|
| |
Golfska struja
Sva mora na planetu stalno su povezana velikim sistemima struje. Ova strujanja
mora su - uz atmosfersku cirkulaciju - najvažniji faktor globalnog
temperaturnog balansa. Ona nastaju zbog razlike u temperaturi i
zasićenosti solju različitih dijelova Zemljinih mora. Hladna voda, koja je bogata
solju, tone jer ima veću specifičnu gustoću od tople vode i vode manje bogate
solju. Promjene temperature i zasićenosti solju morskih površina dovele bi do
promjena globalnih strujanja mora s nesagledivim posljedicama.
[Slika: Savezno ministarstvo za zaštitu životne
okoline, zaštitu prirode i sigurnost reaktora] |
Golfska struja
– točnije rečeno jedan dio toka Golfske struje, Sjevernoatlanska struja -
transportira toplu, tropsku vodu iz Meksičkog zaljeva do sjeverne Europe. To
stvara pozitivne pretpostavke za neobično blagu klimu zapadne i sjeverne
Europe s obzirom na geografsku širinu ovih krajeva ("grijanje Europe toplom
vodom").
Voda topla oko 10°C, bogata solju, struji iz Meksičkog zaljeva prema sjevernom
Atlantiku. Hladni, arktički vjetrovi hlade je na oko 3°C. Zimi se jedan dio
mora zamrzne, a ledenjaci sadrže veoma malo soli.
Morska voda koja se ne zamrzne hladna je i veoma bogata solju. Ova se voda
zbog toga na Grenlandu i Islandu spušta do oko 3000 metara ispod razine mora i
kao hladna, duboka vodena masa struji prema jugu. Što se stvori više hladnih,
dubokih vodenih masa, to više tople, solju bogate vodene mase struji natrag
na površinu i prema sjeveru.
Može li se Golfska struja zaustaviti?
Zagrijavanjem Zemljine površine povećava se globalna masa vode koja kruži
zrakom. U tropskim predjelima ispari mnogo više vode nego što se u sjevernim
područjima vrati u obliku padalina. Osim toga, zbog zagrijavanja Zemljine površine
topi se arktički led ne Grenlandu i zimi se smrzava sve manje morske vodene
mase. |
Ovi faktori dovode do toga da u sjeverni
Atlantik dotiče sve više slatke vode. Površinske vode s juga postaju slađe i
rjeđe i jednog trenutka neće više biti toliko hladne i bogate solju da bi se
spustile u dubinu. To će izazvati prestanak dotjecanja tople površinske
vode. Time će Sjevernoatlanska struja biti pobijeđena i u Europi će biti mnogo
hladnije.
Prema mišljenu istraživača klime, neće doći do novog ledenog doba kako je to
prikazano u filmu "The Day After Tomorrow" (vidi
Osnovn cjelina
4). Osim toga, bitne promjene strujanja mora ne očekuju se u sljedećim
desetljećima. Većina istraživača ovu opasnost vezuje za drugu
polovicu 21. stoljeća.
[Autorica: dipl.biol. Marietta Enss,
Redakcija: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
