|
| |
Osnovne metode u nastavi
političkog obrazovanja
Funkcije |
Predavanje
nastavnika
Predavanje nastavnika je usmeno predstavljanje društveno-naučnog sadržaja
ili neke uzročno-posljedične veze. Predavanje može da se razvije spontano
kao odgovor na pitanje učenika ili biva pripremljeno i svjesno planirano za
nastavu.
Kada se primjenjuje predavanje?
Predavanje nastavnika omogućava da se brzo odstrane moguće nejasnoće tokom
nastave te da se sadržaji strukturirano prenesu u vrlo kratkom vremenskom
roku. Predavanje se može koristiti bilo kada u okviru nastavne jedinice.
Na primjer:
 | za uvod u temu, |
| kao odgovor na pitanje, |
| za pojašnjavanje pojma, |
| za prenošenje informacija, |
| za pravljenje sažetka već urađenog. |
|
|
staromodno ...
... ali važno |
Da li predavanje ima smisla u nastavi političkog obrazovanja?
Predavanje danas nosi obilježje staromodne metode rada i smatra se da je
nedoraslo novom dobu. Prebacuje mu se da je autoritativna metoda učenja, da
potiče pasivnost učenika i da samim tim prouzrokuje kod učenika ponašanje
konzumenata.
Predavanje zaista, ako ga uporedimo sa metodama koje su usmjerene u pravcu
djelovanja samih učenika, predstavlja komunikaciju na jednom kolosjeku
"nastavnik - učenik", ali podstiče kod učenika jednu vrlo važnu sposobnost:
aktivno slušanje i razmišljanje.
Predavanje se može u mnogo slučajeva veoma korisno upotrijebiti u nastavi
političkog obrazovanja, no mora se obratiti pažnja na to da ne smije trajati
duže od 10 minuta te da ni u kom slučaju ne smije biti jedina metoda koja se
koristi.
|
|
Kriteriji kvaliteta |
Koje bi kriterije trebalo da zadovoljava dobro pripremljeno predavanje?
| Kratkoća (5 do 10 minuta) |
| Pregledna struktura |
| Razumljivost (ne smije biti previše
različitih misli, niti se smiju upotrebljavati teški stručni izrazi)
|
| Izbjegavati leksikonske definicije
(informacije se moraju obraditi na zanimljiv način) |
| Vizualno predstavljanje izgovorenog uz pomoć
table ili folija za grafikon (vizualno predstavljanje ne smije da odvuče pažnju od
predavanja, vidi dolje) |
| Učenicima bi trebalo prije početka
predavanja reći šta treba da rade (npr. samo da slušaju, da zabilježe
pitanja, da zapisuju najzanimljivije dijelove) |
| Trebalo bi da sadrži ponavljanje, npr.
najvažnijih dijelova u okviru sažetka |
| Slobodan govor i kontakt očima sa
učenicima |
| Kraj i početak moraju biti lako
prepoznatljivi |
|
Zašto je potrebna vizualno predstavljanje?
Naravno da su kvote zadržavanja pažnje na predmetu koji se obrađuje tokom
nastave različite na individualnom nivou i da se ne mogu ovako tačno odrediti, kako to
sugeriše dijagram. Međutim, istraživanja iz oblasti psihologije učenja pokazuju
da mogućnost zadržavanja pažnje učenika raste uvođenjem vizualnog
predstavljanja rečenog.
Ovo je posebno važno za duge referate i predavanja. No ni prilikom predavanja
nastavnika vizuelno predstavljanje ne bi smjelo biti izostavljeno.
Dijagram pokazuje i da "samostalno djelovanje" ostvaruje najveći uspjeh tokom
procesa učenja. Ovo svakako govori u prilog primjene metoda usmjerenih u
pravcu djelovanja. Nekoliko metoda specijaliziranih za nastavu iz oblasti političkog
obrazovanja predstavićemo u okviru Osnovnog
kursa 4.
Kako da vizuelno predstavljamo?
Obje folije za grafikon koje vidite na gornjoj slici sadrže iste informacije. Na
foliji 1 informacije su prikazane u tekstu i time je sve pogrešno napravljeno.
Na foliji 2 napisane informacije su pregledne i kratke. Naslov je naglašen,
informacije su nabrojane i lako ih je shvatiti, a najvažnija stvar naglašena je
i jednim od uobičajenih simbola - strelicom.
Kako da držimo predavanje?
Pored vizuelnog predstavljanja mora se obratiti pažnja i na još neke aspekte ukoliko
želimo da održimo uspješno predavanje. S obzirom na to da je nemoguće obraditi ovu
temu do u detalje, ograničićemo se na samo nekoliko najvažnijih aspekata za
uspješno predavanje:
|
Redukcija: Manje je više!
Predavanje se mora ograničiti samo na ono što je najvažnije. Publika svakako
može da zapamti samo mali dio rečenog, te je zbog toga još važnije da se važni
dijelovi predavanja naglase retorički i vizuelnim predstavljanjem.
|
|
Razumljivost:
Publici je teško. Predavač bi zbog toga trebalo da im ponudi što je moguće više
različite pomoći. Ova teza svakako podrazumijeva najrazličitije mogućnosti
pomoći, no prije svega, tu spada imperativ korištenja jednostavnih riječi i
rečenica, te izbjegavanje složenih rečenica.
|
|
Dramaturgija: U svakom
slučaju bi trebalo da se izbjegava uvijek jednak, neizražajan, monoton ton
glasa. Vrlo praktično retoričko sredstvo je povisiti ili sniziti ton na bitnim
dijelovima predavanja. Pored toga, predavač bi morao da pravi stalnu promjenu,
pa bi tako nakon dužeg izlaganja mogla uslijediti neka šala. Publika mora s
vremena na vrijeme dobiti mogućnost da se odmori. Ova promjena bitna je i za
medije: prezentacija uz pomoć LCD-projektora može se na trenutak prekinuti da bi
se nešto napisalo na tabli.
|
|
Strukturiranje:
Dobro smišljena i logična struktura koja se usmjerava prema interesima i
sklonostima publike je od velike pomoći. Ova struktura predavanja trebalo bi da
bude prisutna od početka do kraja predavanja i da služi kao nit koja sve
povezuje.
|
[Autori: Marietta Enss (Marieta
Ens)/Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
