"Što smo se više udaljavali, ona je postajala sve manja. Konačno je dostigla veličinu zamorčeta - najljepšeg zamorčeta koje možete zamisliti", tako je 1971. godine James Irwin, astronaut misije Apolo 15, opisao pogled na naš planet.  

Ovaj pogled iz galaksije na "svemirski brod Zemlju" nije se ticao samo ljepote planeta Zemlje, već je potaknuo i razmišljanja o zajedništvu i ograničenjima. Oba ova aspekta -  ograničenja Zemlje i njenih prirodnih bogatstava, kao i zajedništvo unutar globalnog sistema te uzročno-posljedična veza svih dijelova sistema - veoma su važna za temu održivog razvoja.

O pojmu održivog razvoja

Pojam održivog razvoja potječe iz šumarstva. Odnosi se na mjeru u kojoj su pošumljavanje novim mladicama i sječa šume u direktnoj ovisnosti - stalno se omogućuje novi prirast šume a da se istodobno ne naruše životna staništa. Tako se, na primjer, smije posjeći samo onoliko stabala koliko je novih mladica zasađeno. Pa bi se kao moto mogla koristiti sljedeća rečenica: Treba živjeti od profita, a ne od osnovne supstance! (vidi Osnovnu cjelinu 1)

Definicija Komisije Brundtland

Ovaj ekološki princip može se primijeniti na različita prirodna bogatstva i ekološke sisteme, pa i na Zemljinu atmosferu. Radi se o odnosu prema prirodnim bogatstvima koji je orijentiran prema budućnosti. U općim je crtama osnovni princip održivog razvoja definirala UN-ova Komisija pod vodstvom Gro Harlem Brundtland, bivše premijerke Norveške, 1987. godine, no ovo je definicija koja je i danas prihvaćena: "Odgovoriti na zahtjeve današnje generacije a da se pri tome ne unište mogućnosti da buduće generacije odgovore na svoje zahtjeve." 

Na ovoj definiciji počivaju sva nastojanja međunarodne politike u vezi sa zaštitom životne sredine. Ova nastojanja formulirana su na Konferenciji u Riju 1992. godine, a kasnije dopunjena na sljedećim konferencijama, posljednja je dopuna bila u Johannesburgu 2002. godine (vidi Kronologiju).

Proširenje pojma

Tijekom ovog procesa razumijevanje održivog razvoja proširilo se u vidu "magičnog trokuta održivog razvoja", koji je uz ekološku ravnotežu obuhvaćao i "ekonomsku sigurnost" i "socijalnu pravednost". Uz zaštitu životne sredine kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini zajedno su istupali i ekonomski i socijalni ciljevi. Zbog toga je često dolazilo do nejasnih tumačenja ovih pojmova, što je tadašnjeg izvršnog direktora UN-ovog programa zaštite životne okoline (UNEP) i bivšeg ministra za zaštitu životne sredine Savezne Republike Njemačke Klausa Töpfera potaknulo da izjavi: "Kada nekom više ništa ne pada na pamet, onda počne govoriti o održivom razvoju". 

UN-ova dekada "Obrazovanje radi održivog razvoja"

Da bi se pozabavili ovim problemom i da bi rasvijetlili apstraktni pojam "održivog razvoja" te ga preveli u konkretne obrazovne mjere, Ujedinjeni narodi su dekadu od 2005-2014. godine proglasili dekadom "Obrazovanja radi održivog razvoja". Ovaj tematski kompleks predstavlja jedan od načina na koji se podržava ideja održivog razvoja u sklopu ove UN-ove dekade.

Pokušat ćemo se fokusirati na jezgru održivog razvoja, dakle na zaštitu životne sredine, te na mnogobrojne odnose ekologije prema ekonomiji i socijalnom području života. Pritom se mora naglasiti da je samo područje ekologije toliko široko da se u sklopu ovog on-line udžbenika može samo skicirati. S obzirom na obim ove teme, ne može se ni zamisliti da se ovdje obuhvati sve. 

Povezivanje s drugim temama na D@dalosu

Smjernice UNESCO-a

	Ponašanje konzumenata i održivo privređivanje
	Kulturalna mnogostrukost
	Zdravlje i kvaliteta života
	Opskrbljivanje vodom i energijom
	Rezervati biosfere - mjesta za učenje
	Gradovi svjetskog naslijeđa - mjesta za učenje
	Održivi razvoj učenja u znanstvenom društvu
	Sudjelovanje građana i "good governance" (dobro upravljanje)
	Smanjenje siromaštva putem održivih razvojnih projekata
	Pravednost među generacijama: ljudska prava i etička orijentacija

[Hamburška izjava Njemačke UNESCO-Komisije o Dekadi Ujedinjenih naroda "Obrazovanje radi održivog razvoja", od 11. jula 2003; http://www.unesco.de/c_bibliothek/erkl_hv63.htm]
 

"Ako se naš svijet treba kretati putem održivog razvoja, onda se to tiče svih ljudi na svijetu i njihovih životnih navika. Da bi sudjelovali u ovim procesima traženja - jer upravo to u konkretnom slučaju znači održivi razvoj - potrebno je da svatko od nas ima visok stupanj sposobnosti samospoznaje, da posjeduje socijalne i političke kompetencije i spremnost, kao i sposobnost da djeluje i izvan svog područja."

[Martin K., andragog; umwelt & bildung 3/2004, S. 5]