Osnovna cj. 5
na gore Osnovna cj. 2 Osnovna cj. 3 Osnovna cj. 4 Osnovna cj. 5

 

Globalizacija
Razvoj
Pravednost


 

Održivi razvoj

Osnovna cjelina 5: Koji problemi stoje na putu održivom razvoju?

U Osnovnoj cjelini 1 pojasnili smo da je održivost zahtjevan koncept, s obzirom na to da zahtijeva načelne promjene u svim područjima - političkom, društvenom, ekonomskom. Osnovna cjelina 2 pokazala je što bi svaki pojedinac mogao učiniti da bi se dostigla prekretnica u smjeru održivog razvoja. U sklopu Osnovne cjeline 3 predstavljen je do sada najuspješniji model provedbe koncepta održivog razvoja, Agenda 21, odnosno lokalna Agenda 21. Osnovvna cjelina 4 bavila se jednim od najakutnijih globalnih problema - promjenom klime.

U završnoj, Osnovnoj cjelini 5 bit će predstavljeni neki problemi s kojima se susrećeno na putu prema održivom razvoju, problemi o kojima je već bilo riječi u ostalim osnovnim cjelinama. To su načelni problemi. Nije, dakle, dovoljno i dalje se ponašati po već ustaljenim normama i izmijeniti neke pokvarene djelove tog mehanizma. Mnogo više je potrebna načelna promjena - potpuna promjena načina razmišljanja i zamjena lokomotive i kompletnog plana vožnje.

Polazna točka nije baš najsjajnija. Dok je 80-ih godina debata o ekološkim problemima (sjetite se katastrofa iz Sevesoa, Bhopala, Černobila, Basela) bila u vrhu zanimanja i svoj vrhunac dostigla 1992. godine tijekom sastanka na vrhu u Riju de Janeiru (vidi Kronologiju), od sredine 90-ih godina debata o globalizaciji preuzima primat: 

"Bez ikakvih iluzija u bilanci koju pravimo moramo ustanoviti da je ubrzo nakon Konferencije u Riju održivost zasjenjena uspješnim pričama globalizacije. Ovakve priče i do danas vladaju načinom razmišljanja privrednika i vlada. (...).

Tek odnedavno zagovornici globalizacije su izloženi kritikama. Misao o socijalnoj i globalnoj pravednosti ponovno dobiva na važnosti. Istovremeno, u samom društvu postaje popularno i politički djelotvorno 'razmišljanje o utvrđivanju'.  

Prepreke na putu ekološkog djelovanja i ponašanja
 

bullet

Poteškoće prilikom shvaćanja: o ekološkim problemima se može saznati samo neposredno.

bullet

Teškoće informiranja: uzročno-posljedične veze se teško shvaćaju.

bullet

Prepreke na emocionalnoj razini: strahovi, potiskivanja, izgovori.

bullet

Poteškoće prilikom posredovanja: nedostaje pristup informacijama i slikama.

bullet

Antropološke prepreke: ekološko civiliziranje je u suprotnosti s elementarnim shemamam ponašanja.

bullet

Sociokulturološke prepreke: ekološko ponašenje se teško može pomiriti s važećim sistemom vrijednosti.

bullet

Poteškoće zbog prebacivanja krivnje: ekološko-socijalna dilema.

bullet

Poteškoće zbog vremenske perspektive: posljedice savjesnog ponašanja pojedinac ne može sam doživjeti
 

[Horst Neumann, Agenda 21. Aspekte einer nachhaltigen Entwicklung; in: Politik & Unterricht 4/1999, S. 21]

Ovakav način razmišljanja pojačao se nakon šokantnog vala terorističkih udara u SAD-u i artikulira se kroz jak poziv na osiguranje sigurnosti ograđivanjem i upozorenjima o vlasničkim odnosima: hoću da danas - i možda još i sutra - sve u mom "malom" ograđenom svijetu ostane tako kako jest, pa čak ako sve oko mene potone u bijedu i pribjegne nasilju. A onda, kada se posijeku sve šume, Golfska struja bude zaustavljena i valovi izbjeglica postanu nepregledni, onda će biti kasno da se uvidi da je 'sustainable development' vjerojatno bio bolji put za ostvarivanje globalne i individualne sigurnosti."

[Ulrich Grober, Konstruktives braucht Zeit. Über die langsame Entdeckung der Nachhaltigkeit; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 31-32/2002, S. 6, Online-Version]

Tržišna privreda i održivost

Nekoliko faktora upućuje na to da su održivost i kapitalizam - barem u svojoj sadašnjoj formi - nekompatibilni. Erich Fromm, psihoanalitičar i sociolog, u svom svjetski poznatom bestseleru iz 1956. godine "Umijeće ljubavi" dijagnosticira:



[Erich Fromm, 1900-1980]

"Modernom kapitalizmu potrebni su ljudi koji u velikom broju funkcioniraju bez nekih poteškoća, koji sve više konzumiraju. Njemu su potrebni ljudi koji smatraju da su slobodni i nazavisni, koji smatraju da za njih ne postoji nikakav autoritet, nikakvi principi i nikakva savjest, a koji su unatoč tome spremni dopustiti da im se zapovijeda što da rade, da im se točno kaže što se od njih očekuje i koji su se spremni bez poteškoća uklopiti u društvenu mašineriju. Što iz svega toga proizilazi? Moderni čovjek je otuđen od samog sebe, od svojih sugrađana i od prirode ..." On "svoje nesvjesno očajanje prikriva i nadvladava rutinom zadovoljstava i zadovoljavanjem samog sebe prilikom kupnje novih stvari i mijenjanjem tih novih za još novije. Naš karakter je satkan tako da stvari oko sebe stalno mijenjamo za nove, da trgujemo i konzumiramo. Sve i svatko postaje objektom trgovine i konzumiranja."   

[Erich Fromm, Die Kunst des Liebens, München 2000, S. 100-102]

Ako razmislimo o imperativu razvoja koji je nužno postići, onda ova analiza u potpunosti odgovara trenutnom stanju. Naše se ekonomsko razmišljanje zaista bazira na maksimi "Brže, više, dalje", na vjeri u to da se problemi mogu riješiti ekonomskim i razvojnim porastom. Nasuprot tome, novi modeli blagostanja kao što je "Sporije, manje, bolje, ljepše" ne nailaze na veliki broj pristaša (vidi "Vizija o eri korištenja Sunčeve energije").

Promjena svijesti: od mehanističke slike svijeta ...

Prema Fritjofu Capri, poznatom fizičaru i zagovorniku pogleda na svijet kao na jednu cjelinu, nužna je promjena svijesti i sustava vrijednosti. Ova promjena je već počela, ali još nije dovedena do kraja. U području je znanosti promjena počela početkom 20. stoljeća izuzetnim otkrićima u fizici. U društvenom području Capra vidi ekološki pokret i pokret žena kao nositelje ovih promjena. 

Osnovni problem na putu prema održivom razvoju po Capri je naše nastojanje da zadržimo sliku svijeta koja je već prevladana, mehanističku sliku života koja se bazira na Newtonovoj fizici. Ovu prevladanu paradigmu Capra je u svojoj utjecajnoj knjizi "The Turning Point" (Prekretnica, 1982) okarakterizirao na sljedeći način:



[Fritjof Capra,
www.fritjofcapra.net]

"Slika svijeta ili paradigma koja se sada lagano povlači vladala je našom kulturom nekoliko stoljeća i tijekom ovog razdoblja je imala jak utjecaj na cijeli svijet. Ona sadrži nekoliko ideja i pretpostavki vrijednosti - među ostalim i stajalište da je univerzum mehanistički sistem koji se sastoji od materijalnih dijelova, sliku tijela čovjeka predstavljenog kao mašina, predodžbu života u društvu kao stalne borbe za održanje egzistencije, vjeru u neograničeni materijani napredak koji se može ostvariti ekonomskim i tehnološkim porastom, i na kraju, ali ne i manje bitno, da društvo u kojem je sve što je žensko uvijek podređeno onom što je muško proizilazi iz prirodnih zakona. Svi ovi principi su se tijekom posljednjeg desetljeća pokazali kao veoma ograničeni i hitno im je potrebna radikalna promjena."

[Fritjof Capra, Wendezeit. Bausteine für ein neues Weltbild, Vorwort zur deutschen Taschenbuchausgabe, München 1991, S. IX]

... do slike svijeta kao jedne cjeline

Ova nova formulacija slijedi novu paradigmu, paradigmu jedne cjeline i ekološkog pogleda na svijet. Capra upotrebljava i pojam "sistematsko razmišljanje": "Teorija koju su u posljednjem desetljeću razvile prirodne znanosti o živim sistemima predstavlja idealan znanstveni okvir za formuliranje novog ekološkog razmišljanja i poimanja (...).

Živi sistemi su integrirane cjeline čije se karakteristike ne mogu reducirati na manje jedinke. Umjesto na materijalne dijelove cjeline, sistemska teorija se fokusira na osnovne principe organizacije. Primjera ovakvih sistema ima napretek u prirodi. Svaki organizam - od najmanje bakterije, preko biljaka i životinja pa do ljudi - povezan je u cjelinu i time predstavlja živi sistem. Isti aspekti cjeline pokazuju se i u socijalnim sistemima, na primjer unutar obitelji ili društva, i u ekosustavima, koji se sastoje od velikog broja organizama koji stalno djeluju jedni na druge i na neživu materiju, jednako kao što i ona djeluje na njih."

[Fritjof Capra, Wendezeit. Bausteine für ein neues Weltbild, Vorwort zur deutschen Taschenbuchausgabe, München 1991, S. X]


Najvažnije za sistemsku teoriju je saznanje da je cjelina uvijek nešto više od pukog zbira pojedinačnih dijelova. U tom smislu prihvatljive su samo one mjere koje su održive, dakle one koje ni u kom slučaju ne štete cijelom sistemu. Na taj se način osniva nova ekološka paradigma koja predstavlja idealnu osnovu održivog razvoja. Neke od promjena u sistemu vrijednosti koje su izazvane novom paradigmom predstavljene su na dijagramu koji slijedi:




Ostali tekstovi u sklopu Osnovne cjeline 5

bulletGlobalizacija i The Tragedy of the Commons: Samo tržište je nedovoljno kao upravljački instument. Tržište se ne brine o zaštiti životne okoline. Ovaj zadatak ostaje politici. No, mnogi problemi su dostignuli globalnu razinu, dok je politika ostala u granicama nacionalnih država... [... više]
 
bulletRazvoj - težak koncept: Mnogi zagovornici koncepta održivosti kritiziraju činjenicu da se govori o "održivom razvoju", jer problem razvoja smatraju problematičnim... [... više]
 
bulletPravednost i održivost usko su povezane jedna s drugom. Konflikt Sjever-Jug predstavlja bitnu prepreku na putu prema održivom razvoju. Ovdje se u igru uvodi i uloga posljednje preostale velesile... [... više]

 

"Nužna je holistička etika koja obuhvaća cjelokupno stvaranje, a antropocentrična etika se mora napustiti. Da bi se ovo ostvarilo, u pitanje moramo dovesti osnove današnjeg ekonomskog razmišljanja i sistema vrijednosti."

[José Lutzenberger, učesnik Konferencije u Riju]

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

 

TemeLjudska prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Stranke  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode

     

Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo agora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.