|
| |
Osnovne metode u nastavi
političkog obrazovanja
 |
Analiza teksta
Tekstovi su nezaobilazan radni materijal i strukturalan
element u nastavi političkog obrazovanja ili na seminarima, bez
obzira na to predstavljaju li izvor informacija, provokaciju ili su tu
kako bi potaknuli na diskusiju, imaju li ulogu komentara ili unapređuju
samostalno građenje i oblikovanje mišljanja učenika.
Preduvjet za rad s tekstovima je vještina čitanja, odnosno
sposobnost učenika da čitaju i razumiju tekst, da samostalno preuzmu
informacije iz teksta te da te informacije povežu sa svojim
predznanjem.
|
| |
Zašto se tekstovi moraju pažljivo analizirati ?
Pisana riječ može sadržavati potpuno drukčije značenje od
rečenog, s obzirom na to da autor teksta selektivno bira što će napisati i, u
pravilu, već ima neko izgrađeno mišljenje. Čak i pogrešne informacije mogu
imati informativnu vrijednost.
|
|
Način rada |
Kako se analizira tekst?
1. Pročitati i steći okvirni pregled za sebe
2. Pojasniti značenje nepoznatih pojmova (rječnik ili pitati
nekoga)
3. Razumjeti tekst - pomoć za razumijevanje teksta:
a. Pronaći novi naslov za tekst
b. Svaki odlomak teksta prepričati vlastitim riječima
4. Analizirati tekst uz pomoć pitanja:
a. Šta se, gdje i kada dogodilo?
b. Tko je sudjelovao u tome?
c. Kako je protekao ovaj događaj i zašto je došlo do njega?
d. Što je prethodilo događaju i koje su njegove posljedice?
e. Postoji li neka uzročno-posljedična veza koja se tiče
ovog događaja?
(historijska, politička, socijalna, kulturalna, geografska)
f. Što mene osobno zanima u vezi s ovim događajem?
5. Obilježiti ključna mjesta i ključne pojmove
6. Postaviti pitanja u vezi s tekstom:
a. O kojoj vrsti teksta se radi? (komentar,
govor, zakonski tekst itd.)
b. Kada i u kakvom okruženju je nastao tekst?
c. Što je bio povod za nastanak teksta i s kojom je namjerom
nastao?
d. Na kojem jeziku je tekst napisan? (mogući su problemi
prilikom prijevoda)
e. Kome se tekst obraća?
f. Tko je autor i s koje pozicije on zastupa?
7. Napraviti sažetak osnovnih informacija iz teksta te ih
eventualno vizualno predstaviti (crtežom, fotografijom)
8. Pročitati pažljivo tekst te još jedanput, ako je to
potrebno, dopuniti pripremljeni sažetak teksta.
|
|
Kakvi bi trebalo da budu tekstovi za analizu? |
Na što se mora obratiti posebna pažnja prilikom analize teksta?
Odabir teksta:
 |
ne predug (do 2 stranice) |
|
ne suviše zahtjevan za učenike |
|
ako je moguće, preporučuje se upotreba tekstova u cijelosti (izjave
autora trebale bi se zadržati u potpunosti, da se ne izvlače iz
konteksta) |
|
mora odgovarati osnovnoj namjeri nastave tijekom koje se koristi |
|
trebao bi sadržavati sve aspekte politike (tri dimenzije politike - polity, politics, policy -
i političkog ciklusa,
vidi Tematski kompleks Politička didaktika) |
|
mora odgovarati fazi nastave tijekom koje se upotrebljava i mora ispunjavati
funkciju za koju je namijenjen. Primjeri:
|
|
Faze nastave |
Funkcija
teksta
|
Vrsta i karakteristike teksta |
|
Uvod |
Prezentirati problem, potaknuti na diskusiju, dati informacije |
Kratki
provokativni tekstovi, npr. samo naslovi |
|
Informacija |
Dati osnovne informacije (sadržaje, probleme, kontroverze itd.) |
Isključiti jednostrane utjecaje, kontroverzne pozicije u tekstu moraju
biti predstavljene s jednakom pažnjom, bez donošenja presude ili
bez simpatiziranja jedne ili druge strane |
|
Upotreba |
Generalizacija
stečenog znanja |
Npr. znanstveni tekstovi |
|
Problematizacija |
Poticaj za građenje i oblikovanje vlastitog mišljenja |
Npr. komentari |
|
Kako se priprema nastavnik za analizu teksta? |
Priprema za analizu teksta:
|
Nastavnik bi i sam trebalo provesti analizu teksta prije nego što ga da
učenicima |
|
Identificirati pojmove i dijelove teksta koji bi kod učenika mogli
izazvati nejasnoće i pripremiti objašnjenja |
|
Prikupiti informacije o tekstu
(autor, kontekst itd.) |
|
Ispitati postoje li još neki načini razumijevanja teksta |
|
Pripremiti konkretna pitanja kao pomoć učenicima za analizu teksta |
|
[Autori: Marietta Enss/Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
