pitanje kako na što manju mjeru smanjiti jaz između iskustvenog svijeta učenika i "svijeta politike", i koje se mogućnosti otvaraju za "otkrivanje makrosvijeta politike u mikrosvijetu učenika". Ovakvo razmišljanje samo nam pokazuje neophodnost da se pitanje subjektivne povezanosti učenika sa datom situacijom preokrene u pitanje o značaju određenog problema za našu sadašnjost i blisku budućnost. Kategorija značaja postavlja pitanje težine političkog problema za socijalne grupe, za društvo kao cjelinu i za čovječanstvo uopće. Tako nastava građanskog obrazovanja i političkog opismenjavanja ima zadatak proširivanja horizonata od subjektivne povezanosti do pitanja njihovog značaja za druge, za društvo i čovječanstvo i obrnuto od od značaja jedne stvari koje učenici u nekim okolnostima uopće nisu svjesni do njihove sopstvene povezanosti, do njihovih sopstvenih konkretnih životnih situacija." [Politička didaktika ukratko. Planska pitanja za nastavu građanskog obrazovanja i politike, izdato: Savezna centrala za političko obrazovanje, svezak 326, Bonn 1994., S. 58, 59] Primjeri
[Primjeri 1-3 preuzeti iz: Politička didaktika ukratko. Planska pitanja za nastavu građanskog obrazovanja i politike, izdato: Savezna centrala za političko obrazovanje, svezak 326, Bonn 1994., S. 67]
[Autor: Ragnar Müller] |
|
Teme: Ljudska
prava I Uzori I Demokratija I Partije I Evropa
I Globalizacija I Ujedinjene
nacije I Održivi razvoj
|
