|
| |
Pregled sekvenci Osnovnih cjelina
Osnovna cjelina 1: Uvod
Osnovna cjelina
2:
Didaktička načela u nastavi političkog obrazovanja
Osnovna cjelina
3:
Osnovne metode u nastavi političkog obrazovanja
Osnovna cjelina
4:
Metode specijalizirane za nastavu političkog
obrazovanja
Osnovna cjelina
5:
Demokracija u školi
Osnovna cjelina 1: Uvod
Zadatak političke didaktike je da ponudi znanstveno osnovane odgovore na pitanja
što, kako, zašto i zbog čega u sklopu nastave političkog obrazovanja:
 | Što
bi trebalo naučiti kroz Odabir teme i strukturiranje
|
|
Zašto i zbog čega bi
nešto trebalo naučiti: Pedagoške namjere i njihovo objašnjenje
|
|
Kako
bi trebalo učiti:
Metode, mediji, mjesto učenja, situacija u kojoj se uči
|
Tematski kompleks koji je pred vama posvećen je, prije svega, pitanju "kako" i predstavlja najvažnije metode
koje se koriste u nastavi političkog obrazovanja. U sklopu
Tematskog kompleksa Politička didaktika možete pronaći više informacija o
druga dva osnovna pitanja - o zadacima i ciljevima političkog obrazovanja.
|
 |
"Tools
(alati)"
za nastavu političkog obrazovanja
Wolfgang Sander pod pojmom "Tools" podrazumijeva "alate za
planiranje, realiziranje i refleksiju učenja". On pravi razliku između
pojedinačnih alata, koje ćemo predstaviti ovdje. U ostalim dijelovima tematskog
kompleksa bit će više riječi o pojedinačnim alatima u nastavi političkog
obrazovanja.
Didaktička načela: Ona nam pomažu pri odabiru i strukturiranju onoga
što bi se trebalo obrađivati u nastavi ili na seminaru. Samim tim nam i daju
mogućnost da učimo i poučavamo druge vrlo kompleksnom i teškom
području - politici. Zbog toga su didaktički načela veoma važan element prilikom
planiranja i provođenja nastave iz područja političkog obrazovanja.
Osnovna cjelina 2 bavi se važnim didaktičkim
načelima.
Metode: One su neposredan alat za nastavnika tijekom nastave ili seminara.
One nam otvaraju različite puteve učenja "definirajući korake,
tijek i pravila za
susretanje učenika ili sudionika seminara s predmetom učenja". Osnovne metode
kao što su predavanje, analiza teksta i razgovor na nastavi obrađuje
Osnovna cjelina
3, a Osnovna
cjelina 4 predstavlja metode specifične za nastavu iz
područja političkog
obrazovanja, kao što su grupne slagalice, debate, simulacije, planske igre i
projekti.
|
|
|
Mediji: Kad govorimo o medijima, govorimo o alatima "koji se
uzimaju za radna pomagala, nositelje informacija i bivaju odabrani na
temelju didaktičkih načela kako bi olakšali usvajanje znanja". Ono što je ovdje
važno napomenuti je da je riječ o medijima "oko kojih se vodi politička
diskusija (novine, televizijski izvještaji, stručne knjige,
internet stranice).
Osim toga, mediji, a posebno oni digitalni, otvaraju mnogobrojne
mogućnosti za pravljenje određenih proizvoda koji se mogu upotrebljavati za
učenje, npr. izložbe, tekstualna ili fotografska dokumentacija,
web-stranice, digitalne videosnimke i sl. Mediji, dakle, u nastavi
političkog obrazovanja imaju više različitih uloga. S tim u vezi
se u nastavi
političkog obrazovanja posebno mjesto mora posvetiti i konačnom ishodu
nastave i stjecanju određenih sposobnosti kroz nastavu političkog
obrazovanja kao što su osposobljavanje za stručno pretraživanje
interneta i sposobnost procjenjivanja informacije koja se pojavljuje u
medijima.
Evaluacija: Kao četvrtu alatku Wolfgang Sander navodi "kriterije za
promatranje, analiziranje i evaluaciju procesa učenja". Nakon što je
ovo područje dugo bilo zanemarivano, sada se otvaraju nove mogućnosti i imperativi
evaluacije procesa nastave. Naravno, postavlja se pitanje na koji se način
može i je li to uopće moguće evaluirati uspješnost ostvarivanja cilja nastave političkog
obrazovanja - a to je osposobljavanje politički aktivnog građanina.
[Svi citati su preuzet iz: Wolfgang Sander, Theorie der politischen Bildung:
Geschichte - didaktische Konzeptionen - aktuelle Tendenzen und Probleme; in: ders. (Hg.), Handbuch politische Bildung, Schriftenreihe der Bundeszentrale
für politische Bildung, Band 476, Bonn 2005, S. 28-30]
|
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
