|
| |
[Slika:
www.globalwater.org] |
Problemi koji stoje na putu
održivom razvoju:
Pravednost i konflikt Sjever-Jug
Istorija odnosa između bogatih zemalja "Sjevera" i siromašnih zemalja "Juga"
je istorija nepravednosti. Forme nepravednosti su se mijenjale: od direktnog
iskorištavanja i tlačenja tokom kolonijalnog perioda, preko indirektnog
iskorištavanja nakon postizanja nezavisnosti u posljednjoj trećini 20.
vijeka, do marginaliziranje siromašnijih zemalja u današnjoj eri
globalizacije.
Ova nepravednost se zadržala i do danas, a manifestuje se time da se
siromašne zemlje nazivaju "zemljama u razvoju". Na taj se način kazuje da se radi o (dosad) nerazvijenim zemljama kojima (u principu) stoji
otvoren put razvoja. Razvoj u ovom smislu znači dostizanje stupnja razvoja
kakvog imaju industrijske zemlje Sjevera i postizanje ovog cilja (u idealnom
slučaju) brže i bolje nego što je to bio slučaj sa industrijskim zemljama
Sjevera (nešto više o problemima koncepta razvoja pročitajte na stranici
"Razvoj").
|
Sa globalnim problemima kao što su
promjena klime (vidi Osnovni
kurs 4)
javlja se nova dimenzija nepravednosti: problemi koji uzrokuju promjenu klime
uglavnom dolaze sa Sjevera, a njihove posljedice, kao što su pustošenje i
ekstremne prirodne katastrofe, pogađaju uglavnom Jug. Ovo ide tako daleko da je
ponekad ugrožena egzistencija malih država na otocima koji će nestati sa lica
zemlje ukoliko se nastavi podizanje nivoa mora.
Sjever živi nesrazmjerno sa odnosima na planeti
"Mnoga iskustva od lokalnog do globalnog nivoa pokazuju da su resursi
(voda, drvo, nafta i prirodna bogatstva), iskoristive površine (za gradnju
naselja i infrastruktura) i propadanje zemljišta, mora i atmosfere kao prirodne
pretpostavke za ekonomski rast postali nedovoljni ili nestabilni. Posljedica
toga je da je obećanje o razvoju koji će se uvijek održati na današnjem nivou
propalo samo po sebi.
Tako bi, ako bi sve zemlje svijeta slijedile primjer industrijskih zemalja i
godišnje po glavi stanovnika emitovale prosječno 11,4 tone ugljen-dioksida,
ukupna emisija šest milijardi stanovnika popela bi se na 68,4 milijarde tona,
što bi bilo pet puta više od 13 milijardi tona koje Zemlja može apsorbovati.
Drugim riječima, ako bismo sve zemlje svijeta doveli na nivo životnog standarda
kakav imaju razvijene industrijske zemlje, bilo bi nam potrebno pet planeta koje
bi nam sa svojim resursima služile kao pretpostavke za ekonomski razvoj."
[Wolfgang Sachs, Nach uns die Zukunft. Der globale Konflikt um
Gerechtigkeit und Ökologie, Frankfurt/Main 2002, S. 71]
Ono što je sasvim jasno je da "razvoj" u spomenutom smislu te riječi ne
predstavlja nikakvu opciju. Ovaj principijelni konflikt koji nepravednost iznosi
na vidjelo prekriva pozitivnu kombinaciju pojmova "održivi razvoj". U ovoj
kombinaciji se ogleda koncept razvoja koji sadrži i hitno neophodnu dimenziju
zaštite životne okoline, a da se pri tome zemlje Juga ne moraju odricati
perspektive "razvoja".
Perspektiva Juga
Naravno, iznesene
činjenice ne mijenjaju ništa u tome da stvar sa tačke gledišta Juga izgleda
ovako: Sjever je na račun Juga za sebe obezbijedio visok stepen razvoja i
visok nivo blagostanja, a sada "granicu ekonomskog porasta" proglašava
dostignutom i time spriječava dostizanje istog nivoa ekonomskog razvoja od
strane Juga. Upravo ova kritika prati međunarodnu politiku zaštite životne
okoline od samog početka (vidi
Hronologiju).
Politika SAD-a
Navesti vodu na svoj mlin. Upravo to znači ova kritika za politiku jedine
supermoćne države koja je ostala na svijetu - SAD-a koji u najvećoj
mjeri emituje ugljendioksid. Najbolji primjeri za ovo su izjave tadašnjeg predsjednika Džordž Buš seniora, date neposredno pred Konferenciju u Riju, da se ne
može pregovarati o američkom načinu života ili njegovoj promjeni, te izlazak
njegovog sina za vrijeme predsjedničkog perioda iz Kyoto-protokola. |
|
"Tokom
istorije debate o održivosti uvijek su postojale dvije tematske struje
- jedna za razvijeni svijet i druga za zemlje u razvoju. U prvoj grupi
težište rasprave je bilo na kiselim kišama, ozonskoj rupi, promjeni klime,
demografskoj stagnaciji, zloupotrebi droga i gubitku posebosti. Za
drugu grupu prioriteti su bili teme poput osiromašenje zemljišta,
širenje pustinja, kvalitet vode, brzi porast stanovništva, nemiri i
ratovi."
[Moss Mashishi,
Direktor der Johannesburg World Summit Company; zit. nach: Wolfgang
Sachs, Nach uns die Zukunft. Der globale Konflikt um Gerechtigkeit und
Ökologie, Frankfurt/Main 2002, S. 41] |
|
Održivost i pravednost
Ovih nekoliko primjera trebalo bi da budu dovoljni za rasvjetljavanje konflikta
Sjever-Jug i globalne nepravednosti u ovim odnosima. Ovo je jedan od najvažnijih
problema na putu ka održivom razvoju- jaz između održivosti i pravednosti. Kako
pokazuje izvod iz teksta autora Wolfganga Sachsa(Volfgang Zaks) jedno bez drugog (održivost i
pravednost) ne mogu postojati:
"Održivost će izostati u bilo kojoj oblasti (neovisno da li se radi o klimi,
biološkoj raznolikosti ili trgovini) ako Sjeveru ne uspije da postigne
sporazume koji poštuju ekološku politiku, a koje Jug ne smatra nepravednim. Bez
pravednosti nema ni ekologije. O održivosti ne možemo govoriti ni onda kada se
Jug ekonomski izrabljuje. Pravednost ne ide ruku pod ruku sa zaštitom životne
okoline, osim ako joj nije dato posebno mjesto u okviru ekološkog razvoja. I
zbog toga važi i obrnuta tvrdnja: bez ekologije nema pravednosti."
[Wolfgang Sachs, Nach uns die Zukunft. Der globale Konflikt um
Gerechtigkeit und Ökologie, Frankfurt/Main 2002, S. 39]
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
