Osnovni kurs 4
na gore Osnovni kurs 2 Osnovni kurs 3 Osnovni kurs 4 Osnovni kurs 5

 

Gasovi u staklenoj bašti
Zaštita klime
Klimatska politika
Hronologija
Golfska struja


 

Održivi razvoj

"U svakom slučaju će postajati toplije, ostaje samo pitanje kada i koliko toplije."
[Peter Usher, meteorolog Ujedinjenih nacija, 1986]

Osnovni kurs 4: Kako mogu da zaštitim klimu?

Imamo, nažalost, mnogo ekoloških problema koji su povezani jedni s drugima. Nakon anketiranja stručnjaka sprovedenog 2000. godina, zaključuje se da je jedan od najakutnijih problema problem promjene klime. Zbog toga ćemo se u sljedećim redovima baviti ovim problemom.




Film "Dan poslije sutra" – samo vizija strave i užasa ili nešto drugo?

U svom filmu "The Day After Tomorrow" (Dan poslije sutra) producent i režiser Roland Emmerich (Emerih) priča priču jednog istraživača klimatskih promjena koji, kao i ostatak svijeta, biva zatečen naglim promjenama klime. Dolazi do snažnih oluja, Los Anđeles biva opustošen tornadima,  Njujork biva potopljen pod snažnom navalom plime i na sjevernoj polulopti zemaljske kugle zavlada ledeno doba. U filmu skretanje Golfske struje prouzrokuje nastupanje ledenog doba u Evropi i Americi. 

Osnovni pojmovi

Vrijeme je stanje atmosfere oko nas čije karakteristike su promjena temperature, vazdušnog pritiska, vlažnosti, vjetra unutar karatkog vremenskog perioda (sati, dani). 

Pod pojmom klima se podrazumijeva srednje stanje atmosfere i učestalost ekstremnih promjena vremena u dužim vremenskim periodima (godine, stoljeća, mileniji).

Da li bi tako mogla da izgleda i naša budućnost?

Kao i u svakom tipičnom holivudskom proizvodu i u ovom filmu se pomalo pretjeruje. No, film svakako ima istinito jezgro. Mi se doista krećemo ka klimatskoj katastrofi. Ona se - po mišljenju istraživača - neće desiti u sljedećih nekoliko desetljeća i neće biti tako katastrofalna. Istraživači polaze od toga da bismo mogli usporiti globalno zagrijavanje i time smanjiti posljedice katastrofe.  

Dobar primjer

Produkcija filma The Day After Tomorrow stavila je akcenat na to da se prouzrokuje što manja emisija ugljen-dioksida. Neizbježna emisija ugljen-dioksida do koje je ipak došlo prilikom produkcije filma je oporezovana i ova stredstva su usmjerena na redukciju emisije ugljen-dioksida u nekim drugim oblastima.  

Naša klima se mijenja


 

Tokom istorije planete Zemlje klima se oduvijek mijenjala, djelimice veoma drastično. Dolazilo je do smjene toplih i ledenih doba. Doduše, u posljednjih 10.000 godina klima je bila izuzetno stabilna. U tom periodu se razvila ljudska civilizacija. U posljednjih 100 godina, otkad je počela industrijalizacija, globalna srednja temperatura se povisila za ca. 0,6 °C brže nego u prethodnih 1000 godina. Gornji dijagram IPCC-a (Intergovernmental Panel on Climate Change) prikazuje ovaj porast.

Osnovni je razlog promjene klime, koji više niko ne dovodi u pitanje, zagrijavanje Zemljine površine. To za sobom povlači još neke promjene u globalnom klimatskom sistemu: glečeri i polarni ledenjaci se otapaju, raste nivo mora, povećava se intenzitet kruženja vodene mase na Zemlji, padavine su jače i češće dolazi do tzv. prirodnih katastrofa.

Iz izvještaja IPCC-a (2001)

Devedesete godine su bile najtoplije desetljeće. Godina 1998. bila je najtoplija godina u proteklom stoljeću.

Najnovije analize korala, ledenih vrhova i fosila su pokazala da je zagrijavanje u proteklom stoljeću bilo najviše u proteklih 1000 godina.

Globalni porast nivoa mora u posljednjem stoljeću iznosio je ca. 10-20 cm.

Snježni pokrivač u srednjim i visokim sjevernim dijelovima Zemlje od 1960. godine otopio se za ca. 10%, a primjetno je i otapanje glečera.

[Izvor: www.bmu.de/klimaschutz/doc/2914.php]

Kakve posljedice sa sobom nosi zagrijavanje Zemljine površine?



[Slika: Hurricane Lilly, Liam Gumley, Space Science and Engineering Center, University of Wisconsin-Madison]


bulletGlečeri i polarni ledenjaci se otapaju
 
bulletPovećava se temperatura okeana i raste nivo mora (gubi se tlo, malim otocima prijeti potapanje).
 
bulletPojačava se intenzitet globalnog kruženja vodene mase: u tropskim predjelima ispari više vode nego što ima padavina na sjeveru; promjenjena šema padavina.
 
bulletNivo soli u Atlanskom okeanu se povećava, Golfska struja i prenos toplote ka Evropi slabe, ne mogu se isključiti nagle klimatske promjene.
 
bulletČešće dolazi do tzv. prirodnih katastrofa: oluje, poplave, suša.
 
bulletŠire se pustinje (gubitak površina za stanovanje, izbjeglice).
 
bulletPromjena vegetacije: može doći do odumiranja velikih šuma. Time bi došlo do velikog oslobađanja ugljen-dioksida, što bi još više povečalo efekat staklene bašte (vidi dolje) i dovelo do još bržeg zagrijavanja Zemljine površine ("galopirajući efekat staklene bašte"). 
 
bulletMoguća oštećenja ozonskog omotača: sluti se da zagrijavanje Zemljine površine sa sobom povlači hlađenje stratosfere (dio atmosfere na 15 do 25 km visine), što pojačava brzinu razgradnje ozonskog omotača.

Zašto se Zemlja zagrijava? - Efeket staklane bašte

Visoke temperature unutar staklenika postižu se tako što u staklenik nesmetano ulazu sunčeva svjetlost, zagrijava se tlo, a onda se spriječava gubljenje toplote koju oslobađa tlo. Isto tako se ponaša i naša atmosfera. Ovdje djeluju infracrveni gasovi koje je atmosfera apsorbovala kao staklenik. Ovi gasovi se nazivaju gasovi staklene bašte, a više informacija o tome naći ćete na drugoj stranici.

Para koja se zadržava u atmosferi i prirodni gasovi poput ugljen-dioksida, azotnog dioksida, metana i ozona dozvoljavaju plasiranje sunčeve energije na Zemlju, ali apsorbuju toplotu koju oslobađa Zemlja. Gasovi staklene bašte djelimice emituju ovu energiju i u suprotnom pravcu, natrag na Zemljinu površinu. Zbog toga je došlo do zagrijavanja Zemljine površine na prosječnu temperaturu od ca. 15°C (umjesto prijašnjih ca. –18°C) što je omogućilo život ljudima na našoj planeti. Ovo se naziva prirodnim efektom staklene bašte.


 

Aktivnostima čovječanstva, a posebno od početka perioda industrijalizacije koncentracija prirodnih gasova staklene bašte u atmosferi, a prije svega ugljen-dioksida, bitno se povećala. Pored toga, u atmosferu se emituju i dodatni sintetički gasovi na bazi halogenih hidrogena koji bitno utiču na klimu. Time se pojačava efekat staklene bašte, a globalna srednja temperatura raste. U tom slučaju govorimo o antropogenom (prouzrokovanom od strane ljudi) efektu staklene bašte.  

Važno je da se uvidi da klimatski problemi koje smo imenovali zavise jedni od drugih i da međusobno utiču na pojačavanje klimatskih promjena. Tako, na primjer, sječa šuma utiče na to da one više ne mogu u dovoljnim količinama apsorbovati ugljen-dioksid, pa se efekat staklene bašte povećava.

Zašto ljudi od prije 100 godina proizvode više gasova staklene bašte nego ranije?

Tokom industrijalizacije i sa porastom stanovnistava na Zemlji, te porastom saobraćaja, povećala se i potreba za energijom.To je dovelo do povećane upotrebe fosilnih goriva. Pored toga, porasla je potreba za hranom, te neophodnost osiguranja životnog standarda koji je bio na nešto višem nivou nego ranije. Zbog toga je u poljoprivredi intenzivnije dolazilo do preobražavanja prirodnog zemljišta u zemljište zasađeno monokulturama. Ovakav trend se i danas nastavlja. 

Drugi primjer bi bilo povećavanje efekta staklene bašte i oštećenje ozonskog omotača: Zahvaljujući efektu staklene bašte Zemljina atmosfera se zagrijava. Ovo prouzrokuje pad temperature stratosfere, čime se doprinosi oštećenju ozonskog omotača. Pojačava se UV-zračenje na Zemlju, što nije štetno samo za ljude, već dovodi do odumiranja morskih planktona. Time, opet, dolazi do povećanja emitovanja ugljen-dioksida, što povećava efekat staklene bašte. Atmosfera tik uz Zemlju se još više zagrijava i tako se zatvara (začarani) krug.  

Kako se može spriječiti klimatska katastrofa?

Koncentracija gasova staklene bašte u atmosferi ne smije više da se povećava. Ovo se može postići samo drastičnim smanjenjem emitovanja štetnih gasova. Sagorijevanje fosilnih resursa (nafta, zemni gas, ugalj) mora se smanjiti i to:

bulletsmanjenjem upotrebe energije,
bulletprelaskom na korištenje alternativnih izvora energije (sunce, vjetar, voda, biomasa).

Pored toga, atmosferi se može oduzeti određena količina ugljen-dioksida i to pošumljavanjem. Velike šumske površine koje vrše ovu funkciju moraju se očuvati, sječa šume mora biti zaustavljena.

Ipak, sudeći po izvještaju IPCC-a iz 2001. godine, čak iako bismo istog momenta prestali sa emitovanjem štetnih gasova i ukoliko bi prestalo zagrijavanje Zemljine površine i povećavanje nivoa mora, klimatske promjene bi se i dalje nastavile i to desetljećima ili čak stoljećima.  

Ostali tekstovi u okviru Osnovnog kursa 4

bulletGasovi u staklenoj bašti: O kojim se tačno gasovima radi, odakle dolaze i na koji način se razgrađuju ... [... više]
 
bulletZaštita klime: Od presudnog je značaja da svaki pojedinac pomogne da se djeluje u cilju spriječavanja klimatskih promjena. Kako se treba ponašati da bi se zaštitila klima ... [... više]
 
bulletKlimatska politika: Koje korake preduzima politika na globalnom, nacionalnom i lokalnom nivou da bi smanjila emitovanje štetnih gasova u atmosferu ... [... više]
 
bulletHronologija: Hronološki pregled bitnih datuma u međunarodnoj politici zaštite životne okoline ... [... više]
 
bulletGolfska struja: Da li može doći do skretanja Golfske struje i prestanka "grijanja Evrope toplom vodom" i da li to može dovesti do novog ledenog doba kao što pokazuje film The Day After Tomorrow ... [... više]

 
... dalje do Osnovnog kursa 5: S kojim problemima se susrećemo na putu ka održivom razvoju?

[Autorica: dipl.biol. Marietta Enss, Redakcija: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

 

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     


Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.