D@dalos - Održivi razvoj: Osnovni kurs 1

Održivi razvoj

"Možemo li se pouzdati u to da će se u kratkom roku uspjeti promijeniti dovoljan broj ljudi kako bi se spasio suvremeni svijet? Ovo pitanje se često postavlja, ali kako god da glasi, odgovor bi mogao dovesti do pogrešnih zaključaka. Potvrdan odgovor bi mogao dovesti do samodopadljivosti, a odričan do očajanja. Poželjno je da se traženje odgovora na pitanje ostavi po strani i da se fokusiramo na rad."

[Fritz Schumacher (Fric Šumaher), Eko-filozof i jedan od osnivača ekološkog pokreta, autor knjige koja se pojavila 1975. godine "Small is Beautiful"]

Pregled Osnovnih cjelina

Osnovna cjelina 1: Šta znači održivi razvoj?

Osnovna cjelina 2: Kako djelovati u smjeru održivog razvoja?

Osnovna cjelina 3: Kako funkcionira lokalna Agenda 21?

Osnovna cjelina 4: Kako možemo zaštititi klimu?

Osnovna cjelina 5: Koji problemi stoje na putu održivom razvoju?

Osnovna cjelina 1: Što znači održivi razvoj?

Svemirski brod Zemlja

"Zamislimo da je Zemlja golemi svemirski brod. Sa svim ljudima koji žive na Zemlji ovaj brod putuje svemirom. Veze s njihovim matičnim planetima su prekinute. Nema povratka. Putnici se moraju zadovoljiti zalihama hrane, vode, kisika i energije koje su preostali na brodu.

S porastom ljudi na brodu smanjuju se zalihe. Istodobno se povećavaju količine otpada i štetnih materija. Život postaje sve teži, zraka za disanje je sve menje.

Neke od putnika ovog svemirskog broda hvata panika. Oni predviđaju skori dolazak smrti od gušenja, nedostatka vode i hrane, smrzavanja. Ostali troše zalihe koje se bliže svom kraju i ne obaziru se na upozorenja. Oslanjaju se na to da će nekom nešto u posljednjoj minuti pasti na um, što će dovesti do spasenja svih."

[Hans-Georg Herrnleben/Jochen Henrich, Thema im Unterricht 7/1997: Umweltfragen, Bundeszentrale für politische Bildung, Bonn]

"Za čitanje teksta 'Svemirski brod Zemlja' trebala vam je otprilike jedna minuta. U jednoj minuti ...

	... dogodi se emitiranje ugljičnog dioksida u ukupnoj količini od 38.000 tona.
	... ljudi unište 3,5 četvornih kilometara šume.
	... proizvedemo više od 15.000 tona smeća.
	... 90 novih automobila dodatno optereti našu životnu sredinu.
	... oko 60.000 tona zemlje biva naplavljeno
	... broj stanovnika na zemlji poveća se za 165.
	... skoro jedan četvorni kilometar prirodnih površina se izgubi gradnjom ili ograđivanjem.
	... oko 40 ljudi umire od gladi."

[Hans-Georg Herrnleben/Jochen Henrich, Thema im Unterricht 7/1997: Umweltfragen, Bundeszentrale für politische Bildung, Bonn]

Pojam "održivi razvoj" (sustainable development)

Ako održivi razvoj shvatimo ozbiljno, rezlutat toga će biti drastični zahtjevi za promjenom u gotovo svim pogručjima života. Ne samo da se moraju promijeniti naše potrošačke navike, što je samo po sebi već dovoljno teško, već mora doći do promjene svijesti u područjima ekonomije, društva i politike.

"Nakon konferencije o životnoj sredini i razvoju održane u Rio de Janeiru u ljeto 1992. godine, pojam "Sustainable Development" postao je vodeći pojam u području politike o životnoj sredini. To svakako predstavlja napredak za ekološku politiku, jer se na taj način pojašnjava veza između ekoloških, ekonomskih i socijalnih problema unutar koje se moraju postaviti problemi zaštite životne sredine, ako ih želimo riješiti stručno i na društveno prihvatljiv način. (…) Velike promjene u ekonomskom, socijalnom i političkom području bit će nužne.

U području ekonomije moraju se uvesti novi načini privređivanja koji prilikom proračunavanja cijene uzimaju u obzir faktor prirode kao faktor daljnje proizvodnje. Pritom se ne postavlja samo pitanje na koji bi se način to trebalo ostvariti u pojedinačnim slučajevima, političkim ili administrativnim upravljanjem ili samim ekonomskim obavezama, već se razgovara i o tome kolika je mogućnost da se ekonomija prilagodi decentraliziranom svjetskom tržištu ako se već ne mogu dogovoriti koraci na putu održivog razvoja na međunarodnoj razini.

U području socijalnog postavljaju se sasvim novi izazovi principima i praksi pravedne raspodjele - i to s tri stajališta: osnovna slika održivog razvoja koja potječe iz razvojno-političke debate je, prije svega, stvaranje jednakih prilika za razvoj u sklopu problematike Sjever-Jug. Nadalje, radi se održivosti ekološke modernizacije unutar društva koja nije povezana samo s novim mogućnostima, nego i s mnogobrojnim opterećenjima. Kako se može jamčiti da će životne, radne i potrošačke mogućnosti biti bar djelomično pravedno raspoređene?

Ova dva područja proširuju se i trećim, koje se može nazvati "integrativna pravednost prilikom raspodjele". Tijekom današnje raspodjele prilika i mogućnosti mora se misliti na interese budućih generacija. Dakle, misao vodilja mora biti to da je naša sadašnjost neizbježno prošlost budućih generacija i da se o njihovim mogućnostima u toj budućnosti odlučuje već danas.

No, odlučujuće pitanje tiče se spremnosti društva da utječe na ekonomiju i na svakog pojedinca u smislu promjene ponašanja, konzumiranja i promjene životnog i produkcionog stila. To, opet, znači da se najveća promjena očekuje u području politike:

Već i samo formuliranje ciljeva održivog razvoja pokazuje karakteristike kojima nisu dorasli sadašnji politički sistemi programirani na kratkoročni uspjeh na izborima i trajno povećavanje blagostanja, a sve u cilju održanja moći. Prilikom implementiranja ovih ciljeva očituje se velika potreba za promjenom u području politike, jer se novi sistem vrijednosti i novi stil života ne mogu propisati nikakvim administrativnim aktima, niti se mogu politički usvojiti. Oni se samo mogu prenositi komunikacijom između ljudi. Tijekom debate o primjeni "održivog razvoja" došlo se do zaključka u kojem su svi jedinstveni, veće sudjelovanje građana je preduvjet za uspjeh ove ideje.

To znači da je i za formuliranje cilja, ali i za provedbu ciljeva nužna nova "kultura dijaloga". Ona podrazumijeva spremnost odgovornih u politici i u društvu da, zajedno s angažiranim pojedincima, grupama i savezima razrade ciljeve, strategiju i načine njihove provedbe. (...)

Politika održivog razvoja zahtijeva od svakog pojedinca dovoljno odgovornosti da prepozna što bi se sve moglo izvesti i ostvariti kada taj pojedinac prepozna da su njegovi interesi neodvojivo povezani s interesima zajednice. Zbog toga ideja održivog razvoja ovisi o kvalitativnom skoka sudjelovanja građana i o modernizaciji demokracije.

Ne radi se više o sudjelovanju u politički ili administrativno iniciranim planiranjima, odlukama i mjerama, nego se radi o savjesnom i odgovornom sudjelovanju na "savjetovanju o zajedničkim pitanjima" (Aristotel), o sudjelovanju u određivanju zadataka politike.

To znači da građani kao akteri moraju preuzeti veliku odgovornost za provedbu politike održivog razvoja, što sa sobom povlači strukturalne, institucionalne i financijske posljedice."

[Horst Zilleßen, Von der Umweltpolitik zur Politik der Nachhaltigkeit. Das Konzept der nachhaltigen Entwicklung als Modernisierungsansatz; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 50/1998, S. 3-5 u. 8]

Održivi razvoj je istodobno jednostavan i kompliciran. S jedne strane intuitivno razumijemo o čemu je tu riječ: "Ne smijemo zaklati kravu od koje sutra očekujemo da nam daje mlijeko," kaže se u narodu. S druge strane, teško nam je zamisliti društvo koje zaista ide putem održivog razvoja, jer bi se u tom slučaju sve moralo promijeniti, pa i mi sami.

"Mnogo ovisi od tome hoće li nam uspjeti da izoštrimo ovaj pojam i da razvijemo ideju, da u igru uvedemo njen potpun potencijal i spektar. Održivi razvoj je mnogo više od tehnokratskog pojma za inteligentno preraspoređivanje resursa, mnogo više od pojmova Svjetska banka ili UN. Ova ideja će dobiti svoju pokretačku snagu onog trenutka kada se napravi novi civilizacijski nacrt, nacrt koji zapravo već postoji u našoj tradiciji i u ljudskoj psihi. Tradicija i inovacija ne moraju predstavljati dvije sukobljene strane. Zajedničko razmišljanje o vrijednostima, idejama i snovima su važni kulturni resursi."

[Ulrich Grober, Die Idee der Nachhaltigkeit als zivilisatorischer Entwurf; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 24/2001, S. 3, Online-Version]

Definiciju "održivog razvoja" koja se najčešće upotrebljava dao je Lester Brown (Lester Braun), osnivač Worldwatch Instituta. Ona je navedena i u izvještaju "Our Common Future" Brundtlandove komisije:

"Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjice, a istodobno ne ugrožava mogućnost budućih genaracija da zadovolje svoje potrebe."

[World Commission on Environment and Development (WCED), Our Common Future, Oxford 1987, p. 43]

Ova definicija jest općeprihvaćena, no ona ne iskazuje mnogo. Zbog toga je poznati znanstvenik i istraživač Fritjof Capra predložio sljedeću operacionalizaciju:

"Ključ za funkcionionalnu definiciju ekološkog razvoja je shvaćanje da ne moramo nanovo izmisliti ljudsku zajednicu, nego da je moramo organizirati ugledajući se na prirodne ekosustave, a to su održive zajednice biljaka, životinja i mikroorganizama.

Kako smo vidjeli, najvažnija karakteristika zemaljskog budžeta je njegova stalna sposobnost da održava život. Zbog toga bi održiva ljudska zajednica trebalo biti organizirana tako da njen način života, njene ekonomske i fizikalne strukture i tehnologije ne smetaju stalnoj sposobnosti prirode da se održava, već da joj u tome pomognu.

Održive zajednice svoj način života razvijaju u stalnoj interakciji s drugim ljudskim i neljudskim živim sistemima. To ne znači da "održivi razvoj" negira promjenu odnosa i stvari. To nikako nije statično stanje, već dinamičan proces koevolucije."

[Fritjof Capra, Verborgene Zusammenhänge. Vernetzt denken und handeln - in Wirtschaft, Politik, Wissenschaft und Gesellschaft, Bern u.a. 2002, S. 298]

"Debata o održivom i budućem razvoju usmjerena je na postizanje društvenog konsenzusa o novom razvoju s druge strane industrijskog porasta, zaboravljanja prirode i tehnoloških fantazija oslonjenih na zapadnjačke civilizacije. Ovdje se mnogo više radi o razvoju inovativne slike budućnosti društvenog razvoja u smislu regulativne ideje, kao što su na primjer demokracija, sloboda, pravednost itd."

[Thomas Jäger/Michael Schwarz, Das sozial-ökologische Innovationspotential einer nachhaltigen, zukunftsfähigen Entwicklung auf betrieblicher und kommunaler Ebene; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 50/1998, Bonn, S. 23]

"Obrazovanje radi održivog razvoja" ne predstavlja "puko proširenje ekološkog obrazovanja na socijalne i ekonomske aspekte", nego bi trebalo predstavljati jaku vezu između političkog obrazovanja, globalnog učenja, ekološkog obrazovanja i zdravstvenog odgoja."

[Willi Linder, Hohe Ansprüche; in: umwelt & bildung 3/2004, S. 3]

"Cilj UN-ove dekade je da spoji različite inicijative, počevši od političkog do ekološkog obrazovanja, od globalnog učenja do mirovnog odgoja, a sve s ciljem postizanja održivog razvoja."

[Johannes Tschapka; zitiert nach: ökolog Netzwerkzeitung 3/2004 "Nachhaltigkeit leben (und) lernen"; in: umwelt & bildung 3/2004]

... dalje do Osnovne cjeline 2: Kako djelovati u smjeru održivog razvoja?

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

Teme: Ljudska prava  I Uzori I Demokracija I Stranke I Europa I  Globalizacija I Ujedinjeni narodi I Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode



Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo a gora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.