|
| |
 |
Kako da djelujem u pravcu održivog razvoja? - Primjer:
Kupovati proizvode koji su nastali fer
razmjenom novca i dobara
Ovako izgleda robna oznaka za proizvode koji su nastali fer razmjenom novca
i dobara. Ko kupuje
ovakve proizvode ne samo da će dobiti kvalitetnu robu, već može biti siguran da
je to proizvod tokom čijeg stvaranja nije dolazilo do iskorištavanja radne snage.
Sljedeći tekst je tekst austrijskog osnivača ovog svjetski poznatog pokreta (http://www.fairtrade.at/).
On objašnjava osnovne principe fer trgovine.
|
JOŠ NIKAD NIJE BILO TAKO JEDNOSTAVNO BITI
FER
"Sjever uživa, Jug proizvodi: kafa, kakao, čaj, šećer, riža, banane i još
mnogo drugih proizvoda iz Afrike, Azije i Južne Amerike koji jednostavno
pripadaju našoj svakodnevici. Nažalost, ono što se samo po sebi ne podrazumijeva je
da proizvođači u zemljama u razvoju žive od svog rada. Razvoj cijena i njihova
ekonomska zavisnost od sirovine guraju cijele porodice malih proizvođača na rub
siromaštva. Da bi naša kafa bila jeftinija oni moraju podnijeti velike žrtve. To
nije fer.
FER TRGOVINA - drugačiji put
Princip je sasvim jednostavan: Proizvođači za svoje sirovine dobijaju fer
cijene, bez obzira na tržišnu cijenu gotovog proizvoda. Samo tako možemo
govoriti o odgovornosti, samo na taj način ljudi u zemljama u razvoju mogu svojim radom osigurati
sopstvenu egzistenciju i dostići bar najniži prag standarda u oblastima
obrazovanja i zdravstva.
Potrošači dobijaju ukusne, kvalitetne životne namijernice. One dolaze
kontroliranim putevima iz zemalja u razvoju u Evropu - sa garancijom porijekla.
Potrošači mirne savjesti mogu uživati u ovim proizvodima (...). Svjesnom
odlukom da kupite proizvod koji nosi oznaku FER TRGOVINE dajete svoj lični
doprinos fer svijetu!
FER TRGOVINA je djelotvorna suradnja na zajedničkom razvoju koja je pozitivna
za sve sudionike. Tu se ubrajaju:
 | MALI PROIZVOĐAČI,
jer se principom fer trgovine osigurava njihova egzistencija, te su u
mogućnosti da planiraju svoju budućnost. Kooperative malih proizvođača dobijaju
premije za socijalni i ekološki razvoj koje se upotrebljavaju za čistu vodu
za piće, medicinsku skrb, izgradnju školskih sistema itd. Čest je slučaj da
upravo FER TRGOVINA omogućava prelazak na bioproizvodnju, jer je ona povezana
sa dosta visokim troškovima.
|
| RADNICI NA PLANTAŽAMA,
jer inicijative fer trgovine stvaraju uslove rada i života koji su dostojni
čovjeka: regulisan radni odnos sa minimalnim dohotkom zagarantovanim
zakonom, zakonski regulisan minimum standarda, zaštitu od trovanja opasnim agro-hemikalijama,
zabranu prisiljavanja na rad i najmanju mjeru zdravstvene skrbi, što u
zemljama Juga nije samo po sebi razumljivo.
|
| POTROŠAČI,
jer mogu uživati u kvaliteti proizvoda koji su proizvedeni u prirodnom
okolišu. FER TRGOVINA garantuje porijeklo i kontrolisani priliv roba koje
potiču uglavnom od malih proizvođača. Ovakva roba se od sjetve do žetve
njeguje ručno i stoga je veoma vrijedna. Dakle, može se uživati u kvalitetu
robe, a još k tome čiste savijesti, jer smo se odlučili za proizvod s oznakom
FER TRGOVINE. Ako samo 10 ljudi na Sjeveru konzumiraju kafu koja je proizvedena
FER TRGOVINOM, na Jugu od toga može preživjeti cijela porodica.
|
| PRIRODA,
jer se robe koji nastaju poštujući inicijativu FER TRGOVINE tradicionalno
proizvode u skladu sa prirodom i poštivajući je i u skladu sa održivim razvojem
ekonomije, dakle mješavinom sa drugim biljkama u svrhu samodohranjivanja i uz
redukciju upotrebe agro-hemikalija. Đubrenje kompostom (đubrivom nastalim
prirodnim biološkim putem) i zaštita od erozije.
Pored toga, primarno izbjegavanje i ekološko odlaganje otpada. Štite se
prirodne vode. Sve to se, naravno, pozitivno odražava na cjelokupnu prirodu
planete Zemlje, a samim tim koristi i ljudima u Evropi.
|
| DJECA U ZEMLJAMA JUGA,
jer je zabranjeno iskorištavanje rada djece i jer porodični dohodak
zadovoljava osnovne potrebe. Premije inicijativa FER TRGOVINE, između ostalog,
omogućavaju izgradnju škola." |
[http://www.fairtrade.at/phps/index.php?thema=fairtrade]
 |
Primjer - Kafa
Mnoge sirovine danas su na tržištu prisutne kao proizvodi FER TRGOVINE:
kafa, čaj, čokolada, banane, med, šećer ili riža. Na primjeru kafe
pogledaćemo koliko su u praksi tačni primjeri koje smo gore spominjali. |
Sljedeći tekst je također tekst austrijskog
osnivača pokreta FER TRGOVINE: "Kafa je najvažnije agrarno dobro u globalnoj
trgovini između Sjevera i Juga, nakon nafte kafa je druga sirovina po redu koja
se najviše izvozi.
Društveni standardi
Pad cijena kafe na svjetskom tržištu koji se bilježi od januara 1999. godine u
bijedu je odveo stotine hiljada ljudi. Mali proizvođači su oni kojima najprije
prijeti ovakav razvoj događaja. Izlaz iz krize je fer trgovina. Proizvođači
kafe koja ima oznaku FER TRGOVINE dobijaju gotovo dvostruko više od trenutne
tržišne cijene kafe. Cijena FER TRGOVINE se ne orijentiše prema cijeni na
svjetskom tržištu već prema razvoju kupovne moći, tako da proizvođači mogu
adekvatno živjeti od svog rada.
Jedan kvintal kafe (45,4 kg) 1997. godine na svjetskom tržištu koštao je u
prosjeku 189 američkih dolara, dok se 2003. za kvintal plaćalo u prosjeku
64 američkih dolara. Mninimalna cijena koja se plaća za kvintal kafe koja nosi oznaku FER TRGOVINE
iznosi 121 američkih dolara. Ukoliko cijena kvintala na svjetskom tržištu poraste porašće
i cijena kvintala kafe sa oznakom FER TRGOVINE. Sa dodatnih 5 američkih dolara po kvintalu
financiraju se održivi projekti za proizvođače kafe. Ova iznos je vezana za
socijalne i ekološke razvojne projekte.
U TIEMELONLA NICH K LUM, kooperativi FER TRGOVINE u Meksiku, kafa se obrađuje
organski i biološki. Ovo zahtijeva mnogo truda kao i znanja o križanju kultura.
Prirodno đubrivo potiče od kompostiranja biljnog otpada. Kafa se plijevi ručno,
biljne uši se odstranjuju bez pesticida. Glavni cilj je poboljšanje uslova
života malih proizvođača i to okretanjem tradicionalnim vrijednostima i
unapređenjem samoodređenja.
Zemlje porijekla
Kafa koja nosi oznaku
FER TRGOVINE potiče iz kooperativa iz ovih zemalja: Bolivija, Brazil, Kamerun,
Kolumbija, Uganda, Kosta Rika, Dominikanska Republika, Ekvador, El Salvador,
Etijopija, Gvatemala, Haiti, Honduras, Indonezija, Meksiko, Papua Nova Gvineja,
Peru, Tanzanija, Tajland, Uganda i Venecuela.
Ekološki standardi
Posljedica kolonijalnog doba bio je prelazak sa malih proizvođača na velike
plantaže kafe. Da bi se povećala proizvodnja prelazilo se na monokulture. Ovakva
vrsta proizvodnje zahtijevala je upotrebu mineralnih đubriva i pesticida. Kafa
sa oznakom FER TRGOVINE potiče samo od malih proizvođača koji su se organizirali
u kooperative. Unapređenje proizvodnje putem malih proizvođača pomaže održanju
ovakvog načina egzistencije i predstavlja prvi i najvažniji korak u pravcu
održivog razvoja poljoprivrede.
Ovi mali proizvođači već i zbog viskokih troškova ne upotrebljavaju pesticide i
umjetna đubriva. Križanje kultura daje mnogo povoljnije bilanse CO2 nego
monokulture. Unapređivanje ovakvog načina proizvodnje pomaže i spriječavanju
migracije - mali proizvođači se odlučuju ostati na selu, jer tamo imaju
osiguranu egzistenciju i ne sele se u prenapučena predgrađa velikih gradova.
Kafa sa oznakom FER TRGOVINE proizvedena je sa mnogo više svijesti o zaštiti
čovjekove okoline nego ona konvencionalna. Trenutno oko 70% kafe sa oznakom FER
TRGOVINE nosi i bio-oznaku, jer se bioproizvodnja ciljano unapređuje fer
trgovinom.
Osnovna pravila ekološke proizvodnje kafe su:
| Treba se odlučivati za one sorte kafe koje u
dotičnoj regiji nabolje uspijevaju - otoprne su na štetočine i bolesti
specifične za tu regiju. |
| Mješavinom kultura (uzgojem na istom
području više različitih kultura) kao što su banana, ananas, papaja ili začini,
područja se štite od erozije. |
| Što je moguće više i duže treba odolijevati
upotrebi mineralnih đubriva i pesticida. Umjesto toga bi trebalo da se ekološkim putem njeguje kafa - ručno plijevljenje, proizvodnja komposta i
đubrenje kompostom i održanje zdravlja kafe. |
Ovakav razvoj ekološke proizvodnje može da
funkcioniše samo ako proizvođači budu i adekvatno nagrađeni za svoj trud.
Kriteriji za proizvodnju kafe tačno su utvrđeni i kontrolisani od strane
organizacije FLO." Više informacija ćete naći u online-ponudi ove organizacije
www.fairtrade.net/.
[http://www.fairtrade.at/phps/index.php?thema=fairtrade&zo=rohstoffe]
[Početak
stranice]
|
