Zaštita životne sredine kao dovođenje vlastitog položaja u rizik

Što to znači za put prema održivosti? Ako sve više država i regija vjeruje tržištu kao (najvažnijem) instrumentu usmjeravanja, onda prijeti opasnost da na konkurentnom tržištu zaštita životne sredine postane problem za vlastiti položaj jer će poskupiti proizvodnja koja je u skladu s ekološkim standardima. Regije ili države u kojima se njeguje visoka razina zaštite životne okoline izbjegavat će investitori. Iz toga proizilazi da samo tržište nije u stanju razvoj usmjeriti u smjeru održivosti te da je zaštita životne okoline suprotna slobodnoj tržišnoj privredi. 

The Tragedy of the Commons (tragedija zajedničkog)

"Kolektivno korištenje slobodnih dobara kao što su livade i šume u srednjem vijeku je za siromašno stanovništvo predstavljalo jamstvo egzistencije, ali samo onoliko dugo dok ova slobodna dobra nisu bivala korištena do te mjere da više ni za koga nisu predstavljaja osiguranje egzistencije. Teoretski argument da je "nevidljiva ruka" najbolji regulator korištenja slobodnih dobara glasi:

Razlog za preveliko iskorištavanje slobodnih dobara (zajedničkog zemljišta) leži u tome da, na primjer, u slučaju prevelike eksploatacije zemljišta za ispašu svaki stočar teži tome da ima što veće stado da bi povećao svoje prihode. On ovo čini čak i nakon što se ustanovi da je zemljište suviše korišteno za ispašu, jer to poboljšava njegovu dobit, a posljedice suvišne ispaše na zajedničkom zemljištu osjećaju svi.

On se, dakle, ponaša sasvim racionalno, smanjenjem jednog dijela kolektivnog dobra, on povećava svoju osobnu dobit. On će shodno tome stalno pokušavati povećati svoje stado i što više iskorištavati zajednička dobra. No, budući da se svi stočari ponašaju na isti način, tragedija se na kraju sastoji u tome da zbir individualnih racionalnih ponašanja na kraju znači uništenje svih. Nevidljiva ruka u ovom slučaju, drukčije nego što je slučaj kod Adama Smitha, vodi do 'bijede nacija' umjesto do zajedničkog blagostanja."

[Ulrich Menzel, Die postwestfälische Konstellation, das Elend der Nationen und das Kreuz von Globalisierung und Fragmentierung; in: ders. (Hg.), Vom Ewigen Frieden und vom Wohlstand der Nationen, Frankfurt/Main 2000, S. 170]

Ograđivanje zajedničkog zemljišta kao rješenje?

Ova klasična argumentacijska slika može se i danas prenijeti na "prekomjerno iskorištavanje" zajedničkih dobara, kao što su zrak i voda. Zajedničko zemljište je tada bilo ograđeno i svaki stočar je dobio ograđen dio nekadašnjeg zajedničkog zemljišta. S obzirom na to da je onda morao sam snositi posljedice prekomjernog korištenja zamljišta za ispašu, u njegovom je vlastitom interesu bilo da pazi na veličinu svog stada i da je drži na toj granici koja omogućava održivi razvoj i primjerenu eksploataciju zemljišta.  

Samo je po sebi razumljivo da se današnja slobodna dobra kojima prijeti opasnost - na primjer Zemljina atmosfera - ne mogu ograditi. Dodatni problem predstavlja činjenica da su danas u opasnosti uglavnom globalna dobra. Da bi se riješili globalni problemi, potrebna su rješenja na globalnoj razini. No, kako je na početku napomenuto, politika je u procesu globalizacije u zaostatku. Politika se još uvijek vodi na razini nacionalnih država. 

"Ono što je nužno, to je povezivanje međunarodnih javnih dobara sa svjetskim novcem, globalnim pravom, svjetskom regulacijom financijskih tržišta, svjetskim socijalnim poretkom, svjetskim ekološkim poretkom, itd. No ovo je nespojivo s osnovnim principima zapadnjačkih državnih sistema, koji počivaju na teritorijalnom razgraničenju, potvrđivanju suvereniteta, na principu nemiješanja u unutrašnje stvari. 

Jezgra problema leži u razilaženju razina. Tržišta, mediji, reklama, ekološka problematika, pa čak i socijalna područja su se globalizirali, dok su državni kapaciteti regulacije ostali izvan procesa globalizacije."

[Ulrich Menzel, Die postwestfälische Konstellation, das Elend der Nationen und das Kreuz von Globalisierung und Fragmentierung; in: ders. (Hg.), Vom Ewigen Frieden und vom Wohlstand der Nationen, Frankfurt/Main 2000, S. 172]

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Stranke  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode

     

Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo agora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.