1951.

Završava studij na Crozer Theological Seminary u Chesteru (Pennsylvania) 

1953.

Oženio se Corettom Scott u Marionu (Alabama). Dobili su četvero djece: Yolanda Denise (rođ.1955.), Martin Luther King III. (rođ.1957.), Dexter (rođ.1961.), Bernice Albertine (rođ.1963.).

1954.

Prihvaca mjesto svecenika u Montgomeryju (Alabama) u Dexter Avenue baptistickoj crkvi

1955.

Promovira na polju "Sistematična teologija".

Vodi protestne akcije u okviru Bojkota autobusa Montgomeryja i posti-e da akcije ostanu nenasilne 

1956.

Uhapšen jer je vozio 30 milja na sat u zoni gdje je dopušteno voziti 25 milja na sat 

30. sijecnja na njegovu kuću je izvršen bombaški atentat  

1957.

Crni svecenici osnivaju Southern Christian Leadership Conference. King je imenovan prvog predsjednikom 

U ovoj godini, koja je tipična po demonstracijama, proputovao je 780.000 milja i održao 208 govora

1958.

Kingova prva knjiga "Stride Toward Freedom" objavljena je u izdavačkoj kući Harper. U njoj on opisuje svoja sjećanja na Bojkot autobusa Montgomeryja.

1959.

Posjećuje Indiju. Divio se Mahatmi Gandhiju, čije je ideje i metode uspješno primijenio u borbi Pokreta za građansku ravnopravnost. 

1960.

Odlazi u Atlantu, da bi propovijedao u crkvi svog oca u Ebenezer baptističkoj crkvi 

1962.

Susreće se s predsjednikom Johnom F. Kennedyjem kako bi ga pokušao pridobiti u borbi za građanska prava 

1963.

Vodi proteste u Birminghamu protiv rasne podjele u robnim kućama i drugih načina diskriminiranja 

U travnju biva uhapšen, nakon što je demonstrirao unatoc sudskoj zabrani. U zatvoru je napisao poznato "Letter From Birmingham Jail", koje je postalo klasičnim dokumentom pokreta za građanska prava 

1963.

 28. kolovoza 250.000 ljudi krece u Marš na Washington (foto). Na Lincoln Memorialu King drži poznati govor "I Have a Dream".

Time Magazin proglašava ga "Licnošcu godine"   

1964.

Objavljena Kingova knjiga "Why We Can't Wait"  

Posjećuje gradonačelnika Zapadnog Berlina Willyja Brandta i Papu Pavla VI.

1964.

10. prosinca postaje najmlađi nosilac Nobelove nagrade svih vremena  (Govor na dodjeli Nobelove nagrade).

1965.

U Selmi (Alabama) uspješno se registrira kao sudionik na izborima 

U veljaci ponovo dospijeva u zatvor, nakon što je demonstrirao protiv diskriminacije crnaca pri registriranju za sudjelovanje na izborima. Susreće se sa predsjednikom Lyndonom B. Johnsonom i drugim važnim ličnostima i s njima razgovara o izbornom pravu za crnce  

U ožujku zajedno sa 3200 ljudi maršira od Selme do Montgomerija

1968.

4. travnja u Memphisu (Tennessee) Martina Luthera Kinga ubija James Earl Ray

1986.

20. sijecnja, Kingov rođendan, prvi se put slavi kao nacionalni praznik