|
| |
"U svakom slučaju će postajati toplije,
ostaje samo pitanje kada i koliko toplije."
[Peter Usher, meteorolog Ujedinjenih
nacija, 1986]
Osnovni kurs 4: Kako mogu da zaštitim klimu?
Imamo, nažalost, mnogo ekoloških problema koji su povezani jedni s drugima.
Nakon
anketiranja stručnjaka sprovedenog 2000. godina, zaključuje se da je jedan od
najakutnijih problema problem promjene klime. Zbog toga ćemo se u sljedećim
redovima baviti ovim problemom.
Film "Dan poslije sutra" –
samo vizija strave i užasa ili nešto drugo?
| U svom filmu
"The Day After Tomorrow" (Dan poslije sutra) producent i režiser Roland Emmerich
(Emerih) priča priču jednog istraživača klimatskih promjena koji, kao i
ostatak svijeta, biva zatečen naglim promjenama klime. Dolazi do snažnih
oluja, Los Anđeles biva opustošen tornadima, Njujork biva potopljen pod
snažnom navalom plime i na sjevernoj polulopti zemaljske kugle zavlada
ledeno doba. U filmu skretanje
Golfske struje
prouzrokuje nastupanje ledenog doba u Evropi i Americi. |
|
Osnovni
pojmovi
Vrijeme
je stanje atmosfere oko nas čije karakteristike su promjena
temperature, vazdušnog pritiska, vlažnosti, vjetra unutar karatkog
vremenskog perioda (sati, dani).
Pod pojmom
klima se podrazumijeva srednje stanje atmosfere i učestalost
ekstremnih promjena vremena u dužim vremenskim periodima (godine,
stoljeća, mileniji). |
|
Da li bi tako mogla da izgleda i naša
budućnost?
| Kao i u svakom
tipičnom holivudskom proizvodu i u ovom filmu se pomalo pretjeruje. No, film svakako ima istinito jezgro. Mi se doista krećemo ka klimatskoj katastrofi.
Ona se - po mišljenju istraživača - neće desiti u sljedećih nekoliko
desetljeća i neće biti tako katastrofalna. Istraživači polaze od toga da
bismo mogli usporiti globalno zagrijavanje i time smanjiti posljedice
katastrofe. |
|
Dobar primjer
Produkcija filma The Day After Tomorrow
stavila je akcenat na to da se prouzrokuje što manja emisija
ugljen-dioksida. Neizbježna emisija ugljen-dioksida do koje je ipak
došlo prilikom produkcije filma je oporezovana i ova stredstva su
usmjerena na redukciju emisije ugljen-dioksida u nekim drugim
oblastima.
|
|
Naša
klima se mijenja
Tokom istorije
planete Zemlje klima se oduvijek mijenjala, djelimice veoma drastično.
Dolazilo je do smjene toplih i ledenih doba. Doduše, u posljednjih 10.000
godina klima je bila izuzetno stabilna. U tom periodu se razvila ljudska
civilizacija. U posljednjih 100 godina, otkad je počela industrijalizacija,
globalna srednja temperatura se povisila za ca. 0,6 °C brže nego u prethodnih 1000 godina. Gornji
dijagram IPCC-a (Intergovernmental
Panel on Climate Change) prikazuje ovaj porast.
Osnovni je razlog promjene klime, koji više niko ne dovodi u pitanje, zagrijavanje Zemljine površine. To za sobom povlači još neke promjene u
globalnom klimatskom sistemu: glečeri i polarni ledenjaci se otapaju, raste
nivo mora, povećava se intenzitet kruženja vodene mase na Zemlji, padavine
su jače i češće dolazi do tzv. prirodnih katastrofa. |
|
Iz izvještaja IPCC-a (2001)
Devedesete godine
su bile najtoplije desetljeće. Godina 1998. bila je najtoplija godina u
proteklom stoljeću.
Najnovije analize
korala, ledenih vrhova i fosila su pokazala da je
zagrijavanje u proteklom stoljeću bilo najviše u proteklih 1000
godina.
Globalni porast
nivoa mora u posljednjem stoljeću iznosio je ca. 10-20 cm.
Snježni pokrivač u
srednjim i visokim sjevernim dijelovima Zemlje od 1960. godine otopio
se za ca. 10%, a primjetno je i otapanje glečera.
[Izvor:
www.bmu.de/klimaschutz/doc/2914.php] |
|
Kakve posljedice sa sobom nosi zagrijavanje
Zemljine površine?
[Slika: Hurricane Lilly, Liam Gumley, Space Science and Engineering Center, University of
Wisconsin-Madison]
 |
 | Glečeri i polarni ledenjaci se otapaju
|
| Povećava se temperatura okeana i raste
nivo mora (gubi se tlo, malim otocima prijeti potapanje).
|
| Pojačava se intenzitet globalnog
kruženja vodene mase: u tropskim predjelima ispari više vode nego što ima padavina na
sjeveru; promjenjena šema padavina.
|
| Nivo soli u Atlanskom okeanu se
povećava, Golfska
struja i prenos toplote ka Evropi slabe, ne mogu se isključiti nagle
klimatske promjene.
|
| Češće dolazi do tzv. prirodnih
katastrofa: oluje, poplave, suša.
|
| Šire se pustinje (gubitak površina za
stanovanje, izbjeglice).
|
| Promjena vegetacije: može doći do
odumiranja velikih šuma. Time bi došlo do velikog oslobađanja
ugljen-dioksida, što bi još više povečalo efekat staklene bašte (vidi
dolje) i dovelo do još bržeg zagrijavanja Zemljine površine ("galopirajući
efekat staklene bašte").
|
| Moguća oštećenja ozonskog omotača: sluti
se da zagrijavanje Zemljine površine sa sobom povlači hlađenje stratosfere
(dio atmosfere na 15 do 25 km visine), što pojačava brzinu razgradnje
ozonskog omotača. |
|
Zašto se Zemlja zagrijava? - Efeket staklane
bašte
Visoke temperature unutar staklenika postižu se tako što u staklenik nesmetano
ulazu sunčeva svjetlost, zagrijava se tlo, a onda se spriječava gubljenje toplote
koju oslobađa tlo. Isto tako se ponaša i naša atmosfera. Ovdje djeluju
infracrveni gasovi koje je atmosfera apsorbovala kao staklenik. Ovi gasovi se
nazivaju gasovi staklene bašte, a više informacija o tome naći ćete na
drugoj stranici.
Para koja se zadržava u atmosferi i prirodni gasovi poput ugljen-dioksida,
azotnog dioksida, metana i ozona dozvoljavaju plasiranje sunčeve energije na
Zemlju, ali apsorbuju toplotu koju oslobađa Zemlja. Gasovi staklene bašte
djelimice emituju ovu energiju i u suprotnom pravcu, natrag na Zemljinu
površinu. Zbog toga je došlo do zagrijavanja Zemljine površine na prosječnu
temperaturu od ca. 15°C (umjesto prijašnjih ca. –18°C) što je omogućilo život
ljudima na našoj planeti. Ovo se naziva prirodnim efektom staklene bašte.
Aktivnostima
čovječanstva, a posebno od početka perioda industrijalizacije koncentracija
prirodnih gasova staklene bašte u atmosferi, a prije svega ugljen-dioksida,
bitno se povećala. Pored toga, u atmosferu se emituju i dodatni sintetički
gasovi na bazi halogenih hidrogena koji bitno utiču na klimu. Time se
pojačava efekat staklene bašte, a globalna srednja temperatura raste. U tom
slučaju govorimo o antropogenom (prouzrokovanom od strane ljudi)
efektu staklene bašte.
Važno je da se uvidi da klimatski problemi koje smo imenovali zavise jedni
od drugih i da međusobno utiču na pojačavanje klimatskih promjena. Tako, na
primjer, sječa šuma utiče na to da one više ne mogu u dovoljnim količinama
apsorbovati ugljen-dioksid, pa se efekat staklene bašte povećava. |
|
Zašto ljudi od
prije 100 godina proizvode više gasova staklene bašte nego ranije?
Tokom
industrijalizacije i sa porastom stanovnistava na Zemlji, te porastom
saobraćaja, povećala se i potreba za energijom.To je dovelo do
povećane upotrebe fosilnih goriva. Pored toga, porasla je potreba za
hranom, te neophodnost osiguranja životnog standarda koji je bio na
nešto višem nivou nego ranije. Zbog toga je u poljoprivredi
intenzivnije dolazilo do preobražavanja prirodnog zemljišta u
zemljište zasađeno monokulturama. Ovakav trend se i danas nastavlja. |
|
Drugi primjer bi bilo povećavanje efekta
staklene bašte i oštećenje ozonskog omotača: Zahvaljujući efektu staklene bašte
Zemljina atmosfera se zagrijava. Ovo prouzrokuje pad temperature stratosfere,
čime se doprinosi oštećenju ozonskog omotača. Pojačava se UV-zračenje na Zemlju,
što nije štetno samo za ljude, već dovodi do odumiranja morskih planktona. Time, opet, dolazi do
povećanja emitovanja ugljen-dioksida, što povećava efekat
staklene bašte. Atmosfera tik uz Zemlju se još više zagrijava i tako se zatvara
(začarani) krug.
Kako se može spriječiti klimatska katastrofa?
Koncentracija gasova staklene bašte u atmosferi ne smije više da se povećava.
Ovo se može postići samo drastičnim smanjenjem emitovanja štetnih gasova.
Sagorijevanje fosilnih resursa (nafta, zemni gas, ugalj) mora se smanjiti i to:
| smanjenjem upotrebe energije, |
| prelaskom na korištenje alternativnih izvora
energije (sunce, vjetar, voda, biomasa). |
Pored toga, atmosferi se može oduzeti određena
količina ugljen-dioksida i to pošumljavanjem. Velike šumske površine koje vrše
ovu funkciju moraju se očuvati, sječa šume mora biti zaustavljena.
Ipak, sudeći po izvještaju IPCC-a iz 2001. godine, čak iako bismo istog momenta
prestali sa emitovanjem štetnih gasova i ukoliko bi prestalo zagrijavanje
Zemljine površine i povećavanje nivoa mora, klimatske promjene bi se i dalje
nastavile i to desetljećima ili čak stoljećima.
Ostali tekstovi u okviru Osnovnog kursa 4
| Gasovi u staklenoj bašti:
O kojim se tačno gasovima radi, odakle dolaze i na koji način se razgrađuju ... [...
više]
|
| Zaštita klime:
Od presudnog je značaja da svaki pojedinac pomogne da se djeluje u cilju
spriječavanja klimatskih promjena. Kako se treba ponašati da bi se zaštitila
klima ... [... više]
|
| Klimatska politika:
Koje korake preduzima politika na globalnom, nacionalnom i lokalnom nivou da
bi smanjila emitovanje štetnih gasova u atmosferu ... [...
više]
|
| Hronologija:
Hronološki pregled bitnih datuma u međunarodnoj politici zaštite životne
okoline ... [... više]
|
| Golfska struja: Da li može doći do
skretanja Golfske struje i prestanka "grijanja Evrope toplom vodom" i da li to
može dovesti do novog ledenog doba kao što pokazuje film The Day After Tomorrow ... [...
više]
|
[Autorica: dipl.biol. Marietta Enss, Redakcija: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
