Principi političkog opismenjavanja

Političko opismenjavanje je veoma velika oblast. Ovdje se moramo ograničiti na neke napomene. Posebni odlomci bave se pojmovima Politika i Obrazovanje. Sljedeći izvod iz teksta bavi se problemom orijentacije i povezanosti svijeta sa političkim opismenjavanjem: 

"Politika i obrazovanje, a samim tim i političko opismenjavanje su forme međunarodnog djelovanja; oni su orijentirani ka ciljevima, odnosno vrijednostima. U pluralističkom društvu se, naravno, postavlja pitanje da li je uopće moguće i ako jeste, kako doći do koncenzusa o vrijednostima tog društva. Ukoliko govorimo o slobodnom obrazovanju mladih i odraslih, moguće je vjerovati u stvaranje koncenzusa putem javnih diskusija, no političkom opismenjavanju u javnoj odgovornosti je osim toga potrebna i legitimacija vrijednosti.   

Moderna država ne može odgovoriti na pitanje koje je to najviše dobro u pluralističkom ansamblu vrijednosti. Možemo se složiti u tome da je zadatak države spriječiti zlo, a kao kulturno-socijalna država svoje djelovanje mora orijentirati ka pozitivnim vrijednostima. No, politiku ne možemo razumjeti kao ostvarivanje najviših vrijednosti, već kao regulaciju konflikata i kao prstenove oko kojih se nalazi stalni zadatak održavanja općepriznatih vrijednosti društva i stvaranja boljeg uređenja. Politika nije primjenjivanje historijskog ili moralnog zakona, već djelovanje u skladu sa situacijom u svrhu reguliranja interesnih i ciljnih konflikata. "Osnovne vrijednosti" za politiku nisu programske tačke koje se moraju realizirati, već regulativne ideje. Orijentacija i proces odlučivanja pripadaju zajedno. Političko opismenjavanje mora se postaviti u skaldu sa tim."  

[Bernhard Sutor, Teoretski principi; u: Wolfgang W. Mickel (izdato), Priručnik za političko obrazovanje; Savezna centrala za političko obrazovanje, Svezak 358, Bonn 1999., S. 66-67]

Šta su tačno zadaci političkog opismenjavanja, ostaje, naravno, nedefinirano do samih detalja i podložno promjenama. Uprkos tome, sljedeći izvod iz teksta imenuje nekoliko zadataka koji mogu važiti kao zajednički, odnosno po pitanju kojih je postignut koncenzus:  

"1. Obrazovanje i učvršćavanje slobodne demokratske svijesti o vrijednostima, 
2. razumijevanje osnovne strukture politike kao rješenja aktuelnih problema donošenje i uvođenje obavezujućih odluka o društvenim pitanjima od interesa, 
3. orijentirano znanje u bitnim i aktuelnim političkim oblastima koje imaju značaja za budućnost, npr. demokratija i njeno ugrožavanje, odnos ekonomije i ekologije, budućnost kapitalističkog društva, globalizacija, ujedinjenje Evrope, 
4. postizanje određenih vještina, kao odnos prema informacijama, medijima itd.
Iz ovoga se neposredno izdvajaju dvije oblasti zadataka sa nezaobilaznim, određenim sadržajima: 1. konkretiziranje osnovnih vrijednosti (...). 2. razumijevanje političkog procesa odlučivanja sa oba aspekta: 
- nosioci odluka i njihova legitimacija (parlament, vlada, glasanje i izbori, federalizam);
- sadržaji odluka i njihovi izvori: interesi i njihovi agenti (građanske inicijative, savezi, partije, mediji)." 

[Klaus Rothe, Oblasti zadataka; u: Wolfgang W. Mickel (izdato), Priručnik za političko obrazovanje; Savezna centrala za političko obrazovanje, Svezak 358, Bonn 1999., S. 97]

Ostali tekstovi bave se sljedećim temama:

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     

Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.