|
| |
"U svakom slučaju postajat će
toplije,
ostaje samo pitanje kada i koliko toplije."
[Peter Usher, meteorolog Ujedinjenih
naroda, 1986]
Osnovna cjelina 4: Kako možemo zaštititi klimu?
Imamo, nažalost, mnogo ekoloških problema koji su povezani jedni s drugima.
Nakon
anketiranja stručnjaka provedenog 2000. godine zaključuje se da je jedan od
najakutnijih problema problem promjene klime. Zbog toga ćemo se u sljedećim
retcima baviti ovim problemom.
Film "Dan poslije sutra" –
samo vizija strave i užasa ili nešto drugo?
| U svom filmu
"The Day After Tomorrow" (Dan poslije sutra) producent i režiser Roland Emmerich priča priču jednog istraživača klimatskih promjena koji, kao i
ostatak svijeta, biva zatečen naglim promjenama klime. Dolazi do snažnih
oluja, Los Angeles biva opustošen tornadima, New York potopljen pod
snažnom navalom plime i na sjevernoj polutki zemaljske kugle zavlada
ledeno doba. U filmu skretanje
Golfske struje
prouzroči nastupanje ledenog doba u Europi i Americi. |
|
Osnovni
pojmovi
Vrijeme
je stanje atmosfere oko nas čije karakteristike su promjena
temperature, tlaka zraka, vlažnosti, vjetra unutar karatkog
vremenskog razdoblja (sati, dani).
Pod pojmom
klima se podrazumijeva srednje stanje atmosfere i učestalost
ekstremnih promjena vremena u duljim vremenskim razdobljima (godine,
stoljeća, tisućljeća). |
|
Bi li tako mogla izgledati i naša
budućnost?
| Kao i u svakom
tipičnom holivudskom proizvodu, i u ovom filmu se pomalo pretjeruje. No, film svakako ima istinito jezgro. Mi se doista krećemo
prema klimatskoj katastrofi.
Ona se - prema mišljenju istraživača - neće dogoditi u sljedećih nekoliko
desetljeća i neće biti tako katastrofalna. Istraživači polaze od toga da
bismo mogli usporiti globalno zagrijavanje i time smanjiti posljedice
katastrofe. |
|
Dobar primjer
Produkcija filma The Day After Tomorrow
stavila je akcent na to da se izaziva što manja emisija ugljičnog
dioksida. Neizbježna emisija ugljičnog dioksida do koje je ipak
došlo prilikom produkcije filma je oporezovana i taj je novac
usmjeren na redukciju emisije ugljičnog dioksida u nekim drugim
područjima.
|
|
Naša
klima se mijenja
Tijekom povijesti
planeta Zemlje klima se oduvijek mijenjala, djelomično veoma drastično.
Dolazilo je do smjene toplih i ledenih doba. Doduše, u posljednjih 10.000
godina klima je bila izuzetno stabilna. U tom razdoblju se razvila ljudska
civilizacija. U posljednjih 100 godina, otkad je počela industrijalizacija,
globalna srednja temperatura se povisila za oko 0,6 °C brže nego u prethodnih 1000 godina. Gornji
dijagram IPCC-a (Intergovernmental
Panel on Climate Change) prikazuje ovaj porast.
Osnovni je razlog promjene klime, koji više nitko ne dovodi u pitanje, zagrijavanje Zemljine površine. To za sobom povlači još neke promjene u
globalnom klimatskom sistemu: glečeri i polarni ledenjaci se otapaju, raste
razina mora, povećava se intenzitet kruženja vodene mase na Zemlji,
padaline
su jače i češće dolazi do tzv. prirodnih katastrofa. |
|
Iz izvještaja IPCC-a (2001)
Devedesete godine
su bile najtoplije desetljeće. Godina 1998. bila je najtoplija godina u
proteklom stoljeću.
Najnovije analize
korala, ledenih vrhova i fosila su pokazala da je
zagrijavanje u proteklom stoljeću bilo najviše u proteklih 1000
godina.
Globalni porast
razine mora u posljednjem stoljeću iznosio je ca. 10-20 cm.
Snježni pokrivač u
srednjim i visokim sjevernim dijelovima Zemlje od 1960. godine otopio
se za oko 10%, a primjetno je i otapanje glečera.
[Izvor:
www.bmu.de/klimaschutz/doc/2914.php] |
|
Kakve posljedice sa sobom nosi zagrijavanje
Zemljine površine?
[Slika: Hurricane Lilly, Liam Gumley, Space Science and Engineering Center, University of
Wisconsin-Madison]
 |
 | Glečeri i polarni ledenjaci se otapaju
|
| Povećava se temperatura oceana i raste
razina mora (gubi se tlo, malim otocima prijeti potapanje).
|
| Pojačava se intenzitet globalnog
kruženja vodene mase: u tropskim predjelima ispari više vode nego što ima
padalina na
sjeveru; promijenjena shema padalina.
|
| Razina soli u Atlantskom oceanu se
povećava, Golfska
struja i prenos topline prema Europi slabe, ne mogu se isključiti nagle
klimatske promjene.
|
| Češće dolazi do tzv. prirodnih
katastrofa: oluje, poplave, suša.
|
| Šire se pustinje (gubitak površina za
stanovanje, izbjeglice).
|
| Promjena vegetacije: može doći do
odumiranja velikih šuma. Time bi došlo do velikog oslobađanja ugljičnog
dioksida, što bi još više povećalo efekt staklenika (vidi
dolje) i dovelo do još bržeg zagrijavanja Zemljine površine ("galopirajući
efekt staklenika").
|
| Moguća oštećenja ozonskog omotača: sluti
se da zagrijavanje Zemljine površine sa sobom povlači hlađenje stratosfere
(dio atmosfere na 15 do 25 km visine), što pojačava brzinu razgradnje
ozonskog omotača. |
|
Zašto se Zemlja zagrijava? - Efekt staklenika
Visoke temperature unutar staklenika postižu se tako što u staklenik nesmetano
ulazu sunčeva svjetlost, zagrijava se tlo, a onda se sprječava gubljenje
topline koju oslobađa tlo. Isto tako se ponaša i naša atmosfera. Ovdje djeluju
infracrveni plinovi koje je atmosfera apsorbirala kao staklenik. Ovi plinovi se
nazivaju staklenički plinovi, a više informacija o tome naći ćete na
drugoj stranici.
Para koja se zadržava u atmosferi i prirodni plinovi poput ugljičnog
dioksida, dušičnog dioksida, metana i ozona dopuštaju plasiranje Sunčeve energije na
Zemlju, ali apsorbiraju toplinu koju oslobađa Zemlja. Staklenički
plinovi djelomično emitiraju tu energiju i u suprotnom smjeru, natrag na Zemljinu
površinu. Zbog toga je došlo do zagrijavanja Zemljine površine na prosječnu
temperaturu od oko 15°C (umjesto prijašnjih ca. –18°C) što je omogućilo život
ljudima na našem planetu. Ovo se naziva prirodnim efektom staklenika.
Aktivnostima
čovječanstva, a posebno od početka razdoblja industrijalizacije, koncentracija
prirodnih plinova staklenika u atmosferi, a prije svega ugljičnog
dioksida,
bitno se povećala. Osim toga, u atmosferu se emitiraju i dodatni sintetički
plinovi na bazi halogenih hidrogena koji bitno utječu na klimu. Time se
pojačava efekt staklenika, a globalna srednja temperatura raste. U tom
slučaju govorimo o antropogenom (izazvanom od ljudi)
efektu staklenika.
Važno je da se uvidi da klimatski problemi koje smo imenovali ovise jedni o
drugima i da međusobno utječu na pojačavanje klimatskih promjena. Tako, na
primjer, sječa šuma utječe na to da one više ne mogu u dovoljnim količinama
apsorbirati ugljični dioksid, pa se efekt staklenika povećava. |
|
Zašto ljudi od
prije 100 godina proizvode više stakleničkih plinova nego ranije?
Tijekom industrijalizacije i
s porastom stanovništava na Zemlji te porastom prometa povećala se i potreba za energijom.To je dovelo do
povećane upotrebe fosilnih goriva. Osim toga, porasla je potreba za
hranom te nužnost osiguranja životnog standarda koji je bio na
nešto višoj razini nego prije. Zbog toga je u poljoprivredi
intenzivnije dolazilo do preobražavanja prirodnog zemljišta u
zemljište zasađeno monokulturama. Ovakav trend se i danas nastavlja. |
|
Drugi primjer bi bilo povećavanje efekta
staklenika i oštećenje ozonskog omotača: Zahvaljujući efektu
staklenika
Zemljina atmosfera se zagrijava. Ovo izaziva pad temperature stratosfere,
čime se pridonosi oštećenju ozonskog omotača. Pojačava se UV-zračenje na Zemlju,
što nije štetno samo za ljude, već dovodi do odumiranja morskih planktona. Time, opet, dolazi do
povećanja emitiranja ugljičnog dioksida, što povećava efekt
staklenika. Atmosfera tik uz Zemlju se još više zagrijava i tako se zatvara
(začarani) krug.
Kako se može spriječiti klimatska katastrofa?
Koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi ne smije se više povećavati.
Ovo se može postići samo drastičnim smanjenjem emitiranja štetnih
plinova.
Sagorijevanje fosilnih resursa (nafta, zemni plin, ugljen) mora se smanjiti i to:
| smanjenjem upotrebe energije, |
| prelaskom na korištenje alternativnih izvora
energije (sunce, vjetar, voda, biomasa). |
Osim toga, atmosferi se može oduzeti određena
količina ugljičnog dioksida, i to pošumljavanjem. Velike šumske površine koje vrše
ovu funkciju moraju se očuvati, sječa šume mora biti zaustavljena.
Ipak, sudeći prema izvještaju IPCC-a iz 2001. godine, čak i kad bismo istog
trenutka prestali emitirati štetne plinove i ako bi prestalo zagrijavanje
Zemljine površine i povećavanje razine mora, klimatske promjene bi se i dalje
nastavile, i to desetljećima ili čak stoljećima.
Ostali tekstovi u sklopu Osnovne cjeline 4
| Staklenički plinovi:
O kojim se točno plinovima radi, odakle dolaze i na koji način se razgrađuju ... [...
više]
|
| Zaštita klime:
Od presudne je važnosti da svaki pojedinac pomogne da se djeluje u cilju
sprječavanja klimatskih promjena. Kako se treba ponašati da bi se zaštitila
klima ... [... više]
|
| Klimatska politika:
Koje korake preduzima politika na globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini da
bi se smanjilo emitiranje štetnih plinova u atmosferu ... [...
više]
|
| Kronologija:
Kronološki pregled bitnih datuma u međunarodnoj politici zaštite životne
okoline ... [... više]
|
| Golfska struja: Može li doći do
skretanja Golfske struje i prestanka "grijanja Europe toplom vodom" i
može li to dovesti do novog ledenog doba kao što pokazuje film The Day After Tomorrow ... [...
više]
|
[Autorica: dipl.biol. Marietta Enss, Redakcija: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
