|
| |
|
Kako djelovati u smjeru održivog razvoja? - Primjer:
Održivi razvoj turizma
Od 1998. godine međunarodni turizam je s profitom od iznad 500 milijardi
američkih dolara najveća izvozna industrija svijeta. Činjenica je da ova
grana privrede donosi još veću dobit, jer uz 700 milijuna putovanja u
inozemstvo moramo dodati i 2,3 milijarde turista koji svoj odmor provode
kod kuće.
Svjetska organizacija za turizam (WTO,
ne smijemo je miješati sa Svjetskom trgovinskom organizacijom koja ima
istu kraticu!) procjenjuje da je ukupna godišnja dobit iz ove gospodarske grane 1,7
bilijuna američkih dolara.
Upravo zbog toga ova branša u usponu igra veliku ulogu na putu prema održivom
razvoju. I zaista, od prije nekoliko godina velika turistička poduzeća
reklamiraju "ekoturizam" ili "meki turizam".
No, ovo nam ne smije zamagliti pogled činjenicu da, kako kaže Norbert Suchanek, "u razvijenim zemljama sve više dolazi do porasta opisanog
turističkog trenda, neovisno o socijalnoj ili ekonomskoj situaciji". Naime,
radi se o sveprisutnom trendu prema dalekim putovanjima, putovanjima koja
uključuju sve i krstarenjima.
[Norbert Suchanek, Die dunklen Seiten des globalisierten Tourismus. Zu
den ökologischen, ökonomischen und sozialen Risiken des internationalen
Tourismus; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 47/2001, S. 32,
Online-Version] |
|
"Jedan putnik
u prosječnom putničkom avionu prouzroči tijekom svog jednostanog leta
emisiju štetnih plinova koja je jednaka godišnjoj emisiji štetnih
plinova koju izazove jednan stanovnik Bangladeša, ako se u obzir
uzmu sve njegove godišnje aktivnosti."
[Manfred Treber von Germanwatch;
http://www.germanwatch.org/rio/c7-aviad.htm, 11.05.05] |
|
Sve više dalekih putovanja
Sve više turista prelazi sve veće udaljenosti avionom. Interkontinentalni
turizam je od 1985. do 1996. godine porastao za 73 posto. Svjetska organizacija
za turizam polazi od toga da svaki treći turist putuje avionom.
IPCC (Intergovernmental
Panel on Climate Change) u izvještaju "Aviation and the Global Atmosphere"
koji se pojavio 1999. godine navodi da je godišnji porast otpadnih plinova u
atmosferi izazvan avionskim prometom porastao za 3 posto. Što bi značilo
udvostručavanje ovih otpadnih plinova svake 23 godine!
Posljedice
Uz porast buke koju izazivaju avioni, ovakav razvoj sa sobom donosi i
druge posljedice:
 |
ispušni plinovi aviona, a u prvom redu
ugljični dioksid, veoma su štetni za klimu jer se izbacuju na velikim
visinama (vidi Osnovna cjelina
4 o zaštiti klime). |
|
prilikom pravljenja aviona upotrebljavaju se
energetske sirovine |
|
korištenje slobodnih površina povećava
se izgradnjom novih aerodroma ili proširivanjem postojećih |
|
granice opterećenja tih egzotičnih mjesta za
putovanje su veoma niske - "dolazi do gubitka plaža zbog erozije i poplava,
zagađenja izvora pitke vode, povećanog stresa na životnu okolinu i
ekosustave, oštećenja infrastrukture izazvanog tropskim olujama i velikog
gubitka prirodnih staništa, što predstavlja prijetnju održanju turizma na
mnogim malim otocima."
[IPCC, Special Report. The Regional
Impacts of Climate Change: Summary, 1997; zit. nach: Norbert Suchanek, Die
dunklen Seiten des globalisierten Tourismus; in: Aus Politik und
Zeitgeschichte 47/2001, S. 33,
Online-Version] |
|
Sve više putovanja koja
uključuju sve
Osim putovanja avionom - a često i u kombinaciji s njima - putovanja koja
uključuju sve ubrajaju se u problematične trendove turističke branše. Njihov
broj na tržištu sve više raste, jer sa sobom donose veliku dobit, ali i niz
problema. Neki od tih problema predstavljeni su u tekstu autora Norberta Suchaneka:
"Sve više turističkih preduzeća odlučuju se ponuditi konzumentima ograđena
geta za odmor u kojima možete jesti i piti koliko god želite. Izvan ovog geta
prave se samo kratki izleti u klimatiziranim autobusima ili kratki posjeti
javnim kućama. Na taj način domaće stanovništvo biva potpuno isključeno iz
dobiti koju donosi ovakva vrsta turizma, s obzirom na činjenicu da se u ova geta
čak i hrana uvozi iz razvijenih industrijskih zemalja. Lokalno stanovništvo se
upotrebljava samo kao šarena kulisa ili kao dostavljač jeftinih usluga u javnim
kućama."
[Norbert Suchanek, Die dunklen Seiten des globalisierten Tourismus. Zu den
ökologischen, ökonomischen und sozialen Risiken des internationalen Tourismus;
in: Aus Politik und Zeitgeschichte 47/2001, S. 33,
Online-Version]
Sve više krstarenja
"Velika dobit za turističke agencije koja se ostvaruje tijekom putovanja koja
uključuju sve još je veća prilikom organizacije krstarenja. Lijepe plaže i
otoci zamalja 'Trećeg svjeta' uglavnom ostaju samo stovarišta smeća koje se
izbacuje s velikih brodova.
Transport,
noćenje i prehrana pradstavljaju najveći dio izdataka za svakog
turista.
Prilikom krstarenja ovaj dio izdataka ostaje gotovo 100 posto u rukama međunarodnih
turističkih agencija koje organiziraju putovanja. Njihovi brodovi uglavnom vrlo
rano napuštaju luke i bivaju usidreni kasno u noć.
Ekonomija tih otoka snova pokraj kojih prolaze brodovi i plaže Kariba,
Sredozemnog mora, Indijskog oceana profitira samo od kratkih izleta tijekom kojih
se organiziraju mali obroci i korištenja usluga prostitutki. No, neki od
organizatora krstarenja ne dopuštaju ni ovaj minimum zarade zemljama kroz
koje prolaze te se već dulje vrijeme i na samom brodu mogu naći takve usluge.
Za zemlje kroz koje se putuje na krstarenju uglavnom jedini izvor zarade
ostaju porezi koji se plaćaju prilikom ulaza u njihove luke. I na sreću
turističke industrije koja organizira ovakva krstarenja nisu sve zemlje uvele
poreze pa su velikim turističkim preduzećima omiljene one u čije se luke može
usidriti bez plaćanja i minimalnog poreza.
Neka od poduzeća koja organiziraju krstarenje čak više i ne posjećuju
zemlje duž obale, već koriste 'otoke iz snova' koje posjeduju tvrtke. Tako se, na
primjer, uz Bahame nalazi privatni otok Salt Cay
koji je omiljen kod svih turističkih poduzeća za krstarenja. Tri takva
poduzeća 'dijele' ovaj otok, posjećuju ga različitim danima u
tjednu i daju mu
imena koja odgovaraju njihovim prospektima, pa je tako agencija Dolphin Cruise
otok krstila u 'Dolphin Cove'
ili 'Blue Lagoon',
a agencija Majesty Cruise Lines
naziva ga
'Royale Isle', dok se agencija Premier Cruise Lines
zadovoljila imenom 'Salt Cay'."
[Norbert Suchanek, Die dunklen Seiten des globalisierten Tourismus. Zu den
ökologischen, ökonomischen und sozialen Risiken des internationalen Tourismus;
in: Aus Politik und Zeitgeschichte 47/2001, S. 34,
Online-Version]
Održivi turizam
Primjeri pokazuju da se branša u razvoju - turizam razvija u svakom drugom
smjeru samo ne putem održivog razvoja. Pritom moramo napomenuti da uopće nije
bilo riječi o veoma problematičnim granama turizma kao što su golf-turizam ili
seks-turizam. Norbert Suchanek kaže:
"Da li prirodni-turizam ili eko-turizam mogu biti alternativa
trenutno aktualnom, socijalno dvojbenom i ekološki neprimjerenom turizmu?
Jednostavan odgovor glasi: 'Ne, pod ovdašnjim strukturama i odnosima moći,
nažalost ne.' 'Eko-turizam' se u velikim turističkim poduzećima trenutno
promatra kao dodatni posao, a pravi bi eko-turizam, ako bi ga kontroliralo domaće
stanovništvo, mogao predstavljati šansu za
zaštitu biodiverznosti. Nažalost, samo onda ako ovaj eko-turizam
zamijeni dosadašnje forme turizma, umjesto da ih dopunjava."
[Norbert Suchanek, Die dunklen Seiten des globalisierten Tourismus. Zu den
ökologischen, ökonomischen und sozialen Risiken des internationalen Tourismus;
in: Aus Politik und Zeitgeschichte 47/2001, S. 36-37,
Online-Version]
 |
Ostale informacije i linkove što vode do
teme "Etički turizam" naći ćete, među ostalim, i u
on-line ponudi britanske
organizacije
Tourism Concern:
http://www.tourismconcern.org.uk
|
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
