Osnovna cjelina 5: S kojim se problemima susreće stranačka demokracija?

Antistranački efekt

Unatoč značenju, ili upravo zbog značenja koji imaju stranke u modernoj masovnoj demokraciji, nedostatak stranačke demokracije se ne smije zanemariti, kako bi se uz pomoć reformi moglo raditi na rješenju problema.

Nedovoljno razumijevanje mnogih građana za stranke još otežava njihov rad. Tradicionalna averzija ima mnogo uzroka (...). Za jedan dio javnosti, legitimne političke rasprave još  predstavljaju "prepucavanje" među strankama, a činjenica da ministri moraju pripadati političkim strankama ni u kom slučaju se ne odobrava. Neki misle da bi "neutralan stučnjak" posao obavljao mnogo bolje. Ipak, mora se obratiti pozornost na to da se "stručno" s jedne strane baš i ne može odvojiti od "političkog" s druge strane. Mnogi, djelimično kontroverzni i još uvijek u potpunosti nerješivi zahtjevi i interesi jednostavno zahtijevaju političke odluke. 

Tradicionalne forme antistranačkog efekta - prema istraživanjima političke kulture - opale su u posljednje vrijeme (...). Međutim, stare predrasude u novim oblicima porasle su prije svega među mlađom populacijom. Mnogi mladi ljudi ne vežu danas svoja prva politička iskustva za stranke nego upravo za nešto mnogostranije i opuštenije inicijative na lokalnoj i regionalnoj razini, koje se bave temama kao što su zaštita okoline, mir, feminizam, treći svijet ili "antifašizam". "Etablirane" stranke za mnoge mlade ljude predstavljaju "zaleđene" i "prašinom pokrivene" sredine, čiji su članovi "karijeristi", a unutarnja organizacija nedemokratična. Mnoge od tih predrasuda ne počivaju na vlastitom iskustvu nego su jednostavno produkt alternativne i protestne scene. Iako je mnogo od ovoga samo općenito viđenje i pretjerivanje, te nije ispravno formulirano, ne smijemo zaboraviti da kritika "etabliranih" stranaka ipak ima svoj temelj i ne počiva samo na nedovoljnom uvidu u uvjete funkcioniranja pluralističke demokracije (...).    

Ne postoji alternativa stranačkoj demokraciji 

U slobodnoj demokraciji stranke će i u budućnosti biti nužne. Pri tome je izvjesno da će njihova sposobnost preživljavanja i održanja ovisiti o tome koliko će se one same pokazati flekisibilnima u novim situacijama i koliko će dobro odgovoriti na nova očekivanja jer, ne postoji jedan jedini pravi put za nadilaženje nezainteresiranosti za stranke. Klijentela stranaka ima različite zahtjeve. Unatoč svim prednostima narodnih stranaka, postojanje drugih tipova stranaka treba pridonijeti vitalnosti i sposobnosti funkcioniranja stranačkog sistema. Nije zajamčeno da se trenutačna tendencija uvođenja demokratskih elemenata pozitivno razvija u svim strankama. Argumenti koji na razini političkog sistema govore za ili protiv reprezentativne, odnosno, plebiscitarne demokracije (među ostalim opasnost opadanja fleksibilnosti i eficijencije, demagogija, nedovoljna mogućnost kompromisa, pad u kvaliteti personalnih i stručnih odluka) razvijaju se i na različite načine unutar stranaka. 

Pri svemu tome unutarstranačka participacija je samo jedan od problema. Tako da često dolazi do toga da stranke ograničavaju same sebe i ne djeluju na svim društvenim područjima. Samo na taj način može se spriječiti stranačku birokraciju. Osim toga, mora biti riječi i o tome da se poveća kvaliteta unutarstranačkog osoblja, i to tako da se daje više šansi onima koji se tek uključuju u stranku. Unutarstranačka služba i profesionalno bavljanje politikom u sebi kriju opasnost da se politička klasa suviše odvoji od društva i problema u društvu. 

Već mnogo puta do sada predviđana je smrt postojanju stranaka. Ipak mnogo je znakova koji govore da stranački sistem u modernim industrijskim društvima (...) - unatoč tome ili upravo zbog toga što je njegova situacija danas mnogo otvorenija nego prije nekoliko godina - uza sve slabosti još dugo neće izgubiti svoje životne funkcije. Ako demokratske stranke zadrže sposobnost da same sebe prehranjuju, ne trebaju strahovati za svoju budućnost. 

[Uwe Backes/Eckhard Jesse, iz: Informacije o političkom obrazovanju 207, Stranačka demokracija, Bonn BpB 1997.]

Koje su najbitnije točke kritiziranja stranaka?

	Problem patronaže nad službama
	Problem oligarhijske tendencije u strankama
	Problem nedostatka reprezentativnosti, a samim tim i legitimiteta
	Diskusija o vladajućoj poziciji medija
	Diskusija o otuđenju stranačke demokracije od stranačke države

Teme:   Ljudska Prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Partije  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode

        

Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo agora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.