|
1942. |
U Chicagu je održan
Kongres Racial Equality (CORE). |
|
1946. |
Predsjednik Truman
oformio je Komitet za građanska prava, koji je diskriminaciju
proglasio nacionalnim problemom |
|
|
Američki Supreme Court
zabranjuje segregaciju (rasnu podjelu) u autobusima. |
|
1947. |
Prve
"Freedom Rides" su protekle bez problema (crnci i bijelci vozili
su se zajedno u autobusima po jugu zemlje da bi ispitali koliko se zakon
doista poštuje) |
|
1949. |
CORE organizira prve Sit-in
ustanove u St. Louisu, Missouri, koje prakticiraju rasnu podjelu |
|
1954. |
Povodom slučaja
"Brown vs. Board of Education" američki Supreme Court ukida
segregaciju u javnim školama. |
|
1955. |
Bojkot
autobusa Montgomeryja, Alabama, počinje nakon što je jedna
crnkinja, Rosa Parks, odbila svoje mjesto u autobusu ustupiti bijelcu i
nakon toga bila uhapšena. |
|
1956. |
21. prosinca – nakon
više od godinu dana bojkota i spora pred sudom - rasna podjela u
autobusima u Montgomeryju je ukinuta. |
|
1957. |
U školi Central High u Little
Rocku, Arkansas, gdje su bijelci ranije držali primat, predsjednik
Eisenhower poziva 1000 vojnika da bi uspostavili red i mir i da bi bili
pratnja za 9 crnih učenika. |
|
|
Osniva
se Southern Christian
Leadership Conference (SCLC). Martin Luther King Jr. je njen prvi
Predsjednik |
|
|
Kongres usvaja zakon o
Građanskim pravima, koje američka Commission on
Civil Rights i Odjel za građanska prava Ministarstva pravde
provode. |
|
1960. |
Sit-in protestni pokret
počinje u Woolworth-restoranu u Greensborou (North
Carolina) i širi se na kompletnu zemlju |
|
1961. |
"Slobodne vožnje"
počinju u Washington, D.C. Grupe crnaca i bijelaca voze se autobusima
zajedno po jugu zemlje da bi oponirale segregaciji i natpisima
zabrane ("Whites only") (koji su se mogli naći u
restoranima, čekaonicama itd.). |
|
1962. |
Dva mrtva i mnogo
ozlijeđenih bilanca su nemira koji su izbili nakon što je James Meredith
upisan na Univerzitet Mississippi kao prvi crnac. |
|
1963. |
Policija hapsi Kinga i
druge duhovne vođe, koji su u Birminghamu (Alabama) demonstrirali, te
provodi akciju s vodenim bombama i psima protiv demonstranata. U zatvoru
King piše poznato "Letter
From Birmingham City Jail", koje se ubraja u najvažnije
dokumente Pokreta za građansku ravnopravnost. |
|
|
Medgar Evers, vođa NAACP (National Association for the Advancement of Colored
People), biva ubijen kada je pokušao ući u svoju kuću u Jacksonu
(Mississippi) |
|
|
250.000 ljudi sudjeluje
u Maršu na Washington, da bi protestirali za građanska prava (Foto).
Vrhunac događaja je Kingov govor "I
Have a Dream". |
|
|
Cetiri djevojčice
su ubijene u bombaškom napadu na Sixteenth Street baptističku crkvu
u Birminghamu (Alabama). |
|
1964. |
Tri borca za građanska
prava su ubijena u Mississippiju. |
|
|
Martin Luther King
dobiva Nobelovu nagradu za mir (Govor
na dodjeli Nobelove nagrade). |
|
|
2. srpnja predsjednik
Johnson potpisuje Civil Rights Act. |
|
1965. |
Malcolm X je ubijen. |
|
|
6. kolovoza predsjednik
Johnson potpisuje Voting Rights Act. Zakon, koji je King zahtijevao, ukinuo
je zabrane za pristup mjestima za registraciju birača, koja su korištena
za diskriminaciju crnaca (npr. test iz jezika). |
|
|
"Watts
riots" donijeli su 34 mrtva u Los Angelesu. |
|
1967. |
Thurgood Marshall
postaje prvi crni sudac na Supreme Courtu. |
|
|
Nemiri u mnogim velikim
gradovima, među ostalim u Detroitu i Newarku. |
|
|
U Clevelandu, Ohaju i
Garju, Indiana, crnci bivaju izabrani za gradonačelnike. |
|
1968. |
Martin Luther King Jr.
objavljuje svoje planove za "Poor People's
Campaign", koja bi trebala obuhvatati sve rase.. |
|
|
Dr. Martin Luther King
Jr. ubijen u Memphisu (Tennessee). Nasilje u više od 100 gradova je
posljedica ovog ubojstva. |
|
1989. |
Douglas Wilder iz
Virginije kao prvi crnac izabran za guvernera. |
