|
| |
Golfska struja
Sva mora na planeti su stalno povezana velikim sistemima struje. Ova strujanja
mora su - pored atmosferske cirkulacije - najvažniji faktor globalnog
temperaturnog balansa. Ova strujanja nastaju zbog razlike u temperaturi i
zasićenosti solju različitih dijelova Zemljinih mora. Hladna voda, koja je bogata
solju tone, jer ima veću specifičnu gustoću od tople vode i vode manje bogate
solju. Promjene temperature i zasićenosti solju morskih površina dovele bi do
promjena globalnih strujanja mora sa nesagledivim posljedicama.
[Slika: Savezno ministarstvo za zaštitu životne
okoline, zaštitu prirode i sigurnost reaktora] |
Golfska struja
– tačnije rečeno jedan dio toka Golfske struje, Sjevernoatlanska struja -
transportuje toplu, tropsku vodu iz Meksičkog zaljeva do sjeverne Evrope. To
stvara pozitivne pretpostavke za neobično blagu klimu zapadne i sjeverne
Evrope s obzirom na geografsku širinu ovih krajeva ("grijanje Evrope toplom
vodom").
Voda topla oko 10°C, bogata solju struji iz Meksičkog zaljeva ka sjevernom
Atlantiku. Hladni, arktički vjetrovi je hlade na oko 3°C. Zimi se jedan dio
mora zamrzne, a ledenjaci sadrže veoma malo soli.
Morska voda koja se ne zamrzne je hladna i veoma bogata solju. Ova se voda
zbog toga na Grenlandu i Islandu spušta do oko 3000 metara ispod nivoa mora i
kao hladna, duboka vodena masa struji ka jugu. Što se stvori više hladnih,
dubokih vodenih masa to više tople, solju bogate vodene mase struji natrag
na površinu i ka sjeveru.
Da li se Golfska struja može zaustaviti?
Zagrijavanjem Zemljine površine povećava se globalna masa vode koja kruži
zrakom. U tropskim predjelima ispari mnogo više vode nego što se u sjevernim
oblastima vrati u obliku padavina. Osim toga, zbog zagrijavanja Zemljine površine
topi se arktički led ne Grenlandu i zimi se smrzava sve manje morske vodene
mase. |
Ovi faktori dovode do toga da u sjeverni
Atlantik dotiče sve više slatke vode. Površinske vode sa juga postaju slađe i
rijeđe i jednog trenutka neće više biti toliko hladne i bogate solju da bi se
spustile u dubinu. To će prouzrokovati prestanak doticanja tople površinske
vode. Time će Sjevernoatlanska struja biti pobijeđena i u Evropi će biti mnogo
hladnije.
Po mišljenu istraživača klime, neće doći do novog ledenog doba kako je to
prikazano u filmu "The Day After Tomorrow" (vidi
Osnovni
kurs 4). Osim toga, bitne promjene strujanja mora se ne očekuju u sljedećim
desetljećima. Većina istraživača ovu opasnost vezuje za drugu polovinu 21.
vijeka.
[Autorica: dipl.biol. Marietta Enss,
Redakcija: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
