Osnovni kurs 5
na gore Osnovni kurs 2 Osnovni kurs 3 Osnovni kurs 4 Osnovni kurs 5

 

Globalizacija
Razvoj
Pravednost


 

Održivi razvoj

Osnovni kurs 5: Koji problemi stoje na putu održivom razvoju?

U Osnovnom kursu 1 pojasnili smo da je održivost zahtjevan koncept, s obzirom na to da zahtijeva principijelne promjene u svim oblastima - političkoj, društvenoj, ekonomskoj. Osnovni kurs 2 pokazao je šta bi svaki pojedinac mogao da učini da bi se dostigla prekretnica u smjeru održivog razvoja. U okviru Osnovnog kursa 3 predstavljen je do sada najuspješniji model sprovođenja koncepta održivog razvoja, Agenda 21, odnosno lokalna Agenda 21. Osnovni kurs 4 bavio se jednim od najakutnijih globalnih problema - promjenom klime.

U završnom, Osnovnom kursu 5 biće predstavljeni neki problemi s kojima se susrećeno na putu ka održivom razvoju, problemi o kojima je već bilo riječi u ostalim osnovnim kursevima. To su principijelni problemi. Nije, dakle, dovoljno i dalje se ponašati po već ustaljenim normama i izmijeniti neke pokvarene djelove tog mehanizma. Mnogo više je potrebna principijelna promjena - potpuna promjena načina razmišljanja i zamjena lokomotive i kompletnog plana vožnje.

Polazna tačka nije baš najsjajnija. Dok je tokom 80-tih godina debata o ekološkim problemima (sjetite se katastrofa iz Sevesoa, Bhopala, Černobila, Basela) bila u vrhu interesovanja i svoj vrhunac dostigla 1992. godine tokom sastanka na vrhu u Riju de Žaneiru (vidi Hronologiju), od polovine 90-tih godina debata o globalizaciji preuzima primat: 

"Bez ikakvih iluzija u bilansu koji pravimo moramo ustanoviti da je kratko nakon Konferencije u Riju održivost zasjenjena uspješnim pričama globalizacije. Ovakve priče i do danas vladaju načinom razmišljanja privrednika i vlada. (...).

Tek odnedavno zagovornici globalizacije su izloženi kritikama. Misao o socijalnoj i globalnoj pravednosti ponovo dobija na značaju. Istovremeno, u samom društvu postaje popularno i politički djelotvorno 'razmišljanje o utvrđivanju'.  

Prepreke na putu ekološkog djelovanja i ponašanja
 

bullet

Poteškoće prilikom shvatanja: o ekološkim problemima se može saznati samo neposredno.

bullet

Teškoće informisanja: uzročno-posljedične veze se teško shvataju.

bullet

Prepreke na emocionalnom nivou: strahovi, potiskivanja, izgovori.

bullet

Poteškoće prilikom posredovanja: nedostaje pristup informacijama i slikama.

bullet

Antropološke prepreke: ekološko civiliziranje je u suprotnosti sa elementarnim šemamam ponašanja.

bullet

Socio-kulturološke prepreke: ekološko ponašenje se teško može pomiriti sa važećim sistemom vrijednosti.

bullet

Poteškoće zbog prebacivanja krivice: ekološko-socijalna dilema.

bullet

Poteškoće zbog vremenske perspektive: posljedice savjesnog ponašanja pojedinac ne može sam doživjeti
 

[Horst Neumann, Agenda 21. Aspekte einer nachhaltigen Entwicklung; in: Politik & Unterricht 4/1999, S. 21]

Ovakav način razmišljanja pojačao se nakon šokantnog vala terorističkih udara u SAD-u i artikulira se kroz jak poziv na obezbjeđivanje sigurnosti ograđivanjem i upozorenjima o vlasničkim odnosima: hoću da danas - i možda još i sutra - sve u mom "malom" ograđenom svijetu ostane tako kako jeste, pa čak ako sve oko mene potone u bijedu i pribjegne nasilju. A onda kada se posjeku sve šume, Golfska struja bude zaustavljena i valovi izbjeglica postanu nepregledni, onda će biti kasno da se uvidi da je 'sustainable development' vjerovatno bio bolji put za ostvarivanje globalne i individualne sigurnosti."

[Ulrich Grober, Konstruktives braucht Zeit. Über die langsame Entdeckung der Nachhaltigkeit; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 31-32/2002, S. 6, Online-Version]

Tržišna privreda i održivost

Nekoliko faktora upućuje na to da su održivost i kapitalizam - bar u svojoj sadašnjoj formi - nekompatibilni. Erich Fromm (Erih From), psihoanalitičar i sociolog, u svom svjetski poznatom bestseleru iz 1956. godine "Umijeće ljubavi" dijagnosticira:



[Erich Fromm, 1900-1980]

"Modernom kapitalizmu potrebni su ljudi koji u velikom broju funkcioniraju bez nekih poteškoća, koji sve više konzumiraju. Njemu su potrebni ljudi koji smatraju da su slobodni i nazavisni, koji smatraju da za njih ne postoji nikakav autoritet, nikakvi principi i nikakva savjest, a koji su uprkos tome spremni da dozvole da im se komanduje šta da rade, da im se tačno kaže šta se od njih očekuje i koji su spremni da se bez poteškoća uklope u društvenu mašineriju. Šta iz svega toga proizilazi? Moderni čovjek je otuđen od samog sebe, od svojih sugrađana i od prirode ..." On "svoje nesvjesno očajanje prikriva i prevazilazi rutinom zadovoljstava i zadovoljavanjem samog sebe prilikom kupovine novih stvari i mijenjanjem tih novih za još novije. Naš karakter je satkan tako da stvari oko sebe stalno mijenjamo za nove, da trgujemo i konzumiramo. Sve i svako postaje objektom trgovine i konzumiranja."   

[Erich Fromm, Die Kunst des Liebens, München 2000, S. 100-102]

Ako ramislimo o imperativu razvoja kojeg je neophodno postići, onda ova analiza u potpunosti odgovara trenutnom stanju. Naše se ekonomsko razmišljanje zaista bazira na maksimi "Brže, više, dalje", na vjeri u to da se problemi mogu riješiti ekonomskim i razvojnim porastom. Nasuprot tome, novi modeli blagostanja kao što je "Sporije, manje, bolje, ljepše" ne nailaze na veliki broj pristalica (vidi "Vizija o eri korištenja sunčeve energije").

Promjena svijesti: od mehanističke slike svijeta ...

Po Fritjofu Capri (Kapra), poznatom fizičaru i zagovorniku pogleda na svijet kao na jednu cjelinu, neophodna je promjena svijesti i sistema vrijednosti. Ova promjena je već počela, ali još uvijek nije dovedena do kraja. U oblasti je nauke promjena počela početkom 20. vijeka izuzetnim otkrićima u fizici. U društvenoj oblasti Capra vidi ekološki pokret i pokret žena kao nosioce ovih promjena. 

Osnovni problem na putu ka održivom razvoju po Capri je naše nastojanje da zadržimo sliku svijeta koja je već prevaziđena, mehanističku sliku života koja se bazira na Njutnovoj fizici. Ovu prevaziđenu paradigmu Capra je u svojoj uticajnoj knjizi "The Turning Point" (Prekretnica, 1982) okarakterisao na sljedeći način:



[Fritjof Capra,
www.fritjofcapra.net]

"Slika svijeta ili paradigma koja se sada lagano povlači vladala je našom kulturom nekoliko vijekova i tokom ovog perioda je imala jak uticaj na cijeli svijet. Ona sadrži nekoliko ideja i pretpostavki vrijednosti - između ostalog i stanovište da je univerzum mehanistički sistem koji se sastoji od materijalnih dijelova, sliku tijela čovjeka predstavljenog kao mašina, predstavu života u društvu kao stalne borbe za održanje egzistencije, vjeru u neograničeni materijani napredak koji se može ostvariti ekonomskim i tehnološkim porastom, i na kraju, ali ne i manje bitno da društvo u kojem je sve što je žensko uvijek podređeno onom što je muško proizilazi iz prirodnih zakona. Svi ovi principi su se tokom posljednjeg desetljeća pokazali kao veoma ograničeni i hitno im je potrebna radikalna promjena."

[Fritjof Capra, Wendezeit. Bausteine für ein neues Weltbild, Vorwort zur deutschen Taschenbuchausgabe, München 1991, S. IX]

... do slike svijeta kao jedne cjeline

Ova nova formulacija slijedi novu paradigmu, paradigmu jedne cjeline i ekološkog pogleda na svijet. Capra upotrebljava i pojam "sistematsko razmišljanje": "Teorija koju su u posljednjem desetljeću razvile prirodne nauke o živim sistemima predstavlja idealan naučni okvir za formulisanje novog ekološkog razmišljanja i poimanja (...).

Živi sistemi su integrirane cjeline čije se karakteristike ne mogu reducirati na manje jedinke. Umjesto na materijalne dijelove cjeline, sistemska teorija se fokusira na osnovne principe organizacije. Primjera ovakvih sistema ima na pretek u prirodi. Svaki organizam - od najmanje bakterije, preko biljaka i životinja pa do ljudi - povezan je u cjelinu i time predstavlja živi sistem. Isti aspekti cjeline pokazuju se i u socijalnim sistemima, na primjer unutar porodice ili društva, i u ekosistemima, koji se sastoje od velikog broja organizama koji stalno djeluju jedni na druge i na neživu materiju, jednako kao što i ona djeluje na njih."

[Fritjof Capra, Wendezeit. Bausteine für ein neues Weltbild, Vorwort zur deutschen Taschenbuchausgabe, München 1991, S. X]


Najvažnije za sistemsku teoriju je saznanje da je cjelina uvijek nešto više od pukog zbira pojedinačnih dijelova. U tom smislu prihvatljive su samo one mjere koje su održive, dakle one koje ni u kom slučaju ne štete cijelom sistemu. Na taj se način osniva nova ekološka paradigma koja predstavlja idealnu osnovu održivog razvoja. Neke od promjena u sistemu vrijednosti koje su prouzrokovane novom paradigmom predstavljene su na dijagramu koji slijedi:




Ostali tekstovi u okviru Osnovnog kursa 5

bulletGlobalizacija i The Tragedy of the Commons: Samo tržište je nedovoljno kao upravljački instument. Tržište ne brine o zaštiti životne okoline. Ovaj zadatak ostaje politici. No, mnogi problemi su dostigli globalni nivo, dok je politika ostala u granicama nacionalnih država... [... više]
 
bulletRazvoj - težak koncept: Mnogi zagovornici koncepta održivosti kritikuju činjenicu da se govori o "održivom razvoju", jer problem razvoja smatraju problematičnim... [... više]
 
bulletPravednost i održivost usko su povezane jedna s drugom. Konflikt Sjever-Jug predstavlja bitnu prepreku na putu ka održivom razvoju. Ovdje se u igru uvodi i uloga posljednje preostale velesile... [... više]

 

"Neophodna je holistička etika koja obuhvata cjelokupno stvaranje, a antropocentrična etika se mora napustiti. Da bi se ovo ostvarilo u pitanje moramo dovesti osnove današnjeg ekonomskog razmišljanja i sistema vrijednosti."

[José Lutzenberger, učesnik Konferencije u Riju]

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

 

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     


Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.