Projekt

Jedan od osnivača moderne metode projekta, Amerikanac John Dewey (1859-1952.), projekt opisuje kao "metodu smislenog iskustva". Nastava se ne mora sastojati samo od fiktivnih situacija, nego je potrebno da se u nastavi obrađuje što više situacija iz svakodnevice. O tijeku projekta i njegovim teoretskim osnovama postoje mnoga objašnjanja. No, ono što svakako svi prihvaćaju je činjenica da je konkretno djelovanje jedna od važnih polaznih točaka procesa saznavanja. U tijeku projekta nastavnici i učenici rade ravnopravno na ispunjavanju sasvim realnog zadatka. Na taj način je lakše stjecati ključne vještine jednog budućeg politički aktivnog građanina. 

Što je projekt?

"Osnova za projekt je suočavanje s doživljenom stvarnošću, a tijekom tog suočavanja potrebno je pronaći jedno ili više rješenja za konkretan, stvaran problem te ta rješenja prikazati u konačnom proizvodu projekta."

[Dieter Maier, Methoden für komplexe Lernvorhaben: Projekt, Sozialstudie und Zukunftswerkstatt; in: Wolfgang Sander (Hg.), Handbuch politische Bildung, Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 476, Bonn 2005, S. 594-595]
 

Tijek projekta

1. Inicijativa za pokretanje projekta i pronalaženje teme

Ono što je važno u ovoj fazi je otvorena polazna situacija i zanimanje učenika za odabranu temu. Inicijativa za pokretanje projekta može nastati sasvim spontano zahvaljujući nekoj ideji učenika ili nastavnik zajedno s učenicima pokreće diskusiju na tu temu te zajednički odlučuju o tome. Ako nastavnik želi zadržati pravo izbora teme, onda može učenicima ponuditi listu sa široko definiranim temama iz koje oni trebaju odabrati ono što žele raditi.

2. Planiranje projekta

a. Grupa raspravlja o odabranoj temi i odlučuje se za područje unutar kojeg želi raditi projekt. Osim toga, potrebno je dati naziv konačno odabranoj temi, utvrditi rok završetka projekta i odlučiti što će biti konačni proizvod projekta.

b. Zajednički se postavljaju ključna pitanja koja će služiti kao pomoć tijekom provedbe projekta i pravi se struktura rada na projektu. Pravi se i konkretan plan rada na projektu: tko što radi, kako i u kojem vremenskom okviru.

3. Provedba projekta/faza rada
 

Nastavnik i učenici rade na projektu po već utvrđenom planu rada: prikupljaju informacije, vode intervjue, sakupljaju materijale, prave proizvod, pripremaju prezentacije itd.

Međusastanci: Svi učenici se informiraju o provedenom radu. Učenici su u poziciji da daju prijedloge za poboljšanje. Nastavnici i učenici zajedno razgovaraju o tijeku projekta i o svom međusobnom odnosu. Međurazgovori pomažu sprječavanju akcionizma i preuzimanju odgovornosti i zasluga od strane samo jednog dijela učenika. Osim toga, na međusastancima se razgovara i o tijeku projekta kako bi se otpoštovao zadani vremenski plan.

4. Prezentacija

Na primjer izložba, predavanje, diskusija, zidne novine, prikazivanje filma, leci i slično.

5. Evaluacija

Nastavnik i učenici zajednički razgovaraju o cjelokupnom procesu provedbe projekta. Razgovaraju o uspjehu koji su postigli, proizvodu koji je proizašao iz projekta i znanjima koja su stekli. Nakon konstruktivne kritike daju se prijedlozi za poboljšanje budućih projekata. 
 

Prednosti i mane

Prednosti metode projekta
 

	metoda je bliska realnosti (za razliku od metoda koje se zasnivaju na simulacijama), projekti predstavljaju "most" između škole i stvarnosti
	pridonosi stjecanju ključnih vještina demokratskog društva
	učenje kroz djelovanje, time uspjeh učenja ima prefiks održivog
	izaziva izuzetnu motiviranost kod učenika, a time i njihov najveći angažman

Mane metode projekta
 

	trajanje (mnogo školskih satova je potrebno za provedbu jednog projekta)
	ne može se unaprijed računati na uspjeh
	u nekim slučajevima zahtijeva izuzetno veliki angažman nastavnika
	nije "svakodnevna metoda", inače bi se izgubila njena draž i ne bi u tolikoj mjeri motivirala učenike
	dovodi do problema organizacijske prirode (nastavni plan i program, struktura nastavnog sata itd.)