Osnovni kurs 5
Nach oben Osnovni kurs 2 Osnovni kurs 3 Osnovni kurs 4 Osnovni kurs 5

 

Higijena
Saradnja
Razredno vijeće


 

Metode

Osnovni kurs 5: Demokratija u školi


Političko obrazovanje kao školski princip

Do sada samo se bavili didaktičkim principima (Osnovni kurs 2) i metodama (Osnovni kurs 3, Osnovni kurs 4) kao najvažnijim alatima za nastavu iz oblasti političkog obrazovanja, a u ovom dijelu Tematskog kompleksa predstavićemo Vam primjere koji pokazuju da se o demokratiji ne mora samo učiti u školi, već da je moguće i sprovoditi je. Učenje demokratiji neće biti dovoljno živopisno ukoliko se zanemari ova plastična dimenzija, dimenzija stvarnosti.

"Školska kultura i kultura učenja trebalo bi da omoguće učenicima da putem sopstvenih iskustava i sopstvenog djelovanja u školi praktično sprovode smisao politike i demokratije, da dožive i razumiju ova iskustva kako bi ih kasnije mogli primijeniti i do kraja usvaršiti vještine neophodne za funkcioniranje jednog demokratskog društva. Učenje demokratije ne može se zasnivati samo na nastavi, na informacijama koje se ponude učenicima, na analizama i verbalnoj argumentaciji. Političko obrazovanje nije samo nastavni predmet ili princip u nastavi, ono mora biti i stalni školski princip."

[Peter Henkenborg, Politische Bildung als Schulprinzip: Demokratie-Lernen im Schulalltag; in: Wolfgang Sander (Hg.), Handbuch politische Bildung, Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 476, Bonn 2005, S. 265-266]
 


Jaz između onoga što bi trebalo da bude i stvarnosti

Iako je prakticiranje demokratije u školi za ostvarivanje ciljeva političkog obrazovanja (vidi Osnovni kurs 4) potpuno neupitno, moramo primijetiti da upravo u ovoj oblasti postoje veliki deficiti.

"Jaz između onoga što bi trebalo da bude i stvarnosti vidljiv je posebno u oblasti partipiciranja. Iskustvo participiranja je jedan od osnovnih elemenata kognitivnog učenja demokratije. U školskoj svakodnevici, međutim, postoji jasno ograničenje mogućnosti učešća učenika, posebno u važnim pitanjima koja se tiču škole i nastave."

[Peter Henkenborg, Politische Bildung als Schulprinzip: Demokratie-Lernen im Schulalltag; in: Wolfgang Sander (Hg.), Handbuch politische Bildung, Bundeszentrale für politische Bildung Schriftenreihe Band 476, Bonn 2005, S. 272]


Kritika:
Škola kao demokratsko mjesto

Zbog nedostatka mogućnosti participiranja i drugih deficita uvijek se razvija oštra kritika: "Neki od kritičara našeg obrazovnog sistema smatraju škole mjestom gdje demokratija nije potrebna. Mnogi od njih su upravo zbog toga odgovorni za mentalitet prilagođavanja i civilni kukavičluk novih generacija. 

U školi se predaje uglavnom autoritativno i suzbija se svaka mogućnost razgovora. Stalno je prisutno ocjenjivanje ponašanja, cenzura, a ocjenama se vrši pritisak na učenike. Po ovoj kritici škola je prije ustanova socijalno-darvinističkog društva nego li mjesto na kojem se uče lične i moralne jačine i demokratski način življenja."

Neophodno je drugačije shvatanje pojma "škola" i otvaranje škola...

U sljedećem tekstu naći ćete dva prijedloga pomoću kojih bi škola mogla postati (i) mjesto na kojem živi demokratija:

"S jedne strane, neophodno je shvatiti da škola nije samo 'obrazovna ustanova', već je i socijalno-vaspitna ustanova, društvo u malom, mjesto za život djece i odraslih u kojem se mogu pronaći gotovo svi problemi koje susrećemo i u političkoj i socijalnoj stvarnosti.

Shvatiti školu kao 'polis' koji treba doživljavati i razumijevati u njegovoj punoj socijalnoj stvarnosti, kao zajednicu u kojoj treba unaprijeđivati vrline građana, najprije stvara mogućnost da se demokratija i građanska etika shvate ozbiljno u školama.

Potom dolazi mogućnost za stvaranje mosta, izvlačenje škola izvan njihove ograde u stvarnost društva, zahtjev da škole preuzmu projekte podučavanja, da postanu socijalne službe lokalnih inicijativa, da preuzmu istraživačke zadatke 'praktičnog učenja', čime bi se sasvim svjesno prešla granica učenja u školi, a one bi saznale kolika je ozbiljnost političkog djelovanja i koje su društvene konsekvence onoga što se odigrava u školi."

[Andreas Flitner, Kinder müssen nachdenken - Lehrer müssen das anerkennen. Was kann die Schule für demokratisches Denken und Handeln tun?; in: Das Parlament 27/2004, S. 16]

Dobri razlozi za uvježbavanje demokratije u školama ...

"Civilna hrabrost ili socijalna hrabrost" jedan je od najvažnijih elemenata demokratije koja živi. Demokratski izabrani parlamenti, zakonski obrazovane vlade, nezavisni sudovi, sloboda govora i druge demokratske institucije samo su polovica demokratije. 

Druga polovica su način življenja i vrste odnosa jednih prema drugima -  veliki broj građana koji se trude da održe zajedničko blagostanje i ljudska prava koja su zagarantovana svakom pojedincu.

Demokratija živi samo kada ne postoje prijetnje ili prisile ponašanja i kada postoji dovoljan broj građana koji se osjećaju odgovornima za održanje pravednosti, fer ponašanja i slobode govora. Ovi građani brinu o tome da se demokratija održi i tamo gdje njeno održanje nije samo po sebi razumljivo, tamo gdje je za održanje demokratije potrebna građanska hrabrost i gdje za hrabre nerijetko nastaju posljedice."

[Andreas Flitner, Kinder müssen nachdenken - Lehrer müssen das anerkennen. Was kann die Schule für demokratisches Denken und Handeln tun?; in: Das Parlament 27/2004, S. 16]


Primjeri iz prakse

Na sljedećih nekoliko stranice možete pročitati nešto o primjerima iz škole Helene-Lange iz Wiesbaden-a (Visbaden, Njemačka). Neobično ponašanje odgovornih u ovoj školi i demokratija koja tamo živi poznati su već i van granica Njemačke. Ovi primjeri odnose se na unutrašnje uređenje funkcioniranja škole. Odabrali smo ih jer su relativno laki za isprobavanje i sprovođenje i jer "Demokratija u školi" mora i početi u školi, ali tamo ne mora ostati, već se putem raznih inicijativa može proširiti na lokalni ili čak globalni nivo.

bullet Preuzeti odgovornost: Učenici sami uređuju i čiste svoju školu ...
 
bulletSaradnja: Učenici preuzimaju službe ...
 
bullet Sudjelovanje: Učenici svoje probleme rješavaju na razrednom vijeću ...

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

 

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     


Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.