|
| |
Pregled sekvenci tematske
cjeline:
[Početak
stranice]
Osnovna
cjelina 1: Što je stranka?
Prije nego se počnemo baviti različitim
tipovima stranaka u Osnovnoj
cjelini 2, prije nego bude govora o funkcioniranju stranaka u modernoj
demokraciji (Osnovna
cjelina 3), prije nego bacimo pogled na različite stranačke sisteme (Osnovna
cjelina 4), te prije nego obratimo pozornost na probleme stranačke
demokracije (Osnovna
cjelina 5), postavlja se pitanje: Što je zapravo stranka? Minimalna
definicija mogla bi glasiti ovako:
Stranka
je "grupa istomišljenika, čiji je cilj provedba
njihovih zajedničkih političkih predodžbi".
[Rainer-Olaf Schultze; iz: Piperov
politički rječnik]
|
Sljedeće definicije su nešto
detaljnije:
|
"Stranke su slobodni savezi istomišljenika
koji izrađuju programske prijedloge za rješavanje problema i kandidiraju
svoje članove za parlamentarne mandate i službe u vladi, da bi
nakon uspjeha na izborima u tim institucijama ostvarili svoje
programe."
[Waldemar Besson/Gotthard Jasper,
Vodič kroz modernu demokraciju, Bonn BpB 1990.] |
"Stranke su savezi građana koji trajno
ili dulje vremena (...) utječu na formiranje političke volje
te žele sudjelovati u zastupanju naroda, i to kad po cjelokupnoj
slici činjeničnog stanja, posebno po obimnosti i čvrstoći
vlastite organizacije, po broju svojih članova i po svojim
istupima u javnosti, ponude dovoljno sredstava za ozbiljno provedbu tih ciljeva (...)".
[Njemački
stranački zakon
iz
1967.,
§ 2
odlomak 1] |
U tim definicijama sadržani su neki bitni kriteriji
koji su karakteristični za stranke. Označava li neka organizacija samu sebe
kao "stranku", to ne igra nikakvu ulogu. Čak ni ideološki smjer, odnosno, program ne odlučuje o tome da li je
neka organizacija stranka ili nije. U sljedećem tekstu navedeni su ti kriteriji:
 |
Što
jednu organizaciju čini strankom? |
Kriteriji
 | Stranka mora utjecati na formiranje političke volje. Ona teži cjelokupnosti političkog djelovanja.
Udio u formiranju političke volje tiče se kako duljeg vremenskog
razdoblja, tako i širokog područja djelovanja. Prema tome, nije dovoljno
da neko političko udruženje djeluje isključivo na lokalnom
sektoru (...). |
| Stranka mora prepoznati volju naroda i
redovito sudjelovati u zastupanju naroda. Time se stranka razlikuje od
saveza koji ne nosi političku odgovornost za sva područja, ili od građanskih
inicijativa koje samo punktuelno imaju utjecaja, ali ne preuzimaju obnašanje
političkih službi. To, naravno, ne znači da će svaka stranka
zaista i dobiti mandate u parlamentu (...). |
| Bitna je samostalna organizacija, i po
pitanju njenog trajanja i po pitanju njenog opsega. Organizacija
koju nitko ne može birati ima status stranke jednako kao i grupa koju
iskorištava organizacijski aparat nekog udruženja. |
| Stranka je udruženje građana. Načelo pojedinačnog članstva
sprječava da od stranke nastane savez.
Broj članova ne smije biti ispod određene granice kako bi
bilo moguće zadržati ozbiljnost ciljeva organizacije, kao i
izglede na uspjeh. |
| Političko udruženje koje ima za cilj
biti priznato kao stranka mora istupati i u javnosti. Tko se ustručava
svjetla javnosti i djeluje samo skriveno, ne ispunjava uvjete da postane
politička stranka. |
[Uwe Backes/Eckhard Jesse; iz: Informacije o političkom obrazovanju 207,
Stranačka demokracija, BpB 1996.]
[Početak
stranice]
U leksikonu postoje još neke dodatne kratke
primjedbe koje se tiču povijesti nastanka stranaka i tipova stranaka, o
čemu će - kako smo već rekli - biti riječi u idućim
osnovnim cjelinama:
|
Leksikonska
definicija:
"stranka" |
[Latinski pars, "dio, pravac"], općenito udruženje ljudi koji
imaju iste ili slične političke, socijalne, gospodarske stavove te
sličan ili isti pogled na svijet, s ciljem da u državnom životu dobiju
više utjecaja. U tom smislu stranke su, kao više-manje čvrste grupacije,
postojale još u gradovima-državama starog vijeka i u republikanskom Rimu
te u tijeku političkih i religioznih pokreta u 16. i 17. stoljeću.
Razvoj modernih stranaka kao čvrstih grupacija ponajprije je
karakteristika 18. i 19. stoljeća, koja su bila pod jakim utjecajem
primjera iz engleskog političkog života, gdje su se najprije formirali
tori i vigi u 18. stoljeću, i to kao relativno čvrste stranke koje su
imale svoje stavove o određenim političkim pitanjima te se
distancirale od državnog vodstva (dvostranački sistem). Jasnije obilježene
stranačke grupe formirale su se tijekom američke borbe za nezavisnost, Francuske revolucije i njemačkog ustavnog pokreta
Vormärz
(...).
Cilj jedne stranke ili grupe srodnih stranaka je osvojiti većinu u
parlamentu (koalicijske stranke, većinske stranke), a time dobiti politički
utjecaj. Protivnici grupe koja u parlamentu osvoji većinu nazivaju se
oporbenim strankama. Promjena pozicija stranaka je osnovna pretpostavka modernog
ustavnog života, posebno u parlamentarnim sistemima. Tamo gdje jedna stranka tvrdi da sama predstavlja volju naroda (kao većina ili manjina) ili tamo
gdje jedna stranka sebe shvaća kao elitnu, nastaje jednostranački sistem (npr.
diktatura).
(...) Iako stranke spadaju u osnovne elemente ustavnog života i elemente koji
zapravo karakteriziraju ustavni život, u većini država nisu
ustavno-pravno priznate, jer su ustavno-pravno zastupnici u parlamentu zapravo
zastupnici naroda a ne određenih stranaka. One su formalno priznate tek u
Osnovnom zakonu Savezne Republike Njemačke i u određenoj mjeri i u
Velikoj Britaniji.
Tipologija stranaka orijentira se na kriterije organizacije, političke
ciljeve, strukturu članstva i političku funkciju. Stranački tipovi
određeni po organizaciji su npr. počasne, kadrovske i masovne stranke.
S druge strane, opet, za stranke s određenom slikom svijeta, interesne
stranke i programske stranke odlučujući su politički ciljevi, dok
je kod narodnih i klasnih stranaka za tipologiju odlučujuća struktura
članstva. Što se tiče njihove funkcionalne uloge u političkim
sistemima, tu se pravi razlika između državnih i demokratskih stranaka. U
stvarnosti se često pronalaze mješoviti tipovi stranaka, a to posebno
vrijedi za demokratske sisteme (...).
[iz: Bertelsmann Discovery Lexikon, 1997.]
[Početak
stranice]
|
