|
| |
Staklenički plinovi
Staklenički
plinovi su plinovi koji apsorbiraju infracrvene zrake, prirodni ili
sintetički, koji uglavnom u atmosferu dospijevaju emisijom plinova, a
djelomično nastaju u atmosferi kemijskim reakcijama.
Kod većine stakleničkih plinova riječ je o plinovima koji čine manje od 1%
ukupnog volumena plinova. |
|
Staklenički
plinovi čije emitiranje mora biti smanjeno po Protokolu iz Kyota (vidi
Kronologiju):
Ugljični dioksid (CO2), metan (CH4),
dušični dioksid (N2O), djelimice halogenizirani fluor ugljikohidrat (H-FCKW/HFC),
fluorom prevučeni ugljikohidrati (FKW/PFC), sumporni heksafluorid (SF6) |
|
CO2
Ugljični dioksid
CO2 je najvažniji plin koji izaziva dodatni efekt staklenika (ca. 50%
udjela u antropogenom efektu staklenika). Prema izvještaju IPCC-a iz 2001.
godine od 1750. godine, došlo je do povećanja koncentracije CO2 u atmosferi za
31%. Oko 75% antropogenih CO2 emisija u atmosferu u posljednjih 20 godine
izazvano je spaljivanjem fosilnih materijala.
Nastajanje
 | Sagorijevanjem fosilnih materija (nafta,
zemni plin, ugljen) |
| Erozijom šuma |
| Erozijom zemljišta (oksidacija ugljikovih
materija u tlu) |
Razgradnja
Oceani i biljke (prije svega velike površine
prekrivene šumom) apsorbiraju CO2 iz atmosfere (smanjivanje razine CO2)
CH4
Metan
Od 1750. godine koncentracija metana u atmosferi porasla je za 151% a i dalje
bilježi porast (IPCC-ov izvještaj iz 2001). Molekule metana imaju veliku
sposobnost apsorpcije topline, što znači da i male količine metana
izazivaju veliko djelovanje u smislu pojačavanja efekta staklenika.
Nastajanje
Metan nastaje razgradnjom organskih materija izazvanih bakterijama pod
anaerobnim uvjetima (uz prisutnost kiselina). Prirodni izvori metana:
| vlažna područja, |
| životinje, npr. termiti (termiti mogu
probaviti drvo uz pomoć bakterija koje proizvode metan). |
Antropogeni
izvori:
| polja riže, |
| uzgoj stoke (bakterije u želucu jedne krave
dnevno proizvedu oko 100 l metana), |
| deponij smeća, |
| iskorištavanje i transport zemnog plina, |
| termoelektrane, |
| gomile gnojiva. |
N2O Dušični
dioksid
Dušični dioksid je u smislu efekta staklenika 300 puta djelotvorniji od CO2.
Nastajanje
Dušični dioksid nastaje u prvom redu mikropskom razmjenom dušika u tlu. Razloge za
pojačano stvaranje dušičnog dioksida od strane ljudi treba tražiti u povećanom
zagađenju tla dušikom, prije svega poljoprivredom, industrijom i prometom.
Razgradnja
Putem fotokemijskih reakcija u stratosferi.
H2O
Vodena para
Svojim udjelom u visini od 3% vodena para ne spada u atmosferske plinove kojih
ima malo. No, visokom koncentracijom vodene pare, ona ipak igra važnu ulogu u
smislu prirodnog efekta staklenika, iako molekule vode apsorbiraju samo jedan
mali dio topline koju isijava Zemlja. Vodena para se relativno kratko zadržava u
atmosferi i putem padalina opet dolazi na Zemlju.
FCKW Fluor-klor-ugljikohidrat,
potpuno halogenizirani ugljikohidrat
Kod fluor-klor-ugljikohidrata radi se o čisto sintetičkom materijalu (u prirodi
ga nema). Ovi plinovi ne djeluju samo kao plinovi u stakleniku, nego su, prije
svega, odgovorni za razgradnju ozona (naše zaštite od UV-zraka) u stratosferi.
Srećom, zahvaljujući mjerama donesenim u Protokolu iz Montreala (vidi
Kronologiju) od 1996. godine nije zabilježen
porast njihove koncentracije, čak je primjetno i opadanje.
FCKW-izvori
| Pokretači aerosola (konzerve pod pritiskom),
pjenasti i izolacijski materijali |
| Sredstva za hlađenje kod aparata za
hlađenje i hladnjača |
| Sredstva za čišćenje i uklanjanje mrlja |
Razgradnja
Samo fotolizom u stratosferi prilikom koje atomi klora utječu na razgradnju
ozona.
H-FCKW Djelimično
halogenizirani fluor-klor-uglijkohidrati
HFC
Djelimično halogenizirani fluor-ugljikohidrati
FKW
Fluor-ugljikohidrati
PFC
Fluorom prevučeni ugljikohidrati
Oni se velikim dijelom upotrebljavaju kao zamjena za potpuno
halogenizirane fluor-hlor-ugljikohidrate, s obzirom na to da oni ne uništavaju
ozonski omotač. Ipak, oni djeluju kao plinovi koji pospješuju efekt
staklenika. Njihova koncentracija u atmosferi još je uvijek u porastu.
SF6
Sumporni heksafluorid
Ovdje se radi o plinu koji se jako teško vezuje, upotrebljava se u teškoj
industriji kao ispuna za prozore i autogume. SF6 je plin s najvećim
potencijalom za pospješivanje efekta staklenika. Jedan tona SF6 opterećuje
atmosferu kao 23.000 tona CO2.
O3 Ozon
Pospješuje efekt staklenika, a u visokim koncentracijama je i toksičan.
Ozon se pojavljuje u donjim slojevima toposfere. Djelimično nastaje prirodnim
putem, ali se u toposferi stvara i fotokemijskim reakcijama koje se emitiraju iz
prometa.
Napomena:
U određenim područjima gdje je prisutna visoka emisija dušičnog dioksida,
ugljen-monoksida i tečnih organiskih veza prilikom intenzivnog zagrijavanja
sunčevim zrakama (ljeti) dolazi do relativno velikih ozonskih opterećenja
(ljetni smog).
Ozonski omotač: Ozon koji se nalazi u blizini tla i koji pojačava
efekt staklenika te kao ljetni smog narušava zdravlje ljudi, ne smije se
zamijeniti s ozonom koji se pojavljuje u stratosferi i tamo igra važnu ulogu za
život na Zemlji. Ozon u stratosferi formira ozonski omotač koji Zemlju štiti od
štetnih UV-zraka.
[Autorica: dipl.biol. Marietta Enss,
Redakcija: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
