|
| |
Kritika stranaka
(III)Kritika stranaka
(III)
 |
Često se
čuje kritika da stranke
nisu dovoljno legitimne u odnosu na moć
koju posjeduju. Stanovništvo se unutar stranaka
ne predstavlja
ravnomjerno, tako, naprimjer, postoje velika odstupanja što se tiče
broja žena unutar stranaka. Sljedeći tekst se
bavi upravo tim problemom, a najvažniji argumenti koji govore o
krizi legitimiteta jedne stranke
predstavljeni su u drugom
tekstu. |
|
Znak za
postojanje nedovoljnog
legitimiteta stranaka
bila je pojava konkurentnih
organizacija koje se bave političkom participacijom, što je u
mnogim demokracijama bio slučaj početkom
70-ih godina.
Jedan poseban tekst bavi se pitanjem građanskih
inicijativa i njihovim odnosom prema strankama, i to na njemačkom
primjeru [do
teksta o Građanskim inicijativama] |
 |
Članstvo |
Stranačka demokracija počiva
na političkom angažmanu građana unutar stranaka. Ipak, pokazalo se da
socijalni sastav članova stranke ne odgovara presjeku socijalnog sastava
stanovništva. Tako su kod svih stranaka
(...) žene i radnici nedovoljno
zastupljeni. Takva slika još više se pogoršava na štetu obje skupine
kada se napravi razlika između formalnog članstva u stranci
i
aktivnog stranačko-političkog angažmana. U sastavu članstva prevagu
ima nešto viši srednji stalež (...).
Problem nedovoljne reprezentacije
socijalnog stanja stanovništva unutar stranaka, ipak, ne treba dramatizirati.
Narodne stranke i tako uzimaju u obzir interese svojih birača, a što se
ostalih stranaka
tiče, njihove stavove i interese ne određuje isključivo socijalni položaj njenog članstva.
[Uwe Backes/Eckhard Jesse, iz:
Informacije o političkom obrazovanju 207, Stranačka
demokracija, Bonn BpB
1997.]
[Početak
stranice]
|
Kriza
legitimiteta |
Jedna (...) kontroverza vrti se oko pitanja doživljava li
stanovništvo zapravo stranke
kao priznate zastupnike svojih interesa i je li stranačka demokracija zaista duboko ukorijenjena
(nalazi li svoj legitimitet) u svijesti
stanovništva.
 |
Jedna grupa kritičara
(...) vidi opasnost od ozbiljnog nedostatka legitimiteta
stranaka: Ako je
legitimna osnova stranačkog
sistema loše razvijena, onda se kriza
kapitalističke države odražava i na stranački
sistem. Čak 95
posto
građana drži se podalje od stranaka, a čak i članovi stranke
razvijaju dosta ograničene aktivnosti. Spontanim štrajkovima, a prije
svega građanskim inicijativama, čiji članovi smatraju da
njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni u strankama, sve više grupa
stavlja u pitanje "etabliranu" stranačku
demokraciju (...).
|
|
Drugi stručnjaci
(...)
polaze od toga da stranke i stranački
sistem u očima većine građana
imaju kredibilitet, a da su samim tim u velikoj mjeri priznati kao
zastupnici interesa (...).
|
[Uwe Backes/Eckhard Jesse, iz: Informacije o
političkom obrazovanju 207, Stranačka
demokracija, Bonn BpB 1997.]
|
Problem legitimiteta igra značajnu ulogu u diskusiji o "Stranačkoj
državi". U sklopu
Osnovne cjeline
5 toj je diskusiji
posvećen poseban odlomak [do
odlomka "Stranačka država"] |
[Početak
stranice]
|
