Osnovna cj. 3
na gore Osnovna cj. 2 Osnovna cj. 3 Osnovna cj. 4 Osnovna cj. 5

 


 

Održivi razvoj


Osnovna cjelina 3: Kako funkcionira lokalna Agenda 21?

Na Svjetskoj konferenciji o zaštiti životne sredine i razvoju, koja je održana u Riju 1992. godine, zaživjela je Agenda 21. To je globalni akcijski program održivog razvoja u kojem su predviđene aktivnosti na svim razinama i to tako da sve razine ovise jedna o drugoj - od "globalne Agende 21" do mnogobrojnih projekata diljem svijeta u sklopu "lokalne Agende 21".

U ovom dijelu tematskog kompleksa predstavit ćemo osnove spomenutog akcijskog programa. Težište teksta je na pitanju kako izgleda lokalna Agenda 21 i koje sve inicijative obuhvaća. 


Razmišljati globalno - djelovati lokalno

"Ne postane mnogo dokumenata tako poznato. Agendi 21 uspjelo je ono što bi se moglo poželjeti i za mnoge druge dokumente i inicijative. Umjesto da završi u arhivama, ova Agenda je završila u rukama mnogobrojnih organizacija, shvatili su je mnogi i počeli djelovati u skladu s njom.

Zajedno s njom na put je krenuo poziv gradovima i općinama da zajedno sa svojim stanovnicima potaknu razgovor o održivom razvoju i naprave pojedinačne nacrte djelovanja na tom putu.

Ideja vodilja je bila: održivi razvoj se mora događati tamo gdje žive ljudi, gdje kupuju, gdje imaju škole, gdje planiraju građevinsko zemljište, gdje imaju svoja radna mjesta - dakle u gradovima i općinama. Tako su i rođene vizije lokalne Agende 21."

[Bundesministerium für Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit (Hg.), Lokale Agenda 21 und nachhaltige Entwicklung in deutschen Kommunen. 10 Jahre nach Rio: Bilanz und Perspektiven, Berlin 2002, S. 24]



Put je cilj

Ne postoji idealan proces lokalne Agende 21 u smislu gotovog koncepta koji bi se mogao upotrijebiti. Svaki grad i svaka općina se međusobno razlikuju i tijekom debata i razgovora oni sami moraju pronaći najbolji put za sebe.



Unatoč tome mogu se nazrijeti neki osnovni elementi i načini rada. Kao tipične karakteristike (idelanog) procesa lokalne Agende 21 mogli bi se pobrojiti sljedeći principi: 
 
bulletudio lokalnih vlasti,
bulletudio stanovništva, posebno žena, mladih, nevladinih organizacija i poduzetnika,
bulletdugoročan proces planiranja i razgovora, koji se bazira na integraciji ekomomskih, ekoloških i socijanih aspekata,
bulletcilj je program djelovanja s kojim se svi slažu (konsenzus) i koji je orijentiran na osnove održivog razvoja,
bulletradi se o procesu tijekom kojeg svi sudionici uče jedni od drugih,
bulletnovi način razumijevanja politike (kooperacija i koncenzus) dolazi do izražaja,
bulletpostizanje cilja, odnosno kretanje prema cilju mora se uvijek nanovo ispitivati tijekom ovog procesa, i to na temelju jasnih indikatora. 

Poštivanje ovih principa ne znači samo provedbu lokalne politike zaštite životne sredine. Idealan slučaj je ono što je predstavljeno u sljedećem tekstu:

"Osnovne razlike leže u naglašavanju dugoročnog angažmana i u integraciji različitih područja politike. Moguće je, naravno, da se dosadašnji elementi lokalne politike pokažu kao održivi, iako se tom cilju u prošlosti nije poklanjala velika pažnja.

Udio građana je od velikog značaja. Građani se promatraju kao jednako važni partneri u dijalogu unutar lokalne zajednice, a to zahtijeva spremnost lokalne politike i lokalne uprave na dijalog i suradnju."

[Eick von Ruschkowski, Lokale Agenda 21 in Deutschland - eine Bilanz; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 31-32/2002, S. 19, Online-Version]

  

U Preambuli Agende 21 kaže se:

"Čovječanstvo se nalazi na odlučujućoj točki svoje povijesti. Svjedoci smo nejednakosti među narodima, siromaštva, gladi, nepismenosti, bolesti i oštećenja ekosustava od kojih ovisi naš dalji život. 

Ujedinjavanjem razvojnih interesa i interesa zaštite životne sredine, njihovim poštivanjem, može nam uspjeti da osiguramo pokrivanje osnovnih potreba čovječanstva, poboljšamo životni standard svih ljudi te ostvarimo veću zaštitu ekosustava, a da pri tome imamo veće prinose i da tako sebi osiguramo budućnost.

Ovo nijedna nacija ne može ostvariti sama, ali je moguće da zajednički u globalnom partnerstvu djelujemo u smislu održivog razvoja."

[Potpun tekst Agende 21 možete naći u online-ponudi Ujedinjenih naroda i to na više jezika: AGENDA 21]
 

Poglavlje 28 Agende 21 bavi se ulogom lokalnih zajednica:

"S obzirom na to da se mnogi problemi i rješenja koja se spominju u Agendi 21 tiču lokalne razine, sudjelovanje lokalnih zajednica u ostvarivanju ciljeva navedenih u Agendi 21 je od odlučujuće važnosti. 

Lokalne zajednice su te koje upravljaju ekonomskom, socijalnom i ekološkom infrastrukturom, nadziru građevinske i urbanističke planove, odlučuju o lokalnoj politici zaštite životne sredine, o propisima u ovom području te sudjeluju i u provedbi nacionalne i regionalne politike zaštite životne sredine. Kao politička i upravna razina koja je najbliže građanima, lokalne zajednice igraju glavnu ulogu u procesu informiranja i mobiliziranja građana na putu prema održivom razvoju. 

Svaka lokalna zajednica trebala bi početi razgovore sa svojim građanima, lokalnim organizacijama i privatnim poduzetnicima, te zajedno s njima zaključiti i donijeti nacrt 'lokalne Agende 21', specifične za svoje područje. Stalnim konzultacijama i postizanjem koncenzusa lokalne zajednice će u razgovoru s organizacijama svojih građana, obrtnika, poduzetnika biti u mogućnosti formulirati najbolju strategiju održivog razvoja. S druge strane, stalnim konzultacijama mijenja se svijest građana o pitanjima održivog razvoja."
 

Kritika Agende 21:
Samo tigar od papira?

"Pojam 'Sustainable Development' (održivi razvoj) ... obuhvaća i formulu za kompromis između (legitimnih) zahtjeva zemalja Trećeg svijeta za većim tehničko-infrastrukturalnim razvojem i većim blagostanjem i zahtjeva grupa za zaštitu prirode i dugoročno očuvanje prirodnih bogatstava. 

Ova konfliktna linija koja se nalazi između prekomjerne upotrebe resursa i potrebe za postizanjem socijalnog izjednačavanja ima teoretsko rješenje: visoko-industrijalizirane zemlje moraju rapidno smanjiti upotrebu resursa, a onaj dio svijeta koji još nije industrijaliziran i gdje se industrijalizacija treba tek provesti mora umjereno koristiti resurse, tako da globalno dođe do smanjenja njihovih korištenja.

Na Svjetskoj konferenciji u Riju nije potpisan ugovor kojim bi se reguliralo korištenje resursa u budućnosti ili bi se dale trgovinske olakšice za ekonomski slabije nacije, već je s Agendom 21 otvorena nova scena: održivi razvoj se planira na temelju postignutog konsenzusa, pritom se navodi mnogo različitih administrativinh i tehničkih prijedloga, ali ni u kom slučaju nisu ponuđena ograničenja.

Delegacije vlada mnogobrojnih država koje su bile prisutne na Konferenciji potpisale su ovu Agendu, jer ona nije sadržavala nikakva ograničenja ili obaveze. Nevladine organizacije koje su bile prisutne na Konferenciji bile su zadovoljne jer su prvi put imale pravo glasa.

Svaki poznavatelj međunarodne političke scene može prepoznati da ovakav proglas poput Agende 21 ionako slabim Ujedinjenim narodima nije mogao mnogo toga donijeti."

[Heino Apel, Lokale Agenda 21 und Partizipation; in: Ausserschulische Bildung 2/1999, S. 137]

Ponuda za angažman građana u društvu

"Osnova za proces Agende 21 koji obećava uspjeh je što veća angažiranost aktera iz politike, uprave, ekonomije, sindikata, crkava i religioznih zajednica, udruženja i 'neorganiziranih' građana. Time lokalna Agenda 21 predstavlja zanimljivu ponudu za društveni angažman građana. A upravo aktiviranje angažmana građana i aktiviranje dobrovoljnog rada prilikom urbanističkih i projekata planiranja iskorištavanja građevinskog zemljišta može dati odlične impulse procesu Agende 21."

[Klaus Hermanns, Die Lokale Agenda 21. Herausforderung für die Kommunalpolitik; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 10-11/2000, S. 3, Online-Version]

Faze procesa lokalne Agende 21

U sljedećem dijagramu prikazane su četiri faze (idelanog) tijeka procesa lokalne Agende 21. Ono što je bitno uočiti je da se proces ne završava nakon evaluacije. Radi se o stalnom procesu učenja, traženja, diskutiranja, prilikom kojeg se spoznaje i iskustva prenose u sljedeće cikluse. 



Što je postignuto?

Sljedeći tekst predstavlja bilancu stanja 10 godina nakon Konferencije u Riju i neposredno prije Konferencije održane 2002. godine u Johannesburgu:

"Ako usporedimo ono što je rečeno u Agendi 21 1992. godine u Riju i ono što se do danas postiglo, rezultati procesa su prilično razočaravajući. Niti je postignuta promjena raspoloženja kod građana, niti se ostvarila mobilnost širokih masa i zauzimanje za postizanje održivog razvoja, niti su ostvareni adekvatni ciljevi. Doduše, poglavlje XXVIII Agende 21 o djelovanju i ne može se uzeti kao realistična mjere. U vrijeme kada je donesena Agenda 21, nije bilo nikavih ranijih iskustava u ovom području i to je više bio teorijski koncept na papiru. Nitko nije mogao predvidjeti koliko će trajati da se ovaj koncept prenese u stvarnost i u društvo.

Zaključak je da se treba odati počast onome što je do sada postignuto, ali i da ima još mnogo toga što treba učiniti. Iako lokalna Agenda 21 nije do kraja ispunila očekivanja u vezi s pokrivanjem spektra problema i donošenja rješanja za probleme, mora se konstatirati da je naišla na veliki odjek kod građana. Do sada, nažalost, još nije dostignuta ona kritična masa. Još su procesi lokalne Agende 21 samo dobrovoljni, ali ne i obavezni i ne bave se kontroverznim temama kao što su financije lokalne zajednice, dugoročan razvoj zajednice, integracija i jačanje manjina u zajednici i sličnim.  

Princip da se koncept održivog razvoja provodi u lokalnoj zajednici predstavlja golemi potencijal, no i lokalne zajednice moraju prepoznati ovaj potencijal te se angažirati. Danas i dalje u politici dominiraju kratkoročni sektoralni programi djelovanja."

[Eick von Ruschkowski, Lokale Agenda 21 in Deutschland - eine Bilanz; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 31-32/2002, S. 24, Online-Version]
Ostale informacije na ovu temu na Internetu

ICLEI je kratica za International Council for Local Environmental Initiatives (Međunarodno vijeće lokalnih inicijativa za zaštitu životne sredine). Organizaciju sa sjedištem u Torontu osnovale su 1990. godine lokalne vlade u UN-ovom sjedištu u New Yorku. 

Organizacija se posvetila ostvarenju ciljeva koji su u uskoj vezi s lokalnom Agendom 21:"Misija ICLEI-a je da diljem svijeta unapređuje razvoj lokalnih vlada i uprava, a u cilju postizanja globalnog održivog razvoja s posebnim akcentom na zaštitu životne okoline (Mission Statement; http://www.iclei.org/about.htm)."

Online-ponuda ICLEI-a nudi cijelu lepezu primjera, izvještaja i informacija o nastajanju i trenutnom stanju lokalne Agende 21 diljem svijeta. Najbolje i najopširnije informacije naći ćete na sljedećoj stranici: http://www.iclei.org/ICLEI/la21.htm

... dalje do Osnovne cjeline 4: Kako možemo zaštititi klimu?

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

 

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Stranke  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode

     

Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo agora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.