Stranke

Osnovna cjelina 2: Koji tipovi stranaka postoje?

"Tipologije nikada ne obuhvaćaju mnogostrukost stvarnosti. One mnogo više pokušavaju iz cijele lepeze značajki izdvojiti one koje olakšavaju primjećivanje karakterističnih razlika i zajedničkih stavki pojedinih stranaka. To se opet može klasificirati na najrazličitije načine, od kojih su u daljnjem tekstu navedeni najvažniji."

[Uwe Backes/Eckhard Jesse; iz: Informacije o političkom obrazovanju 207, Partijska demokracija, Bonn BpB 1996.]

Kriterij razlikovanja

Tipovi stranaka

po stupnju organiziranosti	Stranka birača	Stranka članova
po političkom području djelovanja	Narodna stranka	Interesna stranka
po odnosu prema političkom sistemu	Sistemski konformna stranka	Stranka neprijateljski nastrojena prema sistemu
po funkciji u političkom sistemu	Vladajuća stranka	Opoziciona stranka

Najčešće nailazimo na razlikovanje stranaka po društveno-političkim ciljevima. Klasifikacija po ideološkim pravcima razlikuje sljedeće tipove stranaka:

Nacionalističke stranke

Konzervativne stranke

Liberalne stranke

Socijaldemokratske stranke

Komunističke stranke

Do kratkog objašnjenja o svakom pojedinom tipu stranke dospjet ćete ako u prethodnom pregledu kliknete na tip stranke koji vas zanima.

Sljedeći tekstovi:

Osnova i pretpostavka tipologije stranaka koja je gore predstavljena je postojanje stranačkog sistema s najmanje dvije partije, koje se bore za naklonost birača, koji im na slobodnim izborima daju vlast na određeno vrijeme. Drugim riječima: Gore navedene stranke odnose se na liberalno-demokratske sisteme, kakvi su predstavljeni u sklopu ovog Obrazovnog servera, i to unutar tematskog kompleksa Demokracija. Od ovakvih sistema razlikuju se socijalistički (jednostranački) sistemi u kojima pojam "stranka" znači nešto sasvim drugo. Osnove socijalističkog pojma "stranka" predstavljene su na posebnoj stranici:

...do teksta "Socijalistički pojam stranke"

Ako promatramo razvoj stranaka u Europi od 18. stoljeća, za svaku fazu razvoja moguće je izdvojiti reprezentarivan i vladajući tip stranke. Kako izgleda ovakva tipologija u povijesnoj perspektivi predstavljeno je na posebnoj stranici u tabelarnom pregledu:

...do teksta "Stadiji razvoja stranaka u Europi"

Posebno važan tip stranaka predstavljaju narodne stranke. Dok za jedne samo ime "narodna stranka" već predstavlja proturječnost, jer ne postoji stranka koja bi mogla predstavljati cio narod, drugi u ovom tipu stranke vide bitan znak za funkcioniranje moderne stranačke demokracije, koja bi trebalo da je nadrasla društvenu polarizaciju.

...do teksta "Narodne stranke"

[Početak stranice]

Tipovi stranaka pojedinačno:

Razlikovanje po stupnju organiziranosti:

Stranka birača: Kad su stranke nastajale, one su zasigurno imale mali broj članova. Ugledni građani su se udruživali u labave zajednice i često su, unutar tih zajednica, posao obavljali volonterski (počasne stranke). Danas se češće govori o stranki birača. Pri tome se misli na činjenicu da je broj birača jedne stranke mnogo veći od broja njenih članova. Veza sa strankom je u ovom slučaju slabo izražena.

Stranka članova: Za razliku od građanskih stranaka koje su često nastajale iz parlamentarnih frakcija, radničke stranke su već u ranom dobu nastanka posjedovale dobro organizirani stranački aparat i veoma visok broj članova (masovne stranke). Tako da stranka članova - što je izraz koji se danas uvriježio - ukazuje na stranku čiji je stupanj organiziranosti dosta visok. Samim tim veliki dio izdataka stranke moguće je pokriti članarinom.

[Početak stranice]

Razlikovanje po društveno-političkim ciljevima:

	Nacionalističke stranke: Suprotno demokratskim pravilima igre, nacionalističke stranke njeguju nacionalističko razmišljanje koje se sa svojim shvaćanjem nacionalnog karaktera i rasističkim pretpostavkama često kosi s demokracijom. Uzroci za ovo "svjetsko zlo" pronalaze se u liberalizmu i komunizmu.
	Konzervativne stranke: One pokušavajau održati "tradicionalno", odnosno ponovno ga uspostaviti. Zbog toga one imaju prilično skeptičan stav prema novinama i promjenama, ali istodobno naglašavaju da se tradicionalni principi ne mogu provoditi trajno bez bitnih reformi.
	Liberalne stranke: One se pozivaju na prava individue na sveukupnu slobodu i naglašavaju nepovredivost pravne države. Nacionalizacija proizvodnih sredstava se odbija.
	Socijaldemokratske stranke: One teže prema socijalnoj pravednosti i političkom redu koji počiva na izjednačavanju socijalnih razlika među ljudima. Te se stranke posebno zauzimaju za privredno slabe kategorije stanovništva.
	Komunističke stranke: Neovisno o (moguće pogrešnom) mišljenju većine stanovništva, te stranke inzistiraju na njihovoj vodećoj ulozi "avangarde" (prednosti) društvenog napretka i propagiraju diktaturu proleterijata.

[Početak stranice]

Razlikovanje po području političkog djelovanja:

Narodna stranka: Ona pokušava obratiti pažnju na interese i potrebe svih grupa stanovništva te se ne ograničava od pojedinih slojeva društva, već u svoje redove integrira što je moguće više građana. Međutim, to ni izdaleka ne znači da narodna stranka nema svojih težišta vezanih za strukturu birača i svog članstva. Način promatranja svijeta, tj. pogled na svijet za narodnu stranku je drugorazredna uloga [...do posebnog teksta o narodnim strankama].

Interesna stranka: Ona se obavezuje interesima jedne specijalne (npr. socijalne, konfesionalne, regionalne) grupe, i ne pokazuje pretenziju da bude jednako simpatična svim dijelovima stanovništva. Stranačka programatika je kod interesnih stranaka vrlo bitna stavka. Jednu vrstu interesne stranke predstavlja i klasna stranka.

[Početak stranice]

Razlikovanje po odnosu prema političkom sistemu:

	Sistemski konformna stranka: Te stranke odobravaju politički sistem u kojem djeluju. Težište njihovog rada je ili stabilizirati političko uređenje u kojem djeluju ili ga korak po korak poboljšati reformama.
	Stranka neprijateljski nastrojena prema sistemu: Te stranke ne prihvaćaju principe postojećeg sistema. Najkasnije nakon preuzimanja vlasti one se prestaju držati pravila. Ili zabranjuju druge stranke (kao što je bio slučaj sa NSDAP-a 1933. godine) ili ih degradiraju u tolikoj mjeri, dok ove ne dostignu ulogu satelita (kako je u bivšem DDR-u prakticirao SED).

[uz male promjene preuzeto: Uwe Backes/Eckhard Jesse; Informacije o političkom obrazovanju 207, Stranačka demokracija, Bonn BpB 1996.]

[Početak stranice]

Razlikovanje po funkciji u političkom sitemu:

	Vladajuća stranka: To je stranka koja je bila uspješna na izborima i izborila pobjedu, tako da ona do sljedećih izbora postavlja članove vlade. Pri tome, naravno, može postojati više vladajućih stranaka koje zajedno, kao koalicija, predstavljaju vladu.
	Oporbena stranka: Ta je stranka na izborima imala manji broj glasova i u parlamentu predstavlja opoziciju. Naravno da može postojati više oporbenih stranaka čiji je cilj da se, nudeći svoja alternativna rješenja, svide biraču i da mu se, na taj način, preporuče za sljedeće izbore.

[Početak stranice]

Teme:   Ljudska Prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Partije  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi I Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode



Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo a gora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.