|
| |
Osnovne metode u nastavi
političkog obrazovanja
Funkcije |
Predavanje
nastavnika
Predavanje nastavnika je usmeno predstavljanje društveno-znanstvenog sadržaja
ili neke uzročno-posljedične veze. Predavanje se može razviti spontano
kao odgovor na pitanje učenika ili biva pripremljeno i svjesno planirano za
nastavu.
Kada se primjenjuje predavanje?
Predavanje nastavnika omogućuje da se brzo odstrane moguće nejasnoće
tijekom nastave te da se sadržaji strukturirano prenesu u vrlo kratkom vremenskom
roku. Predavanje se može koristiti bilo kada u sklopu nastavne jedinice.
Na primjer:
 | za uvod u temu, |
| kao odgovor na pitanje, |
| za pojašnjavanje pojma, |
| za prenošenje informacija, |
| za pravljenje sažetka već učinjenog. |
|
|
staromodno ...
... ali važno |
Ima li predavanje smisla u nastavi političkog obrazovanja?
Predavanje danas nosi obilježje staromodne metode rada i smatra se da je
nedoraslo novom dobu. Prebacuje mu se da je autoritativna metoda učenja, da
potiče pasivnost učenika i da samim tim izaziva kod učenika ponašanje
konzumenata.
Predavanje, zaista, ako ga uporedimo s metodama koje su usmjerene u smjeru djelovanja samih učenika, predstavlja komunikaciju na jednom
kolosijeku
"nastavnik - učenik", ali potiče kod učenika jednu vrlo važnu sposobnost:
aktivno slušanje i razmišljanje.
Predavanje se može u mnogo slučajeva veoma korisno upotrijebiti u nastavi
političkog obrazovanja, no mora se obratiti pozornost na to da ne smije trajati
duže od 10 minuta te da ni u kom slučaju ne smije biti jedina metoda koja se
koristi.
|
|
Kriteriji kvaliteta |
Koje bi kriterije trebalo zadovoljavati dobro pripremljeno predavanje?
| Kratkoća (5 do 10 minuta) |
| Pregledna struktura |
| Razumljivost (ne smije biti previše
različitih misli niti se smiju upotrebljavati teški stručni izrazi)
|
| Izbjegavati leksikonske definicije
(informacije se moraju obraditi na zanimljiv način) |
| Vizualno predstavljanje izgovorenog uz pomoć
table ili folija za grafikon (vizualno predstavljanje ne smije odvući
pažnju od
predavanja, vidi dolje) |
| Učenicima bi trebalo prije početka
predavanja reći što trebaju činiti (npr. samo slušati,
zabilježiti
pitanja, zapisati najzanimljivije dijelove) |
| Trebalo bi sadržavati ponavljanje, npr.
najvažnijih dijelova u okviru sažetka |
| Slobodan govor i kontakt očima s
učenicima |
| Kraj i početak moraju biti lako
prepoznatljivi |
|
Zašto je potrebno vizualno predstavljanje?
Naravno da su kvote zadržavanja pažnje na predmetu koji se obrađuje
tijekom nastave različite na individualnoj razini i da se ne mogu ovako točno odrediti, kako to
sugerira dijagram. Međutim, istraživanja iz područja psihologije učenja pokazuju
da mogućnost zadržavanja pažnje učenika raste uvođenjem vizualnog
predstavljanja rečenog.
Ovo je posebno važno za duge referate i predavanja. No ni prilikom predavanja
nastavnika vizualno predstavljanje ne bi smjelo biti izostavljeno.
Dijagram pokazuje i da "samostalno djelovanje" ostvaruje najveći uspjeh
tijekom procesa učenja. Ovo svakako govori u prilog primjene metoda usmjerenih u
smjeru djelovanja. Nekoliko metoda specijaliziranih za nastavu iz područja političkog
obrazovanja predstavit ćemo u sklopu Osnovne
cjeline 4.
Kako da vizualno predstavljamo?
Obje folije za grafikon koje vidite na gornjoj slici sadrže iste informacije. Na
foliji 1 informacije su prikazane u tekstu i time je sve pogrešno napravljeno.
Na foliji 2 napisane informacije su pregledne i kratke. Naslov je naglašen,
informacije su nabrojene i lako ih je shvatiti, a najvažnija stvar naglašena je
i jednim od uobičajenih simbola - strelicom.
Kako da držimo predavanje?
Osim vizualnog predstavljanja, ako
želimo održati uspješno predavanje, mora se obratiti pažnja i na još neke aspekte. S obzirom na to da je nemoguće obraditi ovu
temu do u detalje, ograničit ćemo se na samo nekoliko najvažnijih aspekata za
uspješno predavanje:
|
Redukcija: Manje je više!
Predavanje se mora ograničiti samo na ono što je najvažnije. Publika svakako
može zapamtiti samo mali dio rečenog te je zbog toga još važnije da se važni
dijelovi predavanja naglase retorički i vizualnim predstavljanjem.
|
|
Razumljivost:
Publici je teško. Predavač bi im zbog toga trebao ponuditi što je moguće više
različite pomoći. Ova teza svakako podrazumijeva najrazličitije mogućnosti
pomoći, no prije svega tu spada imperativ korištenja jednostavnih riječi i
rečenica te izbjegavanje složenih rečenica.
|
|
Dramaturgija: U svakom
slučaju trebalo bi izbjegavati uvijek jednak, neizražajan, monoton ton
glasa. Vrlo praktično retoričko sredstvo je povisiti ili sniziti ton na bitnim
dijelovima predavanja. Osim toga, predavač bi morao praviti stalnu promjenu,
pa bi tako nakon duljeg izlaganja mogla uslijediti neka šala. Publika mora s
vremena na vrijeme dobiti mogućnost da se odmori. Ova promjena bitna je i za
medije: prezentacija uz pomoć LCD-projektora može se na trenutak prekinuti da bi
se nešto napisalo na tabli.
|
|
Strukturiranje:
Dobro smišljena i logična struktura koja se usmjerava prema interesima i
sklonostima publike je od velike pomoći. Ova struktura predavanja trebala bi
biti prisutna od početka do kraja predavanja i da služi kao nit koja sve
povezuje.
|
[Autori: Marietta Enss (Marieta
Ens)/Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
