"Što smo se više udaljavali, ona je postajala sve manja. Konačno je dostigla veličinu zamorčeta - najljepšeg zamorčeta koje možete zamisliti", tako je 1971. godine James Irwin (Džejms Irvin), astronaut misije Apolo 15, opisao pogled na našu planetu.  

Ovaj pogled iz galaksije na "svemirski brod Zemlju" nije se ticao samo ljepote planete Zemlje, već je podstakao i razmišljanja o zajedništvu i ograničenjima. Oba ova aspekta -  ograničenja Zemlje i njenih prirodnih bogatstava, kao i zajedništvo unutar globalnog sistema te uzročno-posljedična veza svih dijelova sistema - veoma su važna za temu održivog razvoja.

O pojmu održivog razvoja

Pojam održivog razvoja potiče iz šumarstva. Odnosi se na mjeru u kojoj su pošumljavanje novim mladicama i sječa šume u direktnoj zavisnosti - stalno se omogućava novi prirast šume a da se istovremeno ne naruše životna staništa. Tako se, na primjer, smije posjeći samo onoliko stabala koliko je novih mladica zasađeno. Pa bi se kao moto mogla koristiti sljedeća rečenica: Treba živjeti od profita, a ne od osnovne substance! (vidi Osnovni kurs 1)

Definicija Komisije Brundtland

Ovaj ekološki princip može se primijeniti na različita prirodna bogatstva i ekološke sisteme, pa i na Zemljinu atmosferu. Radi se o odnosu prema prirodnim bogatstvima koji je orijentisan ka budućnosti. U opštim je crtama osnovni princip održivog razvoja definisala UN-ova Komisija pod vodstvom Gro Harlem Brundtland (Brundland), bivše premijerke Norveške, 1987. godine, no ovo je definicija koja je i danas prihvaćena: "Odgovoriti na zahtjeve današnje generacije a da se pri tome ne unište mogućnosti da buduće generacije odgovore na svoje zahtjeve." 

Na ovoj definiciji počivaju sva nastojanja međunarodne politike u vezi sa zaštitom životne sredine. Ova nastojanja formulisana su na Konferenciji u Riju 1992. godine, a kasnije dopunjena na sljedećim konferencijama, posljednja je dopuna bila u Johanesburgu 2002. godine.    (vidi Hronologiju).

Proširenje pojma

Tokom ovog procesa razumijevanje održivog razvoja proširilo se u vidu "magičnog trougla održivog razvoja", koji je pored ekološke ravnoteže obuhvatao i "ekonomsku sigurnost" i "socijalnu pravednost". Uz zaštitu životne sredine kako na lokalnom tako i na globalnom nivou zajedno su istupali i ekonomski i socijalni ciljevi. Zbog toga je često dolazilo do nejasnih tumačenja ovih pojmova, što je tadašnjeg izvršnog direktora UN-ovog programa zaštite životne okoline (UNEP) i bivšeg ministra za zaštitu životne sredine Savezne Republike Njemačke Klausa Töpfera (Tepfer) podstaklo da izjavi: "Kada nekom više ništa ne pada na pamet, onda počne da govori o održivom razvoju". 

UN-ova dekada "Obrazovanje radi održivog razvoja"

Da bi se pozabavili ovim problemom i da bi rasvijetlili apstraktni pojam "održivog razvoja" te ga preveli u konkretne obrazovne mjere, Ujedinjene nacije su dekadu od 2005-2014. godine proglasile dekadom "Obrazovanja radi održivog razvoja". Ovaj tematski kompleks predstavlja jedan od načina na koji se podržava ideja održivog razvoja u okviru ove UN-ove dekade.

Pokušaćemo se fokusirati na jezgro održivog razvoja, dakle na zaštitu životne sredine, te na mnogobrojne odnose ekologije prema ekonomiji i socijalnoj oblasti života. Pritom se mora naglasiti da je samo oblast ekologije toliko široka da se u okviru ovog online-udžbenika može samo skicirati. S obzirom na obim ove teme ne može se ni zamisliti da se ovdje obuhvati sve. 

Povezivanje sa drugim temama na D@dalosu

Smjernice UNESCO-a

	ponašanje konzumenata i održivo privređivanje
	Kulturalna mnogostrukost
	Zdravlje i kvalitet života
	Snabdijevanje vodom i energijom
	Rezervati biosfere - mjesta za učenje
	Gradovi svjetskog nasljeđa - mjesta za učenje
	Održivi razvoj učenja u naučnom društvu
	Učešće građana i "good governance" (dobro upravljanje)
	Smanjenje siromaštva putem održivih razvojnih projekata
	Pravednost među generacijama: ljudska prava i etička orijentacija

[Hamburška izjava Njemačke UNESCO-Komisije o Dekadi Ujedinjenih nacija "Obrazovanje radi održivog razvoja", od 11. jula 2003; http://www.unesco.de/c_bibliothek/erkl_hv63.htm]
 

"Ako naš svijet treba da se kreće putem održivog razvoja, onda se to tiče svih ljudi na svijetu i njihovih životnih navika. Da bi sudjelovali u ovim procesima traženja - jer upravo to u konkretnom slučaju znači održivi razvoj - potrebno je da svako od nas ima visok stepen sposobnosti samopoimanja, da posjeduje socijalne i političke kompetencije i spremnost kao i sposobnost da djeluje i izvan svoje oblasti."

[Martin K., andragog; umwelt & bildung 3/2004, S. 5]