Osnovna cj. 5

na gore Osnovna cj. 2 Osnovna cj. 3 Osnovna cj. 4 Osnovna cj. 5

 

Higijena
Suradnja
Razredno vijeće


 

Metode

Osnovna cjelina 5: Demokracija u školi


Političko obrazovanje kao školski princip

Do sada samo se bavili didaktičkim načelima (Osnovna cjelina 2) i metodama (Osnovna cjelina 3, Osnovna cjelina 4) kao najvažnijim alatima za nastavu iz područja političkog obrazovanja, a u ovom dijelu Tematskog kompleksa predstavit ćemo vam primjere koji pokazuju da se o demokraciji ne mora samo učiti u školi, već da je moguće i provoditi je. Učenje demokraciji neće biti dovoljno živopisno ako se zanemari ova plastična dimenzija, dimenzija stvarnosti.

"Školska kultura i kultura učenja trebale bi učenicima omogućiti da putem vlastitih iskustava i vlastitog djelovanja u školi praktično provode smisao politike i demokracije, da dožive i razumiju ova iskustva kako bi ih kasnije mogli primijeniti i do kraja usavršiti vještine nužne za funkcioniranje jednog demokratskog društva. Učenje demokracije ne može se zasnivati samo na nastavi, na informacijama koje se ponude učenicima, na analizama i verbalnoj argumentaciji. Političko obrazovanje nije samo nastavni predmet ili načelo u nastavi, ono mora biti i stalni školski princip."

[Peter Henkenborg, Politische Bildung als Schulprinzip: Demokracie-Lernen im Schulalltag; in: Wolfgang Sander (Hg.), Handbuch politische Bildung, Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 476, Bonn 2005, S. 265-266]
 


Jaz između onoga što bi trebalo biti i stvarnosti

Iako je prakticiranje demokracije u školi za ostvarivanje ciljeva političkog obrazovanja (vidi Osnovna cjelina 4) potpuno neupitno, moramo primijetiti da upravo u ovom području postoje veliki deficiti.

"Jaz između onoga što bi trebalo biti i stvarnosti vidljiv je posebno u području participiranja. Iskustvo participiranja je jedan od osnovnih elemenata kognitivnog učenja demokracije. U školskoj svakodnevici, međutim, postoji jasno ograničenje mogućnosti sudjelovanja učenika, posebno u važnim pitanjima koja se tiču škole i nastave."

[Peter Henkenborg, Politische Bildung als Schulprinzip: Demokracie-Lernen im Schulalltag; in: Wolfgang Sander (Hg.), Handbuch politische Bildung, Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 476, Bonn 2005, S. 272]


Kritika:
Škola kao demokratsko mjesto

Zbog nedostatka mogućnosti participiranja i drugih deficita uvijek se razvija oštra kritika: "Neki od kritičara našeg obrazovnog sustava smatraju škole mjestom gdje demokracija nije potrebna. Mnogi od njih su upravo zbog toga odgovorni za mentalitet prilagođavanja i civilni kukavičluk novih generacija. 

U školi se predaje uglavnom autoritativno i suzbija se svaka mogućnost razgovora. Stalno je prisutno ocjenjivanje ponašanja, cenzura, a ocjenama se vrši pritisak na učenike. Po ovoj kritici škola je prije ustanova socijalno-darvinističkog društva negoli mjesto na kojem se uče osobne i moralne jačine i demokratski način življenja."

Nužno je drukčije shvaćanje pojma "škola" i otvaranje škola...

U sljedećem tekstu naći ćete dva prijedloga pomoću kojih bi škola mogla postati (i) mjesto na kojem živi demokracija:

"S jedne strane, nužno je shvatiti da škola nije samo 'obrazovna ustanova', već je i socijalno-odgojna ustanova, društvo u malom, mjesto za život djece i odraslih u kojem se mogu pronaći gotovo svi problemi koje susrećemo i u političkoj i socijalnoj stvarnosti.

Shvatiti školu kao 'polis' koji treba doživljavati i razumijevati u njegovoj punoj socijalnoj stvarnosti, kao zajednicu u kojoj treba unapređivati vrline građana, najprije stvara mogućnost da se demokracija i građanska etika shvate ozbiljno u školama.

Potom dolazi mogućnost za stvaranje mosta, izvlačenje škola izvan njihove ograde u stvarnost društva, zahtjev da škole preuzmu projekte podučavanja, da postanu socijalne službe lokalnih inicijativa, da preuzmu istraživačke zadatke 'praktičnog učenja', čime bi se sasvim svjesno prešla granica učenja u školi, a one bi saznale kolika je ozbiljnost političkog djelovanja i koje su društvene konsekvence onoga što se odigrava u školi."

[Andreas Flitner, Kinder müssen nachdenken - Lehrer müssen das anerkennen. Was kann die Schule für demokracisches Denken und Handeln tun?; in: Das Parlament 27/2004, S. 16]

Dobri razlozi za uvježbavanje demokracije u školama ...

"Civilna hrabrost ili socijalna hrabrost" jedan je od najvažnijih elemenata demokracije koja živi. Demokratski izabrani parlamenti, zakonski formirane vlade, nezavisni sudovi, sloboda govora i druge demokratske institucije samo su polovica demokracije. 

Druga polovica su način življenja i vrste odnosa jednih prema drugima -  veliki broj građana koji se trude da održe zajedničko blagostanje i ljudska prava koja su zajamčena svakom pojedincu.

Demokracija živi samo kada ne postoje prijetnje ili prisile ponašanja i kada postoji dovoljan broj građana koji se osjećaju odgovornima za održanje pravednosti, fer ponašanja i slobode govora. Ovi građani brinu se o tome da se demokracija održi i tamo gdje njeno održanje nije samo po sebi razumljivo, tamo gdje je za održanje demokracije potrebna građanska hrabrost i gdje za hrabre nerijetko nastaju posljedice."

[Andreas Flitner, Kinder müssen nachdenken - Lehrer müssen das anerkennen. Was kann die Schule für demokracisches Denken und Handeln tun?; in: Das Parlament 27/2004, S. 16]


Primjeri iz prakse

Na sljedećih nekoliko stranice možete pročitati nešto o primjerima iz škole Helene-Lange iz Wiesbadena (Njemačka). Neobično ponašanje odgovornih u ovoj školi i demokracija koja tamo živi poznati su već i izvan granica Njemačke. Ovi primjeri odnose se na unutrašnje uređenje funkcioniranja škole. Odabrali smo ih jer su relativno laki za isprobavanje i provedbu i jer "Demokracija u školi" mora i početi u školi, ali tamo ne mora ostati, već se putem raznih inicijativa može proširiti na lokalnu ili čak globalnu razinu.

bullet Preuzeti odgovornost: Učenici sami uređuju i čiste svoju školu ...
 
bulletSuradnja: Učenici preuzimaju službe ...
 
bullet Sudjelovanje: Učenici svoje probleme rješavaju na razrednom vijeću ...

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

 

TemeLjudska prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Stranke  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode

     

Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo agora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.