Osnovna cj. 4
na gore Osnovna cj. 2 Osnovna cj. 3 Osnovna cj. 4 Osnovna cj. 5

 

Staklenički plinovi
Zaštita klime
Klimatska politika
Kronologija
Golfska struja


 

Održivi razvoj

"U svakom slučaju postajat će toplije, ostaje samo pitanje kada i koliko toplije."
[Peter Usher, meteorolog Ujedinjenih naroda, 1986]

Osnovna cjelina 4: Kako možemo zaštititi klimu?

Imamo, nažalost, mnogo ekoloških problema koji su povezani jedni s drugima. Nakon anketiranja stručnjaka provedenog 2000. godine zaključuje se da je jedan od najakutnijih problema problem promjene klime. Zbog toga ćemo se u sljedećim retcima baviti ovim problemom.




Film "Dan poslije sutra" – samo vizija strave i užasa ili nešto drugo?

U svom filmu "The Day After Tomorrow" (Dan poslije sutra) producent i režiser Roland Emmerich priča priču jednog istraživača klimatskih promjena koji, kao i ostatak svijeta, biva zatečen naglim promjenama klime. Dolazi do snažnih oluja, Los Angeles biva opustošen tornadima, New York potopljen pod snažnom navalom plime i na sjevernoj polutki zemaljske kugle zavlada ledeno doba. U filmu skretanje Golfske struje prouzroči nastupanje ledenog doba u Europi i Americi. 

Osnovni pojmovi

Vrijeme je stanje atmosfere oko nas čije karakteristike su promjena temperature, tlaka zraka, vlažnosti, vjetra unutar karatkog vremenskog razdoblja (sati, dani). 

Pod pojmom klima se podrazumijeva srednje stanje atmosfere i učestalost ekstremnih promjena vremena u duljim vremenskim razdobljima (godine, stoljeća, tisućljeća).

Bi li tako mogla izgledati i naša budućnost?

Kao i u svakom tipičnom holivudskom proizvodu, i u ovom filmu se pomalo pretjeruje. No, film svakako ima istinito jezgro. Mi se doista krećemo prema klimatskoj katastrofi. Ona se - prema mišljenju istraživača - neće dogoditi u sljedećih nekoliko desetljeća i neće biti tako katastrofalna. Istraživači polaze od toga da bismo mogli usporiti globalno zagrijavanje i time smanjiti posljedice katastrofe.  

Dobar primjer

Produkcija filma The Day After Tomorrow stavila je akcent na to da se izaziva što manja emisija ugljičnog dioksida. Neizbježna emisija ugljičnog dioksida do koje je ipak došlo prilikom produkcije filma je oporezovana i taj je novac usmjeren na redukciju emisije ugljičnog dioksida u nekim drugim područjima.  

Naša klima se mijenja


 

Tijekom povijesti planeta Zemlje klima se oduvijek mijenjala, djelomično veoma drastično. Dolazilo je do smjene toplih i ledenih doba. Doduše, u posljednjih 10.000 godina klima je bila izuzetno stabilna. U tom razdoblju se razvila ljudska civilizacija. U posljednjih 100 godina, otkad je počela industrijalizacija, globalna srednja temperatura se povisila za oko 0,6 °C brže nego u prethodnih 1000 godina. Gornji dijagram IPCC-a (Intergovernmental Panel on Climate Change) prikazuje ovaj porast.

Osnovni je razlog promjene klime, koji više nitko ne dovodi u pitanje, zagrijavanje Zemljine površine. To za sobom povlači još neke promjene u globalnom klimatskom sistemu: glečeri i polarni ledenjaci se otapaju, raste razina mora, povećava se intenzitet kruženja vodene mase na Zemlji, padaline su jače i češće dolazi do tzv. prirodnih katastrofa.

Iz izvještaja IPCC-a (2001)

Devedesete godine su bile najtoplije desetljeće. Godina 1998. bila je najtoplija godina u proteklom stoljeću.

Najnovije analize korala, ledenih vrhova i fosila su pokazala da je zagrijavanje u proteklom stoljeću bilo najviše u proteklih 1000 godina.

Globalni porast razine mora u posljednjem stoljeću iznosio je ca. 10-20 cm.

Snježni pokrivač u srednjim i visokim sjevernim dijelovima Zemlje od 1960. godine otopio se za oko 10%, a primjetno je i otapanje glečera.

[Izvor: www.bmu.de/klimaschutz/doc/2914.php]

Kakve posljedice sa sobom nosi zagrijavanje Zemljine površine?



[Slika: Hurricane Lilly, Liam Gumley, Space Science and Engineering Center, University of Wisconsin-Madison]


bulletGlečeri i polarni ledenjaci se otapaju
 
bulletPovećava se temperatura oceana i raste razina mora (gubi se tlo, malim otocima prijeti potapanje).
 
bulletPojačava se intenzitet globalnog kruženja vodene mase: u tropskim predjelima ispari više vode nego što ima padalina na sjeveru; promijenjena shema padalina.
 
bulletRazina soli u Atlantskom oceanu se povećava, Golfska struja i prenos topline prema Europi slabe, ne mogu se isključiti nagle klimatske promjene.
 
bulletČešće dolazi do tzv. prirodnih katastrofa: oluje, poplave, suša.
 
bulletŠire se pustinje (gubitak površina za stanovanje, izbjeglice).
 
bulletPromjena vegetacije: može doći do odumiranja velikih šuma. Time bi došlo do velikog oslobađanja ugljičnog dioksida, što bi još više povećalo efekt staklenika (vidi dolje) i dovelo do još bržeg zagrijavanja Zemljine površine ("galopirajući efekt staklenika"). 
 
bulletMoguća oštećenja ozonskog omotača: sluti se da zagrijavanje Zemljine površine sa sobom povlači hlađenje stratosfere (dio atmosfere na 15 do 25 km visine), što pojačava brzinu razgradnje ozonskog omotača.

Zašto se Zemlja zagrijava? - Efekt staklenika

Visoke temperature unutar staklenika postižu se tako što u staklenik nesmetano ulazu sunčeva svjetlost, zagrijava se tlo, a onda se sprječava gubljenje topline koju oslobađa tlo. Isto tako se ponaša i naša atmosfera. Ovdje djeluju infracrveni plinovi koje je atmosfera apsorbirala kao staklenik. Ovi plinovi se nazivaju staklenički plinovi, a više informacija o tome naći ćete na drugoj stranici.

Para koja se zadržava u atmosferi i prirodni plinovi poput ugljičnog dioksida, dušičnog dioksida, metana i ozona dopuštaju plasiranje Sunčeve energije na Zemlju, ali apsorbiraju toplinu koju oslobađa Zemlja. Staklenički plinovi djelomično emitiraju tu energiju i u suprotnom smjeru, natrag na Zemljinu površinu. Zbog toga je došlo do zagrijavanja Zemljine površine na prosječnu temperaturu od oko 15°C (umjesto prijašnjih ca. –18°C) što je omogućilo život ljudima na našem planetu. Ovo se naziva prirodnim efektom staklenika.


 

Aktivnostima čovječanstva, a posebno od početka razdoblja industrijalizacije, koncentracija prirodnih plinova staklenika u atmosferi, a prije svega ugljičnog dioksida, bitno se povećala. Osim toga, u atmosferu se emitiraju i dodatni sintetički plinovi na bazi halogenih hidrogena koji bitno utječu na klimu. Time se pojačava efekt staklenika, a globalna srednja temperatura raste. U tom slučaju govorimo o antropogenom (izazvanom od ljudi) efektu staklenika.  

Važno je da se uvidi da klimatski problemi koje smo imenovali ovise jedni o drugima i da međusobno utječu na pojačavanje klimatskih promjena. Tako, na primjer, sječa šuma utječe na to da one više ne mogu u dovoljnim količinama apsorbirati ugljični dioksid, pa se efekt staklenika povećava.

Zašto ljudi od prije 100 godina proizvode više stakleničkih plinova nego ranije?

Tijekom industrijalizacije i s porastom stanovništava na Zemlji te porastom prometa povećala se i potreba za energijom.To je dovelo do povećane upotrebe fosilnih goriva. Osim toga, porasla je potreba za hranom te nužnost osiguranja životnog standarda koji je bio na nešto višoj razini nego prije. Zbog toga je u poljoprivredi intenzivnije dolazilo do preobražavanja prirodnog zemljišta u zemljište zasađeno monokulturama. Ovakav trend se i danas nastavlja. 

Drugi primjer bi bilo povećavanje efekta staklenika i oštećenje ozonskog omotača: Zahvaljujući efektu staklenika Zemljina atmosfera se zagrijava. Ovo izaziva pad temperature stratosfere, čime se pridonosi oštećenju ozonskog omotača. Pojačava se UV-zračenje na Zemlju, što nije štetno samo za ljude, već dovodi do odumiranja morskih planktona. Time, opet, dolazi do povećanja emitiranja ugljičnog dioksida, što povećava efekt staklenika. Atmosfera tik uz Zemlju se još više zagrijava i tako se zatvara (začarani) krug.  

Kako se može spriječiti klimatska katastrofa?

Koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi ne smije se više povećavati. Ovo se može postići samo drastičnim smanjenjem emitiranja štetnih plinova. Sagorijevanje fosilnih resursa (nafta, zemni plin, ugljen) mora se smanjiti i to:

bulletsmanjenjem upotrebe energije,
bulletprelaskom na korištenje alternativnih izvora energije (sunce, vjetar, voda, biomasa).

Osim toga, atmosferi se može oduzeti određena količina ugljičnog dioksida, i to pošumljavanjem. Velike šumske površine koje vrše ovu funkciju moraju se očuvati, sječa šume mora biti zaustavljena.

Ipak, sudeći prema izvještaju IPCC-a iz 2001. godine, čak i kad bismo istog trenutka prestali emitirati štetne plinove i ako bi prestalo zagrijavanje Zemljine površine i povećavanje razine mora, klimatske promjene bi se i dalje nastavile, i to desetljećima ili čak stoljećima.  

Ostali tekstovi u sklopu Osnovne cjeline 4

bulletStaklenički plinovi: O kojim se točno plinovima radi, odakle dolaze i na koji način se razgrađuju ... [... više]
 
bulletZaštita klime: Od presudne je važnosti da svaki pojedinac pomogne da se djeluje u cilju sprječavanja klimatskih promjena. Kako se treba ponašati da bi se zaštitila klima ... [... više]
 
bulletKlimatska politika: Koje korake preduzima politika na globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini da bi se smanjilo emitiranje štetnih plinova u atmosferu ... [... više]
 
bulletKronologija: Kronološki pregled bitnih datuma u međunarodnoj politici zaštite životne okoline ... [... više]
 
bulletGolfska struja: Može li doći do skretanja Golfske struje i prestanka "grijanja Europe toplom vodom" i može li to dovesti do novog ledenog doba kao što pokazuje film The Day After Tomorrow ... [... više]

 
... dalje do Osnovne cjeline 5: S kojim problemima se susrećemo na putu prema održivom razvoju?

[Autorica: dipl.biol. Marietta Enss, Redakcija: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

 

TemeLjudska prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Stranke  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode

     

Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo agora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.