Osnovni kurs 3
na gore Osnovni kurs 2 Osnovni kurs 3 Osnovni kurs 4 Osnovni kurs 5

 


 

Održivi razvoj



Osnovni kurs 3: Kako funkcionira lokalna Agenda 21?

Na Svjetskoj konferenciji o zaštiti životne sredine i razvoju, koja je održana u Riju 1992. godine, zaživjela je Agenda 21. To je globalni akcioni program održivog razvoja u kojem su predviđene aktivnosti na svim nivoima i to tako da svi nivoi zavise jedan od drugog - od "globalne Agende 21" do mnogobrojnih projekata širom svijeta u okviru "lokalne Agende 21".

U ovom dijelu tematskog kompleksa predstavićemo osnove spomenutog akcionog programa. Težište teksta je na pitanju kako izgleda lokalna Agenda 21 i koje sve inicijative obuhvata. 


Razmišljati globalno - djelovati lokalno

"Ne postane mnogo dokumenata tako poznato. Agendi 21 je uspjelo ono što bi se moglo poželjeti i za mnoge druge dokumente i inicijative. Umjesto da završi u arhivama, ova Agenda je završila u rukama mnogobrojnih organizacija, shvatili su je mnogi i počeli djelovati u skladu s njom.

Zajedno s njom na put je krenuo poziv gradovima i općinama da zajedno sa svojim stanovnicima podstaknu razgovor o održivom razvoju i naprave pojedinačne nacrte djelovanja na tom putu.

Ideja vodilja je bila: održivi razvoj se mora dešavati tamo gdje žive ljudi, gdje kupuju, gdje imaju škole, gdje planiraju građevinsko zemljište, gdje imaju svoja radna mjesta - dakle u gradovima i općinama. Tako su i rođene vizije lokalne Agende 21."

[Bundesministerium für Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit (Hg.), Lokale Agenda 21 und nachhaltige Entwicklung in deutschen Kommunen. 10 Jahre nach Rio: Bilanz und Perspektiven, Berlin 2002, S. 24]



Put je cilj

Ne postoji idealan proces lokalne Agende 21 u smislu gotovog koncepta koji bi se mogao upotrijebiti. Svaki grad i svaka općina se međusobno razlikuju i tokom debata i razgovora oni sami moraju pronaći najbolji put za sebe.



Uprkos tome se mogu nazrijeti neki osnovni elementi i načini rada. Kao tipične karakteristike (idelanog) procesa lokalne Agende 21 mogli bi se pobrojati sljedeći principi: 
 
bulletučešće lokalnih vlasti,
bulletučešće stanovništva, posebno žena, omladine, nevladinih organizacija i poduzetinika,
bulletdugoročan proces planiranja i razgovora, koji se bazira na integraciji ekomomskih, ekoloških i socijanih aspekata,
bulletcilje je program djelovanja s kojim se svi slažu (koncenzus) i koji je orijentisan ka osnovama održivog razvoja,
bulletradi se o procesu tokom kojeg svi sudionici uče jedni od drugih,
bulletnovi način razumijevanja politike (kooperacija i koncenzus) dolazi do izražaja,
bulletpostizanje cilja, odnosno kretanje ka cilju mora se uvijek nanovo ispitivati tokom ovog procesa i to na osnovu jasnih indikatora. 

Poštivanje ovih principa ne znači samo sprovođenje lokalne politike zaštite životne sredine. Idealan slučaj je ono što je predstavljeno u sljedećem tekstu:

"Osnovne razlike leže u naglašavanju dugoročnog angažmana i u integraciji različitih oblasti politike. Moguće je, naravno, da se dosadašnji elementi lokalne politike pokažu kao održivi, iako se tom cilju u prošlosti nije poklanjala velika pažnja.

Učešće građana je od velikog značaja. Građani se posmatraju kao jednako važni partneri u dijalogu unutar lokalne zajednice, a to zahtijeva spremnost lokalne politike i lokalne uprave na dijalog i saradnju."

[Eick von Ruschkowski, Lokale Agenda 21 in Deutschland - eine Bilanz; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 31-32/2002, S. 19, Online-Version]

 

U Preambuli Agende 21 se kaže:

"Čovječanstvo se nalazi na odlučujućoj tački svoje istorije. Svjedoci smo nejednakosti među narodima, siromaštva, gladi, nepismenosti, bolesti i oštećenja ekosistema od kojih zavisi naš dalji život. 

Ujedinjavanjem razvojnih i interesa zaštite životne sredine, njihovim poštivanjem, može nam uspjeti da osiguramo pokrivanje osnovnih potreba čovječanstva, poboljšamo životni standard svih ljudi, te ostvarimo veću zaštitu ekosistema, a da pri tome imamo veće prinose i da tako sebi osiguramo budućnost.

Ovo nijedna nacija ne može ostvariti sama, ali je moguće da zajednički u globalnom partnerstvu djelujemo u smislu održivog razvoja."

[Potpun teks Agende 21 možete naći u online-ponudi Ujedinjenih nacija i to na više jezika: AGENDA 21]

 

Poglavlje 28 Agende 21 bavi se ulogom lokalnih zajednica:

"S obzirom na to da se mnogi problemi i rješenja koja se spominju u Agendi 21 tiču lokalnog nivoa, učešće lokalnih zajednica u ostvarivanju ciljeva imenovanih u Agendi 21 je od odlučujućeg značaja. 

Lokalne zajednice su te koje upravljaju ekonomskom, socijalnom i ekološkom infrastrukturom, nadziru građevinske i urbanističke planove, odlučuju o lokalnoj politici zaštite životne sredine, o propisima u ovoj oblasti, te sudjeluju i u sprovođenju nacionalne i regionalne politike zaštite životne sredine. Kao politički i upravni nivo koji je najbliži građanima lokalne zajednice igraju glavnu ulogu u procesu informisanja i mobiliziranja građana na putu ka održivom razvoju. 

Svaka lokalna zajednica trebalo bi da započne razgovore sa svojim građanima, lokalnim organizacijama i privatnim poduzetnicima, te da zajedno s njima zaključi i donese nacrt 'lokalne Agende 21', specifične za svoje područje. Stalnim konsultacijama i postizanjem koncenzusa lokalne zajednice će u razgovoru sa organizacijama svojih građana, obrtnika, poduzetnika biti u mogućnosti da formulišu najbolju strategiju održivog razvoja. Sa druge strane, stalnim konsultacijama mijenja se svijest građana o pitanjima održivog razvoja."

 

Kritika Agende 21:
Samo tigar od papira?

"Pojam 'Sustainable Development' (održivi razvoj) ... obuhvata i formulu za kompromis između (legitimnih) zahtijeva zemalja Trećeg svijeta za većim tehničko-infrastrukturalnim razvojem i većim blagostanjem i zahtijeva grupa za zaštitu prirode i dugoročno očuvanje prirodnih bogatstava. 

Ova konfliktna linija koja se nalazi između prekomjerne upotrebe resursa i potrebe za postizanjem socijalnog izjednačavanja ima teoretsko rješenje: visoko-industrijalizirane zemlje moraju rapidno smanjiti upotrebu resursa, a onaj dio svijeta koji još nije industrijaliziran i gdje industrijalizacija treba tek da se sprovede mora umjereno da koristi resurse, tako da globalno dođe do smanjenja korištenja istih.

Na Svjetskoj konferenciji u Riju nije potpisan ugovor kojim bi se regulisalo korištenje resursa u budućnosti ili bi se dale trgovinske olakšice za ekonomski slabije nacije, već je sa Agendom 21 otvorena nova scena: održivi razvoj se planira na osnovu postignutog koncenzusa, pritom se navodi mnogo različitih administrativinh i tehničkih prijedloga, ali ni u kom slučaju nisu ponuđena ograničenja.

Delegacije vlada mnogobrojnih država koje su bile prisutne na Konferenciji potpisale su ovu Agendu, jer ona nije sadržavala nikakva ograničenja ili obaveze. Nevladine organizacije koje su bile prisutne na Konferenciji bile su zadovoljne jer su po prvi puta imale pravo glasa.

Svaki poznavalac međunarodne političke scene može prepoznati da ovakav proglas poput Agende 21 ionako slabim Ujedinjenim nacijama nije mogao mnogo toga donijeti."

[Heino Apel, Lokale Agenda 21 und Partizipation; in: Ausserschulische Bildung 2/1999, S. 137]

Ponuda za angažman građana u društvu

"Osnovu za proces Agende 21 koji obećava uspjeh predstavlja što veću angažovanost aktera iz politike, uprave, ekonomije, sindikata, crkava i religioznih zajednica, udruženja i 'neorganiziranih' građana. Time lokalna Agenda 21 predstavlja interesantnu ponudu za društveni angažman građana. A upravo aktiviranje angažmana građana i aktiviranje dobrovoljnog rada prilikom urbanističkih i projekata planiranja iskorištavanja građevinskog zemljišta može dati odlične impulse procesu Agende 21."

[Klaus Hermanns, Die Lokale Agenda 21. Herausforderung für die Kommunalpolitik; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 10-11/2000, S. 3, Online-Version]

Faze procesa lokalne Agende 21


U sljedećem dijagramu prikazane su četiri faze (idelanog) toka procesa lokalne Agende 21. Ono što je bitno da se uoči je da se proces ne završava nakon evaluacije. Radi se o stalnom procesu učenja, traženja, diskutovanja, prilikom kojeg se saznanja i iskustva prenose u sljedeće cikluse. 



Šta je postignuto?

Sljedeći tekst predstavlja bilans stanja 10 godina nakon Konferencije u Riju i neposredno pred Konferenciju održanu 2002. godine u Johanesburgu:

"
Ukoliko poredimo ono što je rečeno u Agendi 21 1992. godine u Riju i ono što se do danas postiglo, rezultati procesa su prilično razočaravajući. Niti je postignuta promjena raspoloženja kod građana, niti se ostvarila mobilnost širokih masa i zalaganje za postizanje održivog razvoja, niti su ostvareni adekvatni ciljevi. Doduše, poglavlje XXVIII Agende 21 o djelovanju i ne može se uzeti kao realistična mjere. U vrijeme kada je donesena Agenda 21 nije bilo nikavih ranijih iskustava u ovoj oblasti i to je više bio teorijski koncept na papiru. Niko nije mogao predvidjeti koliko će trajati da se ovaj koncept prenese u stvarnost i u društvo.

Zaključak je da se treba odati počast onome što je do sada postignuto, ali i da ima još mnogo toga da se uradi. Iako lokalna Agenda 21 nije do kraja ispunila očekivanja u vezi sa pokrivanjem spektra problema i donošenja rješanja za probleme, mora se konstatovati da je naišla na veliki odjek kod građana. Do sada, nažalost, još nije dostignuta ona kritična masa. Još uvijek su procesi lokalne Agende 21 samo dobrovoljni, ali ne i obavezni i ne bave se kontroverznim temama kao što su finansije lokalne zajednice, dugoročan razvoj zajednice, integracija i jačanje manjina u zajednici i sličnim.  

Princip da se koncept održivog razvoja sprovodi u lokalnoj zajednici predstavlja ogroman potencijal, no i lokalne zajednice moraju da prepoznaju ovaj potencijal te da se angažuju. Danas i dalje u politici dominiraju kratkoročni sektoralni programi djelovanja."

[Eick von Ruschkowski, Lokale Agenda 21 in Deutschland - eine Bilanz; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 31-32/2002, S. 24, Online-Version]

Ostale informacije na ovu temu na Internetu

ICLEI je skraćenica za International Council for Local Environmental Initiatives (Međunarodno vijeće lokalnih inicijativa za zaštitu životne sredine). Organizacija sa sjedištem u Torontu osnovana je 1990. godine od strane lokalnih vlada u UN-ovom sjedištu u Njujorku. 

Organizacija se posvetila ostvarenju ciljeva koji su u uskoj vezi sa lokalnom Agendom 21:"Misija ICLEI-a je da širom svijeta unapređuje razvoj lokalnih vlada i uprava, a u cilju postizanja globalnog održivog razvoja s posebnim akcentom na zaštitu životne okoline (Mission Statement; http://www.iclei.org/about.htm)."

Online-
ponuda ICLEI-a nudi cijelu lepezu primjera, izvještaja i informacija o nastajanju i trenutnom stanju lokalne Agende 21 širom svijeta. Najbolje i najopširnije informacije ćete naći na sljedećoj stranici: http://www.iclei.org/ICLEI/la21.htm

... dalje do Osnovnog kursa 4: Kako mogu da taštitim klimu?

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

 

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     


Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.