|
| |
Pojam "obrazovanja"
Onaj ko se bavi
političkim opismenjavanjem, mora sasvim jasno reći kako on
shvata pojmove "politika" i "obrazovanje". Na ovoj
stranici bavit ćemo se pojmom "obrazovanja", a naše
shvatanje politike, naći ćete na stranici Politika.
|
|
"Biti
čovječan (ili jednostavno 'biti čovjek'),
karakterističan je cilj učenja svake forme klasičnog
obrazovanja, nebitno da li na Orijentu ili Okcidentu."
[Mostovi u budućnosti.
Manifest za dijalog kultura. Inicijativa Kofi Annana] |
|
Šta je
obrazovanje? - Ovim pitanjem bavila se komisija stručnjaka sazvana
od UNESCO-a pod vodstvom Jacques Delorsa, nakon čega je prezentiran
veoma utjecajan izvještaj pod naslovom: "Sposobnost učenja:
Naše skriveno bogatstvo" (orig. "Learning - the Treasure Within").
Ovaj izvještaj skicira opširan pojam obrazovanja koji počiva na
četiri stuba:
"Koncept doživotnog učenja počiva na četiri stuba:
'učenje da bi se postiglo znanje', 'učenje da bi se djelovalo',
'učenje kako bi se živjelo zajedno', 'učenje za cijeli život'.
- Učenje da bi se postiglo znanje pretpostavlja veome široko opće
obrazovanje sa mogućnošću povezivanja malog broja disciplina
koje se onda mogu detaljnije izučavati i studirati. U određenoj
mjeri to znači i: Naučiti učenje, kako bi se izvukla
korist za sebe iz mogućnosti u kojima se nudi doživotno učenje. |
|
"Svaka
osoba - da li dijete, mlada osoba ili odrastao čovjek -
mora biti u stanju profitirati od šansi koje im se nude za
obrazovanje i koje su orijentirane ka njihovim osnovnim
potrebama. Ove potrebe sadrže tehnike učenja (kao što su
čitanje, pisanje, usmeno izražavanje, računanje i rješavanje
problema), ali i osnovne sadržaje učenja (kao znanje,
sposobnosti, vrijednosti i stanovišta), koje su potrebne čovjeku
da bi preživio, u potpunosti razvio svoje sposobnosti,
dostojanstveno živio i radio, u potpunosti učestvovao u
razvoju društva, poboljšao kvalitet svog življenja, donio
osnovne odluke, te kako bi se dalje obrazovao."
[Svjetska deklaracija o
obrazovanju za sve, Član 1, Stavka 1] |
|
- Učenje da bi se djelovalo odnosi se ne samo na stručnu
kvalifikaciju, već i na kompetenciju da se prilagodimo novoj situaciji i da
radimo u timu. Ova tačka obuhvata i praktičnu primjenu naučenog u
okviru najrazličitijih iskustava koje ima mlad čovjek u socijalnom i
poslovnom kontekstu (...).
- Učenje kako bi se živjelo zajedno je nezaobilazno, da bi se razvilo
razumijevanje za druge, te kako bi se shvatila ovisnost jednih o drugima, ali i
globalne ovisnosti, npr. putem zajedničkih projekata ili razvijanje
strategija za mirno rješenje konflikta. Pri tom se moraju poštivati osnovne
vrijednosti kao pluralizam, međusobno razumijevanje i mirovni
poredak. - Učenje za cijeli život zapravo znači, učenje
razvijanja sopstvene osobenosti, sa što više autonomije, učenje
procjenjivanja i prihvatanja odgovornosti. Da bi se ovo postiglo odgoj niti
jednog čovjeka ne smije zapostaviti njegove potencijale, sposobnost pamćenja,
sjećanja, procjenjivanja, smisao za estetiku, manulene vještine,
komunikativne sposobnosti. - Dok formalni obrazovni sistemi daju
prednost sticanju znanja, a zaboravljaju ostale vrste učenja, neophodno je,
posebice danas, shvatiti odgoj u njegovoj cjelokupnosti. Stoga, reforme
obrazovnih sistema i obrazovna politika u budućnosti trebaju obratiti
jednaku pažnju na sadržaje i metode učenja."
[Sposobnost učenja: Naše skriveno bogatstvo. UNESCO-ov
izvještaj o obrazovanju za 21. vijek, izdato: Njemačka UNESCO komisija,
Neuwied; Kriftel; Berlin: Luchterhand, 1997., S. 83]
Ostali dijelovi iz izvještaja
"Sposobnost učenja: Naše skriveno bogatstvo":
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
