|
| |
[Slika:
www.globalwater.org] |
Problemi koji stoje na putu
održivom razvoju:
Pravednost i konflikt Sjever-Jug
Povijest odnosa između bogatih zemalja "Sjevera" i siromašnih zemalja "Juga"
je povijest nepravednosti. Forme nepravednosti su se mijenjale: od izravnog iskorištavanja i tlačenja
tijekom kolonijalnog razdoblja, preko neizravnog iskorištavanja nakon postizanja nezavisnosti u posljednjoj trećini 20.
stoljeća, do marginaliziranja siromašnijih zemalja u današnjoj eri
globalizacije.
Ova nepravda se zadržala i do danas, a manifestira se time da se
siromašne zemlje nazivaju "zemljama u razvoju". Na taj se način
kaže da se radi o (dosad) nerazvijenim zemljama kojima (u principu) stoji
otvoren put razvoja. Razvoj u ovom smislu znači dostizanje stupnja razvoja
kakav imaju industrijske zemlje Sjevera i postizanje ovog cilja (u idealnom
slučaju) brže i bolje nego što je to bio slučaj s industrijskim zemljama
Sjevera (nešto više o problemima koncepta razvoja pročitajte na stranici
"Razvoj").
|
S globalnim problemima kao što su
promjena klime (vidi Osnovna cjelina
4)
javlja se nova dimenzija nepravednosti: problemi koji uzrokuju promjenu klime
uglavnom dolaze sa Sjevera, a njihove posljedice, kao što su pustošenje i
ekstremne prirodne katastrofe, pogađaju uglavnom Jug. Ovo ide tako daleko da je
ponekad ugrožena egzistencija malih država na otocima koji će nestati s lica
zemlje ako se nastavi podizanje razine mora.
Sjever živi nesrazmjerno s odnosima na planetu
"Mnoga iskustva od lokalne do globalne razine pokazuju da su resursi
(voda, drvo, nafta i prirodna bogatstva), iskoristive površine (za gradnju
naselja i infrastruktura) i propadanje zemljišta, mora i atmosfere kao prirodne
pretpostavke za ekonomski rast postali nedovoljni ili nestabilni. Posljedica
toga je da je obećanje o razvoju koji će se uvijek održati na
današnjoj razini propalo samo po sebi.
Tako bi se, ako bi sve zemlje svijeta slijedile primjer industrijskih zemalja i
godišnje po glavi stanovnika emitirale prosječno 11,4 tone ugljičnog
dioksida,
ukupna emisija šest milijardi stanovnika popela na 68,4 milijarde tona,
što bi bilo pet puta više od 13 milijardi tona koje Zemlja može apsorbirati.
Drugim riječima, ako bismo sve zemlje svijeta doveli na razinu životnog standarda
kakav imaju razvijene industrijske zemlje, bilo bi nam potrebno pet planeta koji
bi nam sa svojim resursima služili kao pretpostavke za ekonomski razvoj."
[Wolfgang Sachs, Nach uns die Zukunft. Der globale Konflikt um
Gerechtigkeit und Ökologie, Frankfurt/Main 2002, S. 71]
Ono što je sasvim jasno je da "razvoj" u spomenutom smislu te riječi ne
predstavlja nikakvu opciju. Ovaj principijelni konflikt koji nepravdu iznosi
na vidjelo prekriva pozitivnu kombinaciju pojmova "održivi razvoj". U ovoj
kombinaciji se ogleda koncept razvoja koji sadrži i hitno nužnu dimenziju
zaštite životne okoline, a da se pri tome zemlje Juga ne moraju odricati
perspektive "razvoja".
Perspektiva Juga
Naravno, iznesene
činjenice ne mijenjaju ništa u tome da stvar s točke gledišta Juga izgleda
ovako: Sjever je na račun Juga za sebe osigurao visok stupanj razvoja i
visoku razinu blagostanja, a sada "granicu ekonomskog porasta" proglašava
dostignutom i time sprječava dostizanje iste razine ekonomskog razvoja Juga. Upravo ova kritika prati međunarodnu politiku zaštite životne
okoline od samog početka (vidi
Kronologiju).
Politika SAD-a
Navesti vodu na svoj mlin. Upravo to znači ova kritika za politiku jedine
supermoćne države koja je ostala na svijetu - SAD-a koji u najvećoj
mjeri emitira ugljični dioksid. Najbolji primjeri za ovo su izjave tadašnjeg predsjednika
Georgea Busha seniora, dane neposredno pred Konferenciju u Riju, da se ne
može pregovarati o američkom načinu života ili njegovoj promjeni, te izlazak
njegovog sina za vrijeme predsjedničkog perioda iz Kyoto protokola. |
|
"Tijekom
povijesti debate o održivosti uvijek su postojale dvije tematske struje
- jedna za razvijeni svijet i druga za zemlje u razvoju. U prvoj grupi
težište rasprave je bilo na kiselim kišama, ozonskoj rupi, promjeni klime,
demografskoj stagnaciji, zloporabi droga i gubitku posebnosti. Za
drugu grupu prioriteti su bili teme poput osiromašenje zemljišta,
širenje pustinja, kvalitet vode, brzi porast stanovništva, nemiri i
ratovi."
[Moss Mashishi,
Direktor der Johannesburg World Summit Company; zit. nach: Wolfgang
Sachs, Nach uns die Zukunft. Der globale Konflikt um Gerechtigkeit und
Ökologie, Frankfurt/Main 2002, S. 41] |
|
Održivost i pravednost
Ovih nekoliko primjera trebalo bi biti dovoljno za rasvjetljavanje konflikta
Sjever-Jug i globalne nepravde u ovim odnosima. Ovo je jedan od najvažnijih
problema na putu prema održivom razvoju - jaz između održivosti i pravednosti. Kako
pokazuje izvod iz teksta autora Wolfganga Sachsa, jedno bez drugog (održivost i
pravednost) ne mogu postojati:
"Održivost će izostati u bilo kojem području (neovisno o tome radi
li se o klimi,
biološkoj raznolikosti ili trgovini) ako Sjeveru ne uspije postići sporazume koji poštuju ekološku politiku, a koje Jug ne smatra nepravednim. Bez
pravednosti nema ni ekologije. O održivosti ne možemo govoriti ni onda kada se
Jug ekonomski izrabljuje. Pravednost ne ide ruku pod ruku sa zaštitom životne
okoline, osim ako joj nije dano posebno mjesto u okviru ekološkog razvoja. I
zbog toga vrijedi i obrnuta tvrdnja: bez ekologije nema pravednosti."
[Wolfgang Sachs, Nach uns die Zukunft. Der globale Konflikt um
Gerechtigkeit und Ökologie, Frankfurt/Main 2002, S. 39]
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
