Pozadina

Stranke

SAD

Sljedeći tekst uspoređuje različite političke preduvjete u SAD-u i u Europi. Ti uvjeti, uz sistem vladavine i izborno pravo, koji su obrađeni u posebnim odlomcima, predstavljaju pozadinu za razvoj američkog stranačkog sistema.

Politika u SAD-u

Povijest Europe u posljednja je dva stoljeća okarakterizirana istodobnim ciklusima na četiri različite razine, a te se razine isprepliću jedna s drugom:

1. ciklusi koji su oduzeli mnogo snage za ostvarenje ciljeva Francuske revolucije, tj. ukidanje apsolutističkih feudalnih sistema i uspostavljenje demokratske ustavne države,
2. građenje i izrastanje nacionalne svijesti i nacionalnih država koje su nastale uglavnom ratovima,
3. preobrazba agrarnog društva u moderno industrijsko društvo u velikim gradovima,
4. konkurirajuće širenje moći europskih država na zemlji u doba imperijalizma s dva svjetska rata koja su Europu dovela na rub egzistencije. Tek nakon katastrofa Drugog svjetskog rata Europa počinje razmišljati i truditi se da ostvari ono što Amerika posjeduje već 200 godina: ujedinjenje država sa svim pozitivnim konzekvencama.

Sasvim suprotan je bio tijek povijesti u Americi. Tamo su države bile od samog početka, dakle od Objave nezavisnosti, ujedinjene i morale su se držati jedna uz drugu samo jedanput za vrijeme Secesijskog rata. (...) Od samog početka, od ratificiranja Ustava, države su mogle živjeti po najmodernijim političkim pravilima, koja su u načelu odgovarala prosvjetiteljskim idejama Francuske revolucije (...).

Prije svega, nakon nasilnog zauzimanja velikog dijela područja SAD-a nesmetano se moglo provesti vrednovanje zemljišta i pretvaranje agrarnog društva u industrijasko te izgradnja gradova i sve to nesmetano ratom. Ti se procesi, ipak, nisu odvijali istodobno, nego jedan za drugim i teritorijalno raspoređeni, dok su u Europi uzeli maha istodobno i na taj način prouzročili trajne napore.

Socijalni problem je bio zaoštren činjenicom da je svatko tko je to htio mogao naći dobro plaćen posao u zemlji neograničenih mogućnosti. Onaj tko to shvati, spoznat će da u otvorenom društvu SAD-a nije mogla nastati neprivilegirana radnička klasa, kao što je to bio slučaj s Europom - socijalna mobilnost mnogima je otvorila put prema gore. Zbog toga ni socijalno-revolucionarni pokreti nisu mogli uzeti maha u Amarici. I sindikati su nastali relativno kasno te ni u kom slučaju nisu pokazivali socijalističke tendencije, a to nije bio slučaj ni s američkim strankama.

Jednostavno rečeno, u SAD-u su snage koje su nastale iz ujedinjena Ustava, iz imena zemlje i industrijalizacije, unatoč nekim neslaganjima, ipak djelovale zajedno i pridonosile jedna drugoj, dok su se snage u Europi rasipale u socijalnim borbama i revolucijama, u nacionalnim svađama i ratovima te u kolonijalnim pustolovinama. Tek ujedinjenje Europe treba učiniti izvjesnu promjenu, najprije na ekonomskom, a potom na socijalnom i političkom polju.

Die amerikanische Nationalhymne

"The Star-spangled Banner"

O say, can you see by the dawn's early light,

What so proudly we hailed at the twilight's last gleaming?

Whose broad stripes and bright stars thro' the perilous fight,

O'er the ramparts we watched, were so gallantly streaming.

And the rockets' red glare, the bombs bursting in air,

Gave proof thro' the night that our flag was still there.

O say! does the star-spangled banner yet wave

O'er the land of the free and the home of the brave?

U SAD-u, na privrednom sektoru kontinentalne veličine, nikada nije bilo carinskih ograničenja. Tržišno gospodarstvo je od samog početka otvorilo put slobodnim ekonomskim tokovima te na taj način uvjetovalo nastajenje trajnog "gospodarskog čuda".

Sigurno je da se sve to nije događalo bez redovitih privrednih kriza. U Europi, koja je u usporedbi s Amerikom mala karikatura, stoljećima su državni upadi, nastojanja da se kontrolira i carinska politika, sprječavali slobodan razvoj privrede.

Na taj su se način Sjedinjene Američke Države, koje su i tako na mnogo načina imale prednosti - posebno zbog sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu, što se stimulativno odrazilo na privredu - mogle razviti u vodeću silu Zapada. Narodi Europe, koji su u izvjesnoj mjeri oštećeni, nadaju se - poučeni posebno iskustvom Drugog svjetskog rata - da će se ujedinjenjem Europe uspjeti, bar malo, približiti SAD-u.

[iz: Ernst Rudolf Voigts: Sjedinjene Američke Države, Informacije o političkom obrazovanju 156, Bonn BpB 1979.]

Više informacija o povijesti SAD-a na engleskom i njemačkom jeziku naći ćete na Internetu pod adresom http://www.usembassy.de/usa.

[Početak stranice]